Gospodine ministre, evo da ispoštujem proceduru. Prvi put vam postavljam pitanje, pa bih za razliku od predsjednika Vlade i trebao da budem pravi domaćin. "Koliko je u 2010, 2011. i 2012. godini ukupno uvezeno poljoprivrednih proizvoda, količinski, vrijednosno i po odsjecima standardne međunarodne trgovinske klasifikacije? Vrijednosti dati u odnosu na 10 najznačajnijih poljoprivrednih proizvođača (količinski i vrijednosno u odnosu na najznačajnije uvoznike poljoprivrednih proizvoda). Takođe je potrebno dostaviti ukupan iznos uvoza poljoprivrednih proizvoda za prvih četiri mjeseca u 2013. godini, kao i projekciju ukupnog ovoza koje očekuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2013. godinu.

Imajući u vidu, gospodine ministre, da su uslovi za podršku stočarskoj proizvodnji, u vidu premija, iz godine u godinu sve rigorozniji, da je iznos premija predviđenih agrobudžetom sve manji, kao i da iznos staračke naknade za nosioce poljoprivrednog domaćinstva nije promijenjen od 2008. godine, smatrate li da su postojeće mjere podrške takve da obezbjeđuju dovoljan nivo subvencija kako za postojeće tako i za buduće poljoprivrednike i da li Ministarstvo planira skoru promjenu agrarne politike"?

Gospodine ministre, sigurno će biti i političkih kvalifikacija u mom komentaru vašeg odgovora. Vi znate i sami, svjesni ste toga da ste izazvali razne reakcije. Zli jezici kojih nikada nije falilo u Crnoj Gori, a koji su ponekad možda i u pravu, kažu da s obzirom kako vodite resor poljoprivrede da bi najbolje bilo za poljoprivrednike i stočare da taj resor i ne postoji u ovoj Vladi Crne Gore. Ono što je meni prioritet, pošto iz godine u godinu ponavljam ova pitanja, da li mi u Crnoj Gori imamo snage da riješimo one probleme sa kojima se suočavamo, a to je da iskoristimo turizam, odnosno usluge, turizam je dominantan u tom sektoru usluga kao nevidljivi izvoz naših proizvoda, da smanjimo ogromne deficite koje imamo u dijelu razlike između proizvedene i uvezene hrane na tržištu. Te podatke sam, dijelom, pripremio. Nadam se da me sada čuje jedan naš šampion u poljoprivrednoj proizvodnji, gospodin, moj je prezimenjak, ali nije, Kuč je, Milić je imao ogromnu štetu zbog ovih vremenskih neprilika u .... mi ćemo poslije ove sesije otići tamo da to sve vidimo, kažem da se radio o šampionu u proizvodnji. Upravo mislim da je, gospodine ministre, resor kojim vi upravljate resor koji bi trebao da ima dodatnu vrijednost u odnosu na sve ono što smo imali u prethodnom periodu, resor kojeg treba u potpunosti osloboditi politike, resor koji treba biti usmjeren ka ovome što su retorički, iz ovih klupa Vlade Crne Gore uvijek se govorilo da su to retorički najveće šanse za razvoj Crne Gore, odnosno onaj dio na prihodnoj strani budžeta koji mi ne koristimo na način kako bi trebalo da koristimo, shodno svim mogućnostima koje imamo kao Crna Gora. Hvala vam velika. 

 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vama.

Izvolite, ministre Ivanoviću. 

 

PETAR IVANOVIĆ: 

Hvala.

Ono što se meni čini jeste da postavljate poslanička pitanja koja su veoma slična. Jedno od takvih pitanja slično vašem postavio je i poslanik Bojanić. Ne bi bilo korektno sa moje strane da zloupotrebljavam ovu govornicu i da ponavljam jedno te isto, tako da jedan dio odgovora na pitanje koje ste dali u obrazloženju, ali ne u osnovnom pitanju dobićete kada budem bio u prilici da odgovorim poslaniku Bojaniću. Ukoliko bude nekih komentara, onda možemo nastaviti dijalog na tu temu.

Sada ću se držati onoga što je, razumio sam, procedura, a to je da odgovorim na postavljeno poslaničko pitanje. Pravila demokratije koja se gaje u ovom uvaženom domu, omogućavaju poslanicima da postave nekoliko pitanja u okviru jednog poslaničkog pitanja. Vremensko ograničenje koje imam danas, ne daje mi mogućnost da učinim to na način da svi građani zbog kojih smo, prije svega, ovdje dobiju odgovor. Da ne bi bilo da sam izbjegao bilo koji segment vašeg odgovora, uputiću vam kompletnu tabelu sa svim odgovorima, odnosno svim podacima jer bi isčitavanje ovih podataka zahtijevalo prilično dugo vremena.

