Kada će država otvoriti centar za profesionalnu rehabilitaciju i zašto prethodne godine nije objavljen tender za obavljanje profesionalne rehabilitacije, a planirano je i strategijom o zapošljavanju i razvoju ljudskih resursa da se u 2012. godini sprovodi program profesionalne rehabilitacije, te su za tu svrhu opredijeljena i sredstva. Naime, već četiri godine lica sa invaliditetom koja nisu zapošljena, a koja se nalaze na evidenciji za zapošljavanje, čekaju da država otvori centar za profesionalnu rehabilitaciju, kako bi imala priliku da unaprijede svoje radne sposobnosti i ostvare svoje pravo na rad.
Međutim, postoji jedan broj osoba sa invaliditetom koje prema procjeni radne sposobnosti nisu sposobne za uključivanje na tržište rada i za njih su u prethodnom periodu organizovane zaštitne radionice kao neka vrsta dnevnog boravka za osobe sa invaliditetom. Te osobe se, naravno, i dalje vode kao tražioci zaposlenja, odnosno i dalje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, iako je u stvari za njih nadležan Centar za socijalni rad.
Međutim, Zavod za zapošljavanje je u 2009. godini angažovao 10 visokoškolaca i u saradnji sa Zavodom Papilot iz Slovenije organizovao je projekat stručnog usavršavanja, odnosno devetomjesečnu obuku defektologa, psihologa, socijalnih radnika, za rad u programu profesionalne rehabilitacije sa osobama sa invaliditetom.
Međutim, samo dvije godine kasnije svih tih 10 obučenih stručnjaka, dobilo je otkaz a projekat profesionalne rehabilitacije nakon toga nastavio se ali ne kroz programe zavoda, već su izvođači programa socijalne uključenosti bile privatne agencije.
Tako sada grupu koja broji oko 20 osoba sa smetnjama u razvoju osoba sa invaliditetom, vode samo tri osobe, a broj osoba kojima je potrebna ovakva rehabilitacija je makar tri puta veći, makar na nivou Podgorice.
Pošto centar za profesionalnu rehabilitaciju, još uvijek nije, ni nakon četiri godine, otvoren, a čak i ono što je trebalo da bude prelazno rješenje, odnosno rad u ovakvim grupama, postalo je nedostižno velikom broju osoba sa invaliditetom, stoga pitam, zašto država još uvijek nije otvorila centar za profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom, i zašto se nije nastavilo sa privremenim rješenjem, radom u grupama u okviru Zavoda za zapošljavanje Crne Gore?
Zahvaljujem.
PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:
Zahvaljujem, koleginice.
Ministar.
PREDRAG BOŠKOVIĆ:
Zahvaljujem, potpredsjedniče.
Evo, shodno vašoj inicijativi pokušaću da budem što kraći.
Poštovana gospođice Ponoš,
11. decembra 2008. je započeta izgradnja Centra za radnu integraciju teže zapošljivih lica u Podgorici. Ono što sam ja vidio na licu mjesta, što sam informisan od ljudi koji se bave izvođenjem građevinskih radova, jeste da su spoljni građevinski odnosno grubi građevinski radovi završeni, da su u toku zanatski radovi unutra, i da će čim to uslovi i finansijska sredstva dozvole biti privedeno namjeni i stavljeno u funkciju.
Dakle, nakon što centar bude završen očekuje se sprovođenje postupka i njegovo konstituisanje kojim će se pored programa profesionalne rehabilitacije sprovoditi i osposobljavanje za određena zanimanja po programima koji su prilagođeni teže zapošljivim licima, posebno licima sa invaliditetom.
U okviru centra je planirano zasnivanje zaštitnih radionica i radnih centara u kojima će se zaposliti lica sa invaliditetom, zavisno od utvrđenih preostalih radnih sposobnosti.
Ipak u ovom dijelu treba naglasiti da će u oblasti zasnivanja posebnih organizacija biti neophodno veće socijalno partnerstvo između jedinica lokalne samouprave, Zavoda za zapošljavanje, organizacija lica sa invaliditetom, sindikata, poslodavaca i drugih pravnih i fizičkih lica.
