Odštampajte ovu stranicu

PITANJE PREMIJERU MILUTIN SIMOVIC

U ime Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista postavljam pitanje:

Gospodine predsjedniče, kao imperativ u Vašem ekspozeu, naveli ste potrebu stvaranja većeg društvenog proizvoda, ukazujući da je put do tog cilja, prije svega, izgradnja novin infrastrukturnih i energetskih objekata i kvalitetnija dinamika realizacije započetih ili ugovorno definisanih projekata, kao i kvalitetnija promocija i realizacija novih, izvjesnih šansi u oblasti turizma.Kojom dinamikom se realizuju aktivnosti Vlade u ovim značajnim oblastima i koje su planirane aktivnosti u narednom periodu?

O b r a z l o ž e nj e:Pokretanje i efikasnija realizacija investicija u ovim oblastima najbolja je garancija i uslov za povratak visokih stopa rasta, koje su zabilježene u našoj ekonomiji prije eskalacije globalne krize. Realizacijom ovih investicija generisaće se značajan broj novih radnih mjesta, otkloniće se uska grla u korišćenju naših potencijala, posebno onih na sjeveru države.

Zbog toga posebno interesovanje Kluba poslanika Demokratske partije socijalista odnosi se na status i očekivani početak izgradnje auto-puta prema sjeveru, kao i na status projekta željezničkog kraka prema Pljevljima i priključka Crne Gore na jadransko-jonski koridor.

Već duže vrijeme promoviše se ideja i potreba efikasnijeg korišćenja naših energetskih potencijala.

Zbog toga nas posebno interesuje dinamika realizacije aktivnosti na projektima valorizacije hidropotencijala, efikasnijeg korišćenja zaliha uglja i novih izvora čiste energije, kao i progres na planu istraživanja gasa i nafte.

Cijenimo da je posebno važna dinamika realizacije projekata u turizmu, uvažavajući potrebu njihove regionalne disperzije, ne samo u zoni morskog dobra, već jednako i na Durmitoru, i na Bjelasici, i na Komovina i na svim ostalim područjima koji su prostorno-planskom dokumentacijom dobili jasno usmjeravajuće elemente. Najbolja garancija i uslov za realizaciju ovih i drugih razvojnih projekata su strane direktne investicije. Zbog toga, i ovom prilikom, ukazujemo i pozivamo da svi zajedno doprinesemo stvaranju ambijenta, koji će biti stimulativniji za investitore, učvršćujući političku stabilnost, jačajući vladavinu prava, ubrzavajući evroatlantske i evropske integracije, razvijajući dijalog u našem društvu, kreirajući nove projekte, a ne podjele, optužbe i afere. Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Uštedjeli ste dva minuta za premijera, nadam se od vašeg vremena, jer pitanje je tako da bi mu trebalo deset puta po pet minuta, pa ćemo mu dati vaših dva minuta, biću slobodan. Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodine predsjedniče, dame i gospodo poslanci,

Stvaranje većeg društvenog proizvoda, nova radna mjesta i bolji uslovi za život građana Crne Gore je prioritet koji sam postavio pred Vladu na početku mandata. Pored fiskalne konsolidacije kao najvažnije kratkoročne mjere za obezbjeđenje makro - ekonomske stabilnosti, Vladini napori su usmjereni na strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta što sve zajedno ima za cilj dinamiziranje ekonomskog rasta. Posebno važan segment ekonomske politike odnosi se na realizaciju infrastrukturnih projekata i stvaranje preduslova da se iskoriste resursi kojima Crna Gora raspolaže. U prvom redu to su projekti saobraćajne infrastrukture, projekti u sektorima energetike, turizma i poljoprivrede. Stvaranjem pretpostavki za realizaciju i dinamiziranje ovih projekata bili smo posvećeni tokom privih sto dana rada. Najvažniji infrastrukturni projekat za budući ekonomski razvoj je auto put Bar - Boljare. U prethodnih sto dana rada vodili smo intezivne razgovore sa tri potencijalna partnera, sa Evropskom investicionom bankom, Američko turskim konzorcijumom Behtel Enka i Kineskim kompanijama (Si-Si-Si-Si) i CRBC. Uskoro ćemo imati analizu svih opcija, a Vlada Crne Gore planira u drugom kvartalu ove godine da donese odluku o realizaciji projekta. Mogući početak konkretnih radova na prioritetnoj dionici mogao bi da bude u drugoj polovini ove godine.

Želim, takođe, da vas podsjetim da se završava studija opravdanosti željezničke pruge Pljevlja - Bijelo Polje - Berane - granica sa Kosovom, što, takođe, može bitno unaprijediti saobraćajne veze Crne Gore sa regionom. Da podsjetim, kada je u pitanju putna infrastruktura, da je više od polovine kapitalnog budžeta, preciznije 39,74 miliona namijenjeno kapitalnom održavanju i razvoju putne infrastrukture Crne Gore, pri čemu posebno želim da skrenem vašu pažnju na završetak projekta Port Milena, zatim zaobilaznicu oko Podgorice, treća faza, zaobilaznicu oko Nikšića, zatim nastavak bulevara od Budve do Bečića i na mnoge druge projekte.