Prvo pitanje odnosilo se na to koliko je ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda u posljednje tri godine. Uvoz je iznosio 407,2 miliona eura 2010, 439,8 miliona 2011. i 446,3 miliona eura u 2012. godini. U ovom dokumentu naći ćete i ono što vas interesuje, a to je ukupno vezane poljoprivredne proizvode količinski, vrijednosno i po odsjecima standarda Međunarodne trogovinske klasifikacije.

Međutim, radi potpunijeg objašnjenja, prije svega javnosti, želim da istaknem da među proizvodima, među ovih deset koje su navedene u odgovoru, izdvajaju se tri. Prvo, najviše uvozimo svježe, rashlađeno, smrzuto, usoljeno, sušeno i dimljeno meso svih životinja. Među mesom najviše uvozimo svježe svinsko meso. S obzirom da je naša prerađivačka mesna industrija prilično razvijena u odnosu na period od prije tri, četiri godine i s obzirom da u međuvremenu nijesmo uradili mnogo da se razvije svinjogojstvo, razumijem zbog čega se uvozi ovoliko svinjskog mesa. Na drugom mjestu nalaze se proizvodi koji pripadaju grupi bezalkoholnih pića i piva. Na trećem mjestu se nalaze mlijeko i mliječni proizvodi, u okviru kojih dominira pasterizovano mlijeko.

Ako smo svi toliko zabrinuti za spoljno-trgovinski deficit koji u ovom momentu imamo, onda predlažem da se odreknemo pršute, koka kole, mlijeka u tetrapaku i piva i odmah ćemo smanjiti naš spoljno-trgovinski deficit za gotovo 100 miliona eura. Smanjićemo spoljno-trgovinski deficit za gotovo 25%. Stvari nijesu tako banalne kako se to javnosti prikazuje. Potrebno je još dublje ući u problematiku uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, sive ekonomije, povezanosti turizma i poljoprivrede, kao što ste to i sami primijetili. Mi to već radimo upravo zbog spoznaje do kojih dolazimo, polako pripremamo nove mjere. Zašto polako. Zato što u poljoprivredi nema revolucije već evolucije, korak po korak. Ako svakog dana napravimo po korak više imaćemo napredak u poljoprivredi, a taj napredak ne mjerimo samo boljitkom pojedinih poljoprivrednih proizvođača već, prije svega, svih građana Crne Gore, i to doprinosom poljoprivrede kroz društveni bruto proizvod, registrovanim novim radnim mjestima, budžetskim prihodima, a ne samo budžetskim rashodima.

Drugo pitanje koje se odnosi na deset najvećih proizvođača i uvoznika nije moguće odgovoriti, iz razloga što Monstat u skladu sa metodologijom koju je preuzeo od Eurostata, načinom obrade i pravilima po kojima se vodi poljoprivredna statistika ne dostavlja podatke po preduzećima nego samo po grupama proizvoda. Dodatno napominjem da je Monstat nadležna institucija u Crnoj Gori koja se bavi prikupljanjem i obradom statističkih podataka, te da jedino podaci ove institucije mogu se smatrati validnim.

Treći dio pitanja odnosio se na to da vam dostavimo podatke za prvi kvartal 2013. godine. Mi u ovom momentu nemamo konačne podatke, imamo samo preliminarne podatke i dok ne dobijemo konačne podatke ne mogu ih i dostaviti. Takođe, imajući u vidu specifičnost privredne proizvodnje, kao i značajne promjene koje se odvijaju u drugim segmentima ekonomije turizam, infrastruktura, trgovina nije moguće projektovati količinu proizvoda koji će biti uvezeni u dugom vremenskom periodu. Meni nije poznato da postoji nijedna zemlja u Evropi koja može u dugom vremenskom periodu da planira ono što ste me u vašem pitanju pitali.

