​Prvog dana sastanka u Evropskom parlamentu održane su dvije sesije na kojima je učešće uzelo više od trideset parlamentaraca država članica kao i članova nacionalnih parlamenata. U okviru prve sesije na temu: „Potreba za pametnim granicama“ raspravljalo se o neophodnosti za pametnim granicama, i u tom dijelu vođena je politička debata o novim sistemima, njihovoj svrhi i mogućim opcijama. Uvodna izlaganja imali su Klaud Moraes, predśedavajući Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove Evropskog parlamenta, nakon čega su učešće u sastanku uzeli i izvjestioci. Na kraju prve sesije, izlaganja su imali i predśedavajući Savjeta kao i komesar. Ucesnici sastanka saglasni su u tvrdnji da postoji potreba za "pametnim granicama", iskazujući zajednički stav da bi one olakšale slobodu kretanja i doprinijele lakšoj mobilnosti lica koja žele da pređu spoljne granice EU. Sa druge strane, ocijenjeno je da je neophodno sagledati i različite mjere sistema koje je potrebno implementirati u sistem u cilju očuvanja visokog stepena bezbjednosti.

​Drugu sesiju sastanka obilježio je praktični dio, odnosno vježba koja se sastoji od dvije faze, i to od tehničke studije Komisije, u cilju pronalaženja najpogodnijih opcija i rješenja, kao i testiranja koje je povjereno Agenciji za operativni menadžment IT sistema u oblasti sloboda, bezbjednosti i pravde, s namjerom da provjeri izvodljivost opcija identifikovanih tehničkom studijom.

U ovom dijelu, učešće je uzeo i poslanik Genci Nimanbegu, istakavši da Crnu Goru i region Zapadnog Balkana u svijetlu "pametnih granica" treba tretirati na drugačiji način, zbog trenutnog statusa koji imaju sa EU.

Govornici u okviru druge sesije bili su Rob Rozenburg, iz Evropske komisije; Đovani Butareli, kao i Krum Garkov, direktor Agencije za operativni menadžment IT sistema u oblasti sloboda, bezbjednosti i pravde.