Odštampajte ovu stranicu
ponedjeljak, 11. jul 2016. 13:03

Održan Sastanak predśedavajućih COSAC-a u Bratislavi

Evropski parlamentarci diskutovali o odnosima Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, izazovima ilegalne imigracije i socijalnoj politici EU

U okviru parlamentarne dimenzije predśedavanja Slovačke Evropskoj uniji, u Bratislavi je danas održan Sastanak predśedavajućih Konferencije odbora za evropske poslove parlamenata EU (COSAC). Na Sastanku su učestvovali zamjenica predśednika Odbora za evropske integracije Marija Maja Ćatović i član Odbora Danko Šarančić.

Na početku, pozdravni govor je održao potpredśednik Parlamenta Republike Slovačke Bela Bugar (Béla Bugár), koji je kazao da se EU trenutno nalazi pred brojnim izazovima, kao što su populizam, radikalizam i manjak povjerenja građana u evropske institucije. U tom smislu, cilj parlamentaraca treba da bude približavanje Unije građanima, kroz osnaživanje komunikacije i pojednostavljivanje procedura, ali i kroz unapređenje odnosa EP-a i nacionalnih parlamenata. Bugar je najavio da će se upravo tim pitanjima baviti predśednici nacionalnih parlamenata i EP-a na sastanku koji će se održati u oktobru tekuće godine. Zatim je Ljuboš Blaha (Ľuboš Blaha), predśednik slovačkog Odbora za evropske poslove, upoznao poslanike sa rezultatima sastanka Trojke predśedavajućih, Nacrtom 26. polugodišnjeg izvještaja COSAC-a i pismima koje je primilo Predśedništvo.

Na temu prioriteta slovačkog predśedavanja Savjetu EU,  uvodno izlaganje dao je Miroslav Lajčak (Miroslav Lajčák), slovački ministar za vanjske i evropske poslove, koji je istakao da je Slovačka prepoznala četiri ključna prioriteta: ekonomsko osnaživanje Evrope, modernizaciju jedinstvenog tržišta kroz kreiranje jedinstvenog energetskog tržišta i digitalne agende, uspostavljanje održive politike migracije i azila i jačanje globalnog angažmana EU. U pogledu spoljnih odnosa, izrazio je punu podršku potpisivanju trgovinskih sporazuma sa SAD-om (TTIP) i Kanadom (CETA). Lajčak je istakao važnost procesa proširenja EU, kao najboljeg mehanizma za političku i ekonomsku transformaciju društava, te dodao da su sveobuhvatne reforme najvažniji zadatak država kandidata za članstvo.

U okviru ove sesije, evropski parlamentarci su diskutovali o aktuelnim izazovima u funkcionisanju EU, poput izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, ilegalne imigracije i funkcionisanja Šengenskog prostora, a svoje viđenje odnosa UK i EU su dali i britanski parlamentarci. Učesnicima se obratila i poslanica Ćatović, koja je istakla da Crna Gora postiže opipljive rezultate u procesu pregovora sa EU, imajući u vidu da je otvaranjem poglavlja 12 i 13 dostigla broj od 24 otvorena poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Ćatović je dodala da je prioritet za Crnu Goru unapređenje kvaliteta života građana i sprovođenje reformi, a da se u tom smislu veoma cijeni podrška evropskih institucija i država članica, među kojima je i Slovačka koja Crnoj Gori kontinuirano obezbjeđuje tehničku i administrativnu podršku.

Druga sesija se odnosila na socijalnu dimenziju EU i Kohezionu politiku, a govorili su Mars di Bartolomeo (Mars Di Bartolomeo), predśednik Parlamenta Luksemburga, Marijen Tisen (Marianne Thyssen), evropska komesarka za zaposlenost, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radnika i profesor Jan Keler (Jan Keller), član Odbora za zaposlenost i socijalna pitanja EP-a. Bartolomeo je kazao da se EU suočava sa velikim stopama nezaposlenosti i društvenom nejednakošću, pa nova socijalna politika u centar treba da stavi društvenu koheziju, ekonomsku sigurnost i kvalitet života. On je pozvao na uspostavljanje sistema koji će svaku evropsku mjeru evaluirati po pitanju njenog uticaja na socijalnu dimenziju. Komesarka Tisen je predstavila rad na izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga iz 1996. godine, u cilju borbe protiv socijalnog dampinga, dok je profesor Keler pozvao na kreiranje politike koja će se izboriti sa uticajem finansijskih tržišta, u cilju jačanja društvene kohezije. U toku rasprave, više parlamentaraca je podržalo izmjene navedene direktive, a postignuta je saglasnost o važnosti unapređenja saradnje u oblasti socijalne politike.

Galerija slika