Potpuno drugi set pitanja u vašem pitanju odnosi se na nivo premija, odnosno uslove za podršku stočarskoj proizvodnji. Usuđujem se da kažem da ne stoji konstatacija da se iz godine u godinu pojavljuju uslovi koji su rigorozniji. Sada da to potkrijepim i činjenicama. Moje mišljenje je možda subjektivno, da vidimo šta kažu činjenice. Podrška stočarskoj proizvodnji u periodu 2009-2013. godina iznosi 78% ukupnog agrobudžeta za ovaj period. Direktna podrška stočarstvu i dalje se sastoji iz premija po grlu priplodnih krava i junica, klaničnih premija po grlu za utovljenu junad i ostale kategorije odraslih goveda i premija po grlu za ovce i koze. Tako je bilo posljednjih pet godina, tako je i danas. Broj vlasnika i broj grla prijavljenih za premije 2010. na 2011. je opao, a 2011. na 2012. godinu se povećao. Zbog toga što se povećao pojedinačne premije po grlu su smanjene, i sve to piše u agrobudžetu. U agrobudžetu ne piše koliko će ko pojedinačno novca da dobije nego piše koliko iznosi mjera, pa u odnosu na broj onih koji se prijave, ta mjera se dijeli sa prijavljenim brojem. Ako ih je onoliko koliko je bilo, dobiće to što piše, a ako ne dobiće manje. To sve piše u agrobudžetu.

Kriterijumi za pravo na podršku za priplodne krave i junice imaju sva gazdinstva koja imaju više od tri grla. To je najmanji minimalni kriterijum u Evropi. Tako je bilo posljednjih pet godina, tako je i danas, a za narednu godinu smo najavili, baš zbog evolucije, a ne revolucije da ćemo povećati minimum na četiri. Ako neko od poslanika misli da domaćinstva koja imaju četiri grla su robni proizvođači, onda bojim se da imamo veliko nerazumijevanje.

Plaćanja se odnose na grla iznad minimalnog broja. Tako je bilo posljednjih pet godina, tako je i danas. Ukinuli smo maksimume koji su prije postojali. Prije je bilo od minimuma do maksimuma, a sada maksimuma nema, pokušavajući da sugerišemo poljoprivrednim proizvođačima u kom pravcu treba da idu. Dakle, nema više maksimalnih ograničenja. Smatramo da je to poboljšanje, a ne rigorozniji pristup.

Premije za organizovani tov junadi iznose onako kako je to dato u agrobudžetu. Tu je zbog količine bio približno isti iznos koji je naveden. Umjesto 120 isplaćeno je 128,94, a nijednom nijesam čuo da je nešto isplaćeno više nego što je bilo u agrobudžetu jer smo imali obrnutu situaciju.

Još jednom napominjem da ukoliko je zahtjev za pojedinu vrstu premija veći od planiranih stavki u agrobudžetu, jer mi je stalo da to poljoprivredni proizvođači shvate, onda ako je manji povećava se pojedinačni iznos, a ako je veći smanjuje se pojedinačni izvoz. Molim vas da to pitanje ne politizujemo. Osim navedenih mjera podrške značajna sredstva za razvoj stočarstva izdvojena su i kroz projekat Midas, podržano je 155 projekata ukupne investicione vrijednosti 2,9 miliona. Kada su u pitanju staračke naknade, oni ne pripadaju mjerama podsticaja, oni su socijalni transferi seotskom stanovništvu koje za sada, zbog određenih problema u socijalnoj politici koji su bili u prošlosti dobijaju novac koji dobijaju, ali to nijesu nikakve podsticajne mjere u razvoju poljoprivrede. 

 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Dao sam dosta prilike više da bismo čuli što više podataka. Korisno je da čujemo. To su podaci koji nijesu politizacija nego su osnov za odlučivanje, to je statistika.

Međutim, postoji mogućnost, i nije to primarna sugestija vama nego, u principu, ministrima, poslanici, u ovom slučaju poslanici opozicije osjete da ministri hoće da daju odgovor, da traže odgovor, onda mislim da je uvijek bolja atmosfera ovdje. Tako i ovdje možemo, ako nemamo Monstat, tražiti od carine koje kompanije uvoze strukturu robe i doći do rezultata. Mislim da je to ono što je dobro, da ministri pokušavaju dati odgovor, a ne formalno se izgovarati. U vašem slučaju, nije ni formalni izgovor nego ste rekli da nema Monstata. U cjelini, mislim da je dobra tu atmosfera, vi ste najmlađi ministar i posljednji ste kome se to može prigovoriti. Pošto je javni prenos, mislim da je dobro da osjete poslanici da se želi dati odgovor, onda je ta atmosfera produktivna. Nemamo političku raspravu u negativnom smislu nego razvojnu raspravu, što jeste smisao Premijerskog sata i poslaničkih pitanja, ako ne Premijerskog, onda poslaničkih sigurno.

Izvolite, kolega Miliću. 

 

SRĐAN MILIĆ: 

Što kaže ovdje ne trenutno prisutni kolega Džavid Šabović, osjećam u glasu da neko želi svađu, ali neće biti prilike za svađom. Mada, da pošaljem jednu političku poruku, predsjedniče Parlamenta.