Globalno, pa i u Crnoj Gori najveće interesovanje investitora koncetrisano je na oblast energetike. Ključni projekat je podmorski kabal između Crne Gore i Italije čijom realizacijom će Crna Gora postati čvorište tranzita električne energije za čitav region. Intenzivno se radi na eksproprijaciji zemljišta, pripremi dokumenatacije i obezbjeđenju kreditnih sredstava i nabavci opreme za dalekovod i trafostanice, kako bi se ojačala interna prenosna infrastruktura i uspostavila kvalitetnija konekcija sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Odlukama Vlade obezbijeđene su državne garancije u cilju povoljnijeg finansiranja projekta koji će na crnogorskoj teritoriji realizovati crnogorski Elektro-prenosni sistem. Shodno ugovoru kompanija Terna je obezbijedila potrebne dozvole za dio projekta koji se sprovodi na italijanskoj teritoriji i ugovorila nabavku podmorskog kabla i pripadajućeg konvertorskog postrojenja. Sve ovo upućuje da će ukupna investicija biti realizovana u rokovima predviđenim ugovorom. Izgradnja podmorskog kabla predstavlja dodatni motiv za ulaganje u novu proizvodnju energije u Crnoj Gori. Energetski resursi i potencijal biće iskorišćeni kroz izgranju objekata iz obnovljivih izvora, hidro vjetar i solarni generatori, izgradnju termoenergetskih objekata u Pljevljima.

Aktivnosti u pravcu korišćenja obnovljivih izvora energije skoncentrisali smo na sljedeće projekte: realizaciju tendera za davanje koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, realizaciju ugovora za izgradnju vjetroelektrana, stvaranje preduslova za realizaciju izgradnje velikih energetskih hidro-objekata. Podsjetiću da je Vlada Crne Gore u proteklom periodu zaključila 17 ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja malih hidroelektrana ukupne instalisane snage oko 100 megavata i ukupne procijenjene godišnje proizvodnje od približno 315 gigabajt časova. Prema idejnim rješenjima i studijama opravdanosti izgrađenim od strane koncesionara vrijednost ukupnih investicija za realizaciju ovih projekata je oko 145 miliona eura. Nekoliko malih elektrana će u ovoj godini otpočeti sa proizvodnjom električne energije. U Beranama je juče sa radom otpočela i prva nova mala hidroelektrana.

U toku 2010. zaključena su dva ugovora o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrana na lokalitetima Možura i Krnovo. Predviđena ukupna instalisana snaga ovih vjeroelektrana je 118 megavata, procijenjena godišnja proizvodnja 272 gigavat sata, a ukupna vrijednost investicija oko 160 miliona eura. U toku je postupak eksproprijacije zemljišta, a priprema dokumentacije neophodna je za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju vjetroelektrana i u završnoj je fazi, čime će se u ovoj godini stvoriti uslovi za realizaciju izgradnje ovih značajnih energetskih objekata.

U cilju realizacije izgradnje velikih hidroenergetskih objekata na rijekama Morači i Komarnici Vlada je intenzivirala komunikaciju sa značajnim kompanijama u ovoj oblasti. U prethodnom periodu interesovanja su iskazala kompanije; "Sino hidro" iz Kine, "A En Energy" iz Turske i "Betonika" iz Slovenije. Pomenute kompanije su u fazi predlaganja tehničkih i finansijskih rješenja za realizaciju ovih projekata. U prethodnom periodu stvoreni su prostorno planski preduslovi za korišćenje potencijala lokaliteta Mauče i izgradnju drugog bloka termoelektrane Pljevlja. Vlada Crne Gore je otpočela komunikaciju sa velikim brojem respektibilnih kompanija iz oblasti energetike koje su iskazale interesovanje za drugi blok termoelektrane. Ove kompanije su u prethodnom periodu izvršile stručne analize termopotencijala, trenutno su u fazi definisanja najefikasnijih tehničkih i finansijskih aspekata realizacije projekta. U toku evaluacije predloženih rješenja, a za donošenje odluke važnu ulogu ima i prihvatanje modela realizacije projekata koji ne podrazumijeva davanje državnih garancija, već obezbjeđenje kroz ugovor o otkupu električne energije i koji kao partnera podrazumijeva Elektroprivredu Crne Gore.

Vlada planira otvaranje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja čijim bi radom došlo i do povećanja proizvodnje uglja. Takođe, značajan resurs uglja je ležište Maoče čije eksplotacione rezerve iznose preko 100 miliona tona. Korišćenje ovog resursa je predviđeno kroz proizvodnju električne energije, odnosno odabirom investitora koji bi otvorio rudnik i izgradio dva bloka termoelektrane snage oko 250 megavata. Svjedoci smo izraženog interesovanja investitora iz Kine, Češke, Slovačke, Poljske, a Vlada će u neposrednim razgovorima i analizama ponuda uskoro se opredijeliti za model i način valorizacije zaliha uglja.

