"Da li je novim Zakonom o igradnji i uređenju prostora predviđeno da se smanje komunalije za objekte čija rekonstrukcija će doprinijeti unapređenju ekoloških standarda i poboljšanju uslova životne sredine"?
Kratko obrazloženje. Poznato je da u Crnoj Gori postoji određen broj ozbiljnih i velikih sistema, u kojima su identifikovana određena zagađenja. Takođe je izvjesno da će se u Crnoj Gori u narednih nekoliko godina intenzivno raditi na sanaciji crnih ekoloških tačaka kroz projekat Vlade i Svjetske banke. Smatram da će ubrzavanje ove procedure za postupak rekonstrukcije tj. sanacije u ovim sistemima poboljšati stanje životne sredine, zaštititi zdravlje ljudi i ubrzati implementacija dijela paketa obaveza koje su vezane za evropske integracije. Hvala.
PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:
Hvala.
Izvolite, ministre Gvozdenoviću.
BRANIMIR GVOZDENOVIĆ:
Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče.
Uvaženi poslanici, uvaženi građani, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u skladu sa postavljenim pitanjem, pripremilo je sljedeći odgovor. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata predviđa oslobađanje investitora od plaćanje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte od opšteg interesa, rekonstrukciju objekata i postrojenja koji svojim sadržajem predstavljaju rizik za životnu sredinu i zdravlje ljudi, privremene objekte koji se nalaze u nadležnosti lokalne samouprave, oslobađanje investitora od plaćanja naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u slučaju rekonstrukcije objekata različitih i rizičnih po životnu sredinu, može se ostvariti samo uz prethodno pribavljanje mišljenja organa nadležnog za poslove zaštite životne sredine.
Uz to, predloženi tekst zakona daje mogućnost lokalnim samoupravama da propišu i druge slučajeve u kojima investitor ne plaća naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Razumijevajući potrebu da svaka opština ostvari maksimum prihoda od objekata na svojoj teritoriji, predloženim rješenjem se želi sprovesti dugoročna vizija, a to je stimulisanje gradnje objekata od opšteg interesa, te omogućavaju da se sredstva koja su se do sada angažovala u komunalnom opremanju preusmjere prije svega za zaštitu životne sredine, tehnološko unapređenje i na druge projekte od opšteg interesa.
To opet ima za posljedicu otvaranje prava i interesa građana na teritoriji te opštine da žive u kvalitetnom urbanistički i ekološki uređenom prostoru. Predlog zakona ukazuje na jasno opredjeljenje Vlade Crne Gore da u narednom periodu prioritetno riješi ključna ekološka pitanja. Ne samo to, Vlada Crne Gore je u skladu sa komunikacijom sa međunarodnim finansijskim institucijama opredijelila sredstva od 60.000.000,oo eura za sanaciju jalovišta "Gradac" sanaciju deponije Grita, Brodogradilište Bijela, sanaciju deponije pepela i šljake Maljevac i sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada.
U okviru pripremne faze projekat za svaku od ovih lokacija posebno je rađena studija izvodljivosti i definisani su i način i sanacija i lokacija na kojoj se nalazi deponija opasnog industrijskog otpada. Konačno, snažno vjerujemo da će se kako realizacijom ovih ekoloških projekata a posebno predloženim rješenjima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora, izgradnja objekata stvoriti uslove za kvalitetniji život građana Crne Gore i dati impulsi za stvaranje pretpostavki za takozvani zeleni rast crnogorske ekonomije.
Istovremeno ponuđena rješenja iz predloga zakona se nalaze i u funkciji ispunjenja zahtjeva integracionih obaveza na putu ulaska Crne Gore ka Evropskoj uniji u oblasti životne sredine, kroz rješavanje ekoloških problema shodno visokim i strogim EU standardima i pravilima.
Ja sam prezentirao, da tako kažem, samo dio odgovora a u pismenoj formi je obiman materijal dostavljen.
Hvala lijepo.
PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:
Hvala Vama.
Izvolite.
ŽANA FILIPOVIĆ:
Zahvaljujem ministru na ovom iscrpnom odgovoru, zaista sam zadovoljna što se iz ovog odgovora može vidjeti da će ovaj zakon biti iskorak u zaštiti zdravlja ljudi i zaštiti životne sredine. Kuriozitet je u ovakvom trenutku da koliko sam shvatila 60 miliona eura dobijamo od Svjetske banke za sanaciju crnih ekoloških tačaka, jer smo svjedoci da određeni broj građana živi zaista pored nekih postrojenja i da se trebaju sanirati te crne ekološke tačke.
Dakle, izuzetno sam zadovoljna ovim odgovorom, samo se nadam da će praksa ovih sanacija biti zasnovana na iskustvima UNDP-ja koje on ima u sanaciji sličnih projekata na teritoriji zapadnog balkana.
Hvala vam.