Imao sam, gospodine Ivanoviću, priliku i zadovoljstvo da sa jednim od vaših prethodnika, gospodinom Radivojem Rašovićem koji je isto bio ministar poljoprivrede, možda jedno petnaestak godina pošto je bio ministar poljoprivrede, pođem do Plužina, pođem i do Žabljaka, pođem do Berana, pođem do Andrijevice i vidim kako ga se sjećaju poljoprivredni proizvođači. Način kako se vi odnosite prema ovom pitanju, ne preporučujem vam da to probate.

Gospodine ministre, nikada nijesam postavio pitanje da nijesam prikupio podatke, pa ću vam poslati tabelu koju vi nemate, poslaću vam tabele o tome koliko je uvezeno u prva četiri mjeseca mesa i prerade mesa. Dvedeset i pet miliona evra, ministre, mliječnih proizvoda 13 miliona evra, ribe i prerađevina od ribe tri miliona evra. S druge strane, agrobudžet za 2012. i agrobudžet za 2013. godinu. Ono o čemu ste govorili je, vjerovatno, kada ste pravili računicu premije za gazdinstvo govedarstvo 17.023 grla po 66,91 evro da su isplaćene i da po tom osnovu je ta razlika u odnosu na onih predviđenih 80 evra jer je bilo više. Ministre, nemate potrebe da nervozom kada odgovarate na pitanja poslanicima SNP-a jer svaki podatak koji tražimo, znajući da je u posljednje vrijeme zavladao virus u Vladi Crne Gore, da nemate informacije, mi smo zamolili naše ljude koji se bave ovim poslom profesionalno, poljoprivredni su proizvođači i ne baš beznačajni, rekao sam šampioni su u poljoprivrednoj proizvodnji. Socijalistička narodna partija Crne Gore je imala tu čast da na njenoj poslaničkoj listi i 2009. i 2012. godine se nalaze oni koji stvaraju, ne oni koji ruše nego oni koji stvaraju dodatne vrijednosti.

Kada govorimo oko upoređivanja podataka, onda imamo i priliku da uporedimo nešto sa Srbijom. Vi znate zašto to govorim. Zbog toga što su te razlike značajnije, jer je izdašniji i agrobudžet u Srbiji, normalno, i zbog strukture prostora i zbog svega onoga kako se odvija ta proizvodnja tamo. Onda imamo premije po grlu za krave na nivou, govorimo okvirno, u agrobudžetu predviđenom na 200 evra. Mi smo ovdje govorili, čini mi se, ministre, 80 evra 2012. godine, a 70 evra bili predviđeli agrobudžetom, ostavljajući ovu rezervu koliko bude bilo da to bude moguće i niže od ove brojke. Za ovce i koze 40 evra.

Ono što je meni bitno, ministre, milijardu i trista miliona evra u ovim godinama za koje sam vas pitao, mi smo uvezli hrane. Na većem nivou je klanična industrija, ako sam vas dobro razumio, nego što je bila prije tri, četiri godine. To sam imao prilike da se uvjerim i sam kada sam obilazeći i tokom predsjedničke kampanje imao zadovoljstvo da podsjetim i objekat gospodina France u Bijelom Polju. Tada sam čuo predlog kako bi trebalo pospješiti stočarstvo i rekao da samo očekujem da čujemo to da se to desi u parlamentu, da svi mi zajedno stanemo iza agrobudžeta.

Ministre, mene bi interesovalo koliko ste vi ili vaš prethodnik davao projekciju za agrobudžet za 2013. godinu tražili novca. Tu se govori o ozbiljnosti. Ovdje ne postoji niti jedan poslanik, da li je iz vlasti, da li je iz opozicije koji ne bi bio spreman da podrži svaki vaš predlog koji se tiče pospješenja onih, a čini mi se da ih ima 70.000, je li tako, gospodine ministre, koji se bave poljoprivredom danas u Crnoj Gori. Govorimo o tome da bi trebalo sa vaše strane da dođu predlozi koji će pospješiti to. Ovdje niko ne kritikuje to zbog toga što želi da ubira političke poene. Meni je interes da neko stane i kaže - izvinite, ljudi, mi svake godine uvozimo 30 miliona evra mliječnih proizvoda. Izvinite, mi svake godine uvozimo zbog vezane trgovine 50 miliona evra vode u Crnu Goru. 

 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Koja je, inače, zakonom zabranjena. Vezana trgovina je Zakonom o obligacijama bila zabranjena u socijalizmu, a ne sada. 