Tokom 2012. godine, a u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, iz 2011. godine, donesena su i odgovarajuća podzakonska akta i to: Pravilnik o kriterijumima i uslovima za utvrđivanje procenata invaliditeta, Pravilnik o načinu i uslovima ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, Pravilnik o standardima za sprovođenje mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije, Pravilnik o uslovima koje treba ispuniti izvođač profesionalne rehabilitacije, radni centar, zaštitna radionica i zaštitni pogon i Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije a koji su trebali biti u skladu sa standardima međunarodnih institucija i Evropske unije.
Takođe, krajem 2012. godine, konstituisana je komisija za profesionalnu rehabilitaciju koja , pored ostalog, upućuje lica sa invaliditetom i ostala teže zapošljiva lica odgovarajuće mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije.
Sa donošenjem svih ovih podzakonskih akata i konstituisanjem komisije za profesionalnu rehabilitaciju, stekli su se uslovi za realizaciju programa profesionalne rehabilitacije, te je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, 22. februara 2013. godine, raspisalo konkurs za izbor izvođača profesionalne rehabilitacije i programa socijalne uključenosti za 2013. godinu. Taj tender je završen, mislim da je završen i izbor izvođača, privodi se kraju i ovim se otvara mogućnost zaposlenja lica koja su se u prethodnom periodu osposobljavala za rad u profesionalnoj rehabilitaciji čije je osposobljavanje finansirao Zavod za zapošljavanje Crne Gore.
PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:
Hvala, ministre.
Izvolite, koleginice.
ANA PONOŠ:
Nažalost, poštovani ministre, ni ja ni pozitivna Crna Gora, ni 10% crnogorske populacije, koliko je lica sa invaliditetom, da prevedem, 60 hiljada građana Crne Gore, nažalost od vas danas nije dobilo konkretni odgovor kada će centar za profesionalnu rehabilitaciju biti otvoren. Vi ste rekli, grubi radovi su završeni, nakon toga će se dalje raditi na sređivanju centra. Međutim, mi ni dalje ne znamo kada će centar biti otvoren, niti čemu se lica sa invaliditetom u Crnoj Gori mogu nadati.
Moram da kažem da prema procjenama 60% osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori živi na granici ili ispod granice siromaštva i njihov položaj je sve lošiji i oni bivaju isključeni iz društvenog života.
I ovo proljeće ova lica dočekuju sa veoma malim sredstvima od države. Kada kažem malim, ona su zaista minimalna. Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore primaju 33 eura, kao kategorisana omladina po osnovu invaliditeta, a sredstva za tuđu njegu iznose 62 eura i ona, na žalost, ne obezbjeđuju ni elementarne ljudske potrebe danas.
Programi profesionalne rehabilitacije koji su namijenjeni zaposlenim licima koja imaju probleme i prepreke pri zapošljavanju zaista moraju napokon imati veću podršku kako Zavoda za zapošljavanje, tako i vašeg Ministarstva, a tako i države. I ovakve aktivnosti zahtijevaju poseban i duži i stručan tretman zbog velikog niza prepreka koje utiču na program njihovog zapošljavanja.
Sada je već uobičajeno da Crna Gora samo na papiru prihvata program međunarodne norme u ovoj oblasti. A evo još jednog dokaza. Naime, 2009. godine ovaj parlament je potvrdio i Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, a neke od obaveza naše države Crne Gore, prema toj konvenciji su i poštovanje urođenog dostojanstva, zabrana diskriminacije, jednake mogućnosti, podsticanje mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u karijeri za osobe sa invaliditetom na tržištu rada.
Da ponovim, ovo su obaveze Crne Gore iz te konvencije, a građani Crne Gore i pogotovo onih 60 hiljada građana lica sa invaliditetom zaslužuju da znaju da li ih naša država i vaša vlada zaista i poštuje. Hvala.