 

SRĐAN MILIĆ: 

Znamo i jedan i drugi zbog čega se to dešava i zbog čega pokazujemo takav inferiorni odnos prema onome što je naše bogatstvo. Ovdje niko ne bi uvozio i niko nam ne bi prodavao tu robu da nema tu prođu. Da li se i jedan gram od ovih milijardu i trista miliona evra koje smo uvezli u ove tri godine bacio? Ne, stvorena je vrijednost.

Šta se dešava? Imamo uvoz proizvoda iz zemalja koje značajno subvencioniraju stočarstvo i poljoprivrednu proizvodnju, a s druge strane mi kažemo nećemo da otkupljujemo tržišne viškove. Za mene je to nešto što je suprotno logici crnogorskog patriotizma, patriotizma prema onima koji pokušavaju danas da ostvare taj prihod. Hajmo kod staračkih domaćinstava. Pozivam sada - predložite ono što smatrate da je potrebno da bismo pospješili stanje u poljoprivredi. Nemojmo da kidamo to malo grane na koju još stojimo da bismo imali ono što treba da ponudimo turistima. Turisti ne dolaze ovdje, ministre, nije populistička priča, da bi mogli da probaju sve ono što mogu da probaju u svojim prostorima. 

 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Dao bih vam riječ I jednome I drugome jer mislim da je važna tema, važnija od nekih užih. Evo vam po tri minuta obojici, da izmijenite argumentaciju jer je tema vrlo važna. 

 

PETAR IVANOVIĆ: 

Hvala.

Ja se ne svađam, naročito se ne svađam sa vama. Za mene je svaki poslanik koji sjedi u ovom domu neko koga što god mislio uvažavam. To što je moj temperament takav, ne mogu protiv svog temperamenta. Ako ćete vi u tom temperamentu da pronađete žicu za svađu vi je pronađite. Ako hoćete da pronađete nešto drugo, to je vaša stvar.

Gospodine Miliću, vi ste ovdje, takođe, u ovom Parlamentu sjedjeli kada su se donosile odluke i oko ukupnog budžeta, pa ako hoćete i oko agrobudžeta, odnosno direktnih plaćanja. Agrobudžet o kojem govorimo mi danas nije dobio Petar Ivanović, nije ga predložio, donijeli su ga poslanici, a predložio ga je neko drugi. Ne mogu da budem nepošten prema bilo kom građaninu Crne Gore, da stanem ispred njega, da ga gledam u oči i da mu kažem - sadite, sijte, pa ćemo vam mi otkupljivati tržišne viškove ako znam da se to ne može dogoditi. Smatram da bi to bilo licemjerno sa moje strane. Na tako nešto nijesam spreman. Smatram da je mnogo korektnije i poštenije ljudima na vrijeme reći, prije nego što počnu da siju, nemamo novca za ono za šta je bilo novca u nekom možda prethodnom periodu. Razmislite o tome što sadite, to je jedno.

Drugo, kao ekonomisti, protiv sam logike da neko treba da sadi nešto zbog mene ili zbog parlamenta ili zbog Vlade. Valjda treba da sadi zbog sebe i da to što sadi proda na tržištu.

Treće, izvoz koji se ovdje realizuje kroz turizam je oko 130 miliona eura, o tome ću govoriti prilikom drugog pitanja, toga nemate u ovim pričama oko spoljnotrgovinskog bilansa. Nijesmo mi bacili novac za uvoz svinjskog mesa, on se obradio ovdje u Crnoj Gori, dodata mu je vrijednost, prodat je, između ostalog, i turistima, dio je izvezen. Tačno je, postoje određeni problemi i u načinu obuhvata uvozno-izvoznih proizvoda, evidencije, sive ekonomije.

Ono što mene brine i na osnovu čega bih uvijek i sa vama i sa svim ostalim poslanicima rado polemisao, to nijesu individualni doživljaji da li neko smatra o meni dobro ili loše, samo podaci. Ako vi možete za iste pare da kupite litar mlijeka ili pola litra mlijeka, šta biste odlučili da kupite pola, zbog ekonomskog patriotizma? Dobro, možda će to potrajati nedjelju dana, ali nijesam siguran da će dugo. Mi moramo ojačati konkurentsku sposobnost naših poljoprivrednih proizvođača. Ako oni ne postanu konkurentniji, sve što se mi sada trudimo preko noći će nestati, kada se izlože konkurenciji na velikom tržištu Evropske unije. Imam vjerovatno neprijatan zadatak da gledam ljude u oči i da im govorim istinu, ali nijesam njihov neprijatelj zbog toga. Znam da će biti onih kojima se moja priča ne sviđa, ali sam primijetio da među njima ima mnogo više onih koji su navikli da dobijaju neke podsticaje, neki besplatni novac nego da imam, uslovno rečeno, neistomišljenike ili neprijatelje među onima koji svojim krvavim radom zarađuju novac tako kako zarađuju.

Juče sam bio u Zeti, a moj tim je danas bio u Zeti jer je kroz Zetu prošao tornado, tako je javljeno, odmah smo bili na terenu. Zvali smo medije da im damo rezultate. Ne odgovara istini tvrdnja da je 100 hektara uništeno. Vidjeli smo kod koga je šta uništeno, i kod jagodara, i kod povrtlara, i kod vinogradara. Hajmo da budemo realni. Jedino što tražim je da postoji jedan pošten odnos prema državi od svih da bi dobili pošten odnos ka svim poljoprivrednim proizvođačima.

Na kraju, završavam time, vi ste ekonomista, je li tako? Pa izvinjavam se zbog mog neznanja, ali pretpostavljam da ste kao ekonomista. Nijesam mislio da Vas uvrijedim, htio sam da Vam postavim pitanje. Ako imamo drugi izvozni proizvod iz Crne Gore, to je vino, nakon aluminijuma. Možda čak ubrzo i prvi. Da li mi treba da se zadovoljimo sa podsticajem od 150 hiljada eura godišnje sa nečim po čemu smo već postali prepoznati u regionu i na nekim destinacijama svijeta. A da u međuvremenu tamo gdje nijesmo konkurentni pošto-poto prosipamo novac. Nemam ja ništa protiv da mi investiramo novac, ali znate, ovih 150 hiljada ove godine, već treće godine od danas donosi 500 hiljada, a onih 24 miliona koji su dati, ne donosi novac. Mi se ne možemo trkati ni sa jednom zemljom u količini podsticaja. Ali, kao ekonomista izračunajte koliki su podsticaji per capita u Srbiji, per capita u Hrvatskoj, a tačno je, budžet države Srbije veći je od budžeta države Crne Gore.

I samo još jedna stvar ako dopuštate.Ovo što ste rekli da je uvezeno u prvom kvartalu, na bazi preliminarnih podataka, manje više korespondira iznosu iz prvog kvartala prethodne godine. Nema nekih značajnijih lomova. Ali, pozivam sve evo, i ovim putem, ako imaju prigovore oko slobodne trgovine naročito kada govorimo o uvozu vode, da pošalju papir zbog čega se uvozi toliko vode u Crnu Goru. To nema veze sa poljoprivredom. Otvoren poziv svima. Dajte mi papir, dokument, pa ćemo zajedno pokrenuti tu proceduru, jer postoje određene zloupotrebe kada se govori o slobodnoj trgovini, zato sam i pomenuo neke proizvode u prvom uvodnom dijelu izlaganja. Hvala.  

 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala Vam.

Samo da vidim ... prije nego što Vi završite ovu priču.

Mislim da bi nam brojevi, da mi najviše izvozimo euro. Euro najviše izvozimo, iako ga ne proizvodimo i ne štampamo. Mislim da se može to utvrditi dosta lako.

A drugo je, čisto ako smijem da primijetim s ovog mjesta, svima nama zajedno, naši proizvođači treba da izađu na teren onima koji su već 50 godina trenirani u nekolike generacije, a mi ćemo ih poslati i bez opreme, a kamo li sa dobrim treningom. Prema tome, naš je zadatak da pripremimo situaciju da bar s nekom opremom i s nekim treningom ih pustimo da igraju utakmicu, inače su gubitnici, odnosno mi smo gubitnici, ne oni. Mi smo gubitnici, jer budući turizam tu završavam, a to već znamo mi koji imamo privilegiju da više putujemo. Počinje tamo kad ide, meni. Ako su na tom meniju sve domaći proizvodi, imaćete i novih turista. Ako na tom meniju vide uvozne proizvode, odnosno njihove proizvode iz njihove zemlje, više ih nećete viđeti.

Izvolite, kolega Miliću.

Izvinite na slobodi da sam se uključio u Vašu raspravu. 

 

SRĐAN MILIĆ: 

Kad imate ovakve intervencije slobodno se uključite, za druge ćemo vidjeti.

Podsjetilo me malo prije ministar na sentencu Slavka Štimca, pa nemojte i Vi da me podsjećate.

…per kapita ministre, a evo, kažem malo sam nešto završio oko te ekonomije. Nemojte da ih računate u odnosu na broj stanovnika Crne Gore, nego računajte u odnosu na broj, mi to radimo vjerovatno i zbog turista je li tako, i zbog svih ovih. I da tu su svi ovi podaci gdje možete doći lako u varku, kad govorite da li je taj nivo toliki ili je veći. Ali, to je manje bitno.

Pitali ste me, da li je bilo povećanja? Jeste ministre. Između januara i aprila 2012. godine uvezeno je devet miliona evra, 9.800.000 evra povrća i voća, a sada godinu dana kasnije smo uvezli 3 miliona evra više povrća i voća. I zahvaljujem se ovom prilikom Lidiji i Ani i ostaloj ekipi iz Kluba poslanika SNP-a što su mi ove podatke na ovakav način i dostavili. I sada Vas pozivam, da Vi utvrdite zašto. Dakle, nevjerovatno je da se sad desila neka veća tražnja naša ovdje za voćem i povrćem. Da li se radi o spekulativnim poslovima, dajte neka rade vaše službe. Znate, do čega sam došao ovdje? Do nečega što zaista predstavlja vrijeđanje zdravog razuma. Da kada hoćete da se prijavite da biste ostvarili ... premiju za organizovani tov, tov junadi i svega ostalog, potrebno je da Službi za selekciju stoke dostavite, između ostaloga, ako ste uvezli grla rješenje Veterinarske uprave o uvozu koje dobijete prilikom ulaska u Crnu Goru od strane graničnog veterinarskog inspektora.

Gospodine ministre, Vaša služba traži da joj čovjek da to rješenje, da joj pokaže, koje bi već trebalo da bude u informacionom sistemu Veterinarske uprave. Jer kako može da taj granični veterinarski inspektor nema takvu informaciju. Ali, ajmo da se vratimo na ovo o čemu ste govorili. Gospodine ministre, znate čega je najviše uvezeno u ova četiri mjeseca ove godine u Crnu Goru? Automobila, za 29,6 miliona evra. I kada ja govorim o poreskoj politici, onda bi zaista bilo za očekivati da ovdje nemamo poreskog duga, gospodine predsjedniče Parlamenta, jer ako je najvažnija stvar koju uvozimo automobili za 29,6 miliona evra, imamo problem. A sada onima svima koji su svih ovih godina ili svih ovih mjeseci i svih ovih dana, govorili neistine vezano za SNP, i vezano za struju, i vezano za situaciju u elektro-energetskom sektoru. Znate, gospodine predsjedniče Skupštine, zamalo Vlade sam htio da kažem, šta je glavni izvozni proizvod bio u ova četiri mjeseca? Električna energija, 37 miliona evra. U situaciji kada su ovdje neki lamentirali da će Crna Gora ostati bez struje. Vraćam se na ovo o čemu smo govorili.

Koristimo, čini mi se, evo, sad i Vi znate zbog čega to na takav način radi, ne volim da kažem jedan podatak u koji nijesam 100 posto siguran. Čini mi se da koristimo samo 900 tona plave ribe za naše potrebe, ili izribljavamo samo 900 tona. Naš godišnji kapacitet je 10 hiljada tona. Pitanje, zašto to ne koristimo?

Govorimo o 50 miliona evra uvezne vode. U istom trenutku smo dali koncesije u Crnoj Gori, gospodine predsjedniče Parlamenta na 500 miliona litara vode koncesionarima, da bih ja kad pođem, gospodine ministre, u Italiju, kupim za 11 centi ili 17 centi litar i po i dvije litre vode, ovdje bi morao da je plaćam 50 ili 70 centi. Ne, trebamo da napravimo selektivnosti. Ovdje imamo monopoliste, ministre. Ali, ti monopolisti nijesu individualni poljoprivredni proizvođači i stočari. Ti monopolisti su trgovački lanci. Ti monopolisti su uvoznički lobi, koji ovdje omogućava da jedan evro u Crnoj Gori ne vrijedi onoliko koliko vrijedi jedan evro u Italiji. A to mogu dokazati kroz milion drugih, vjerujte mi, vrijednosti za koje znam. I, možda, ova poslednja ili pretposlednja izinjavam se. Nadovezaću se na ovo, izvinjavam se kolegi Bojanoviću i kolegi ..., završavam.

Dakle, nemojmo sebi da dozvoljavamo taj rizik, zaista. Možda ću se ponoviti u odnosu na neke, ali Vi ste to počeli. Nijesmo pripremili ljude za Evropsku uniju. Nijesmo pripremili ljude za opštu agrarnu politiku Evropske unije, i nemojmo njih da sada dovodimo u situaciju da oni nemaju onaj osnovni stimulans od strane države Crne Gore, ne Vlade, države Crne Gore. Kada ćemo mi ući u Evropsku uniju? Zašto kažem da je ogromna siva ekonomija u turizmu? Zato što, ako bismo pogledali, gospodine ministre, ove brojke o kojima Vi govorite, 120 miliona evra oplođenih kroz dodatni proizvod koji smo ostvarili, pitao bih Vas, a koliko je toga na to plaćen porez? Da li imamo tu informaciju?

I poslednja teza je Larioha. Larioha je, Vi znate šta, provincija u Španiji koja ima samo dva proizvoda, značajna proizvoda, dva značajna proizvoda, vinogradarstvo i maslinarstvo. Dobro. I GDP per kapita ili ... proizvod po glavi stanovnika značajno veći nego Luksemburg. Ali, Vi znate i sami sa čim se suočavaju ljudi u Plantažama. Da se dešavalo da daju besplatno kalemove, a da posle te kalemove možemo da nađemo na nekim tržnicama u okruženju gdje se prodaju, ili u Crnoj Gori. Ovdje postoji problem da mi nemamo jednu sveobuhvatnu agrarnu politiku koja će u centar svog djelovanja postaviti čovjeka i njegovu porodicu koji je, uprkos svemu, odlučio da ne zamijeni svijetla onog doma tamo gdje hoće da stvara sa svijetlima Podgorice, i da ovđe bude nezaposlen. A da bi to ostvario poljoprivreda je najljepša privredna grana gdje možemo da smanjimo nezaposlenost koju imamo u Crnoj Gori.

Izvinjavam se što sam odužio. 

 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Ne, mislim da se radi o životnoj temi za Crnu Goru.

Može, ajmo još po minut.

Ne, ne, ali tema je životna pa dosta često imamo priče koja nema produktivnost. Ova će nekad dati produktivnost.

/Upadica iz sale/

Ovdje smo tek treća generacija koja nije iz poljoprivrede. Bar prije tri generacije svi su naši preci bili u poljoprivredi, i onda imamo još uvjek dobru krv na tu temu.

Izvolite. 

 

PETAR IVANOVIĆ: 

Hvala Vam, predsjedniče.

Nemam namjeru da polemišem sa gospodinom Milićem, ali samo hoću radi građana da kažem nekoliko stvari.

Gospodine Miliću, sigurno nijesam čovjek koji robuje administrativnim procedurama. Mislim da me kao takvog znate, makar iz medijskih natpisa. Ovo rješenje koje ste Vi pomenuli ne odnosi se ili nije postavljeno zbog toga što imate nekog ko regularno uvozi stoku u Crnu Goru nego zato što imate i one, na žalost, poljoprivredne proizvođače koji ne čine to regularno. Pa takvog rješenja nema. Ne bih ovog puta govorio o Kju groznici i kako je ona nastala i kakve je konsekvence mogla da ima u Crnoj Gori. Ali, ako imate neki predlog, kako da se pojednostavi procedura, nikakav nije problem, svaki razuman predlog ćemo podržati.

Pod dva, Ugovor sa Lariohom smo potpisali. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore potpisalo je strateški sporazum o saradnji sa Lariohom. Pored dva proizvoda koja ste naveli, tu su još i špargla i artičoka. Jedan po jedan su uvođeni. I tačno je, dva puta manje stanovnika, 15 puta veći GDP samo od poljoprivrede, ili najvećim dijelom zbog poljoprivrede. I hoćemo da učimo od najboljih. Zar ta četiri proizvoda oni su najbolji. Hoćemo od njih da učimo. Kao što je isto tako u ovom momentu, radimo na nekoliko drugih sporazuma i otvaramo prostor našim poljoprivrednim proizvođačima. Ali, kada uđemo u Evropsku uniju, ako nijesu spremni, nema ih. Možemo mi da polemišemo koliko god hoćete, nema ih. I jeste naš posao i Vas kao poslanika i ljudi koji su u izvršnoj vlasti da učine sve što mogu da se pojačaju pojedini sektori koji mogu dugoročno da budu održivi.

Što se tiče Plantaža, mislim da sam dovoljno jasan bio na pres konferencijama gdje sam istakao to kao primjer i spriječio. Ove godine ćemo imati više usađenih kalemova u Crnoj Gori, nego proteklih pet godina zajedno.

Izvinjavam se, samo oko resursa.

Molim vas, Crna Gora per kapita, a Vi to isto tako kao ekonomista znate, ima nekoliko puta veće resurse, veće resurse u poljoprivredi. Šta je sa tim resursima? Naš je posao da stvaramo zakonodavni okvir i izvršna vlast da radi da te resurse koristimo što bolje. Hvala.