Pripremljena je tenderska dokumentacija i javni poziv za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju. Riječ je o istraživanju nafte i gasa. Do sada je oko 20 kompanija iskazalo zainteresovanost za ovaj projekat, a među njima su i velike naftne kompanije kao što je "Ekson mobil", "Total Eni" i druge. Očekuje se uskoro raspisivanje tendera, izbor renomiranog koncesionara sredinom narede godine čime bi se otvorila značajna, razvojna perspektiva. U sektoru turizma Vlada sprovodi intenzivne aktivnosti na boljem pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije, prije svega, kroz povećanje smještajnih kapaciteta visoke kategorije. Vodeći investicioni projeti planirani u narednom periodu biće u kategoriji pet zvjezdica. Crnogorska turistička ponuda biće bogatija za nove turističe komplekse i hotelske kapacitete, golf terene, marine i ostale prateće sadržaje koje treba da posjeduju turističko ugostiteljski kapaciteti visokih kategorija. U tom kontekstu, u postupku realizacije više razvojnih projekata, ne želim vas sada zamarati nabrajanjem svih njih, podsjetiću samo da se realizuje nastavak projekta Porto Montenegro, gdje se gradi hotel u vrijednosti 55 miliona eura i gdje se duplira kapacitet vezova, vrijednosti 22 miliona eura. Takođe se realizuje investicija na Svetom Stefanu. Pripremili smo sve za početak gradnje na Luštici. U razgovorima smo sa strateškim partnerom na lokaciji Plavi Horizonti obezbijedili njihov povratak u investiciju formiranje izvršnog tima na prostoru Crne Gore koji kreće u realizaciju tog projekta. Takođe, želim da vas podsjetim da smo nedavno imali prezentaciju projekta vrijednog 250 miliona eura koji će realizovati azerbejdžanska kompanija Sokar i koji počinje da se realizuje tokom ove godine i da smo pred zaključivanjem ugovora sa renomiranim partnerom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za realizaciju razvojnog projekta na lokalitetu Dubovica, lokalitetu između Bara i Budve. Smatram da se sa ovim projektima značajno radi na unapređenju kvaliteta turističke ponude.

 

MILUTIN SIMOVIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče Vlade, na datom odgovoru.

Informacije koje smo dobili u vašem odgovoru ohrabruju i obavezuju.Ohrabruje informacija da će u drugom kvartalu Vlada donijeti odluku o realizaciji projekta auto-puta Bar-Boljari, a posebno ohrabruje informacija da je očekivani početak gradnje tog važnog infrastrukturnog projekta u drugoj polovini ove godine. Ohrabruje i informacija da će do kraja avgusta biti završena studija opravdanosti željezničke pruge Pljevlja-Bijelo Polje- Berane i granica Kosovo. A u oblasti energetike ohrabruje više informacija, posebno da će biti završen projekat pomorskog kabla u planiranim rokovima između Crne Gore i Italije, čime Crna Gora će definitivno postati važno čvorište tržišta energetske energije. Ohrabruje i početak realizacije izgradnje malih hidroelektrana, kao i pripremni radovi na izgradnji vjetroelektrana, i značajno interesovanje investitora za izgradnju velikih hidro i termo enegetskih objekata, kao što ste kazali, sa značajnim interesvanjem više investitora iz Češke, Slovenije, Kine, Turske , Slovačke i Poljske.

Kao što sam kazao, ove informacije koje smo dobili ohrabruju ali i obavezuju. Obavezuju ne samo Vladine institucije, već sve segmente društva, uključujući posebno i ovaj visoki dom. Svi zajedno moramo doprinijeti da investicioni ambijent bude što stimulativniji i konkuretniji. To mora biti znak prepoznatljivosti ukupne naše državne politike. To mora biti način razmišljanja, način ponašanja, način života svih institucija od lokalnog do državnog nivoa. Odgovorne institucije moraju donositi odluke efikasno i moraju pažljivo pratiti realizaciju ugovorenih obaveza od strane investitora, ali i na vrijeme realizovati sve preuzete obaveze prema investitorima. Dobijene informacije sve nas obavezuju da ne ponavljamo greške iz prošlosti, da ne zatvaramo vrata investitorima, da poštujemo princip održivog razvoja, jednako vrednujući ekološki, ali i ekonomski i socijalni aspekt. Očekivani investicioni zamah nas obavezuje i ukazuje na potrebu da sačuvamo i unaprijedimo proizvodnju aluminijuma, da obnovimo proizvodnju industrije cemeneta u Pljevljima, korišćenje resursa za proizvodnju hrane, što će sve zajedno doprinijeti smanjivanju spoljno trgovinskog deficita kao važnog disbalansa u našoj ekonomiji.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Ja sam pomagao premijeru da objasni, a Vama da pitate.Toliko smo ohrabreni da više ne moramo ni slušati premijera.

 

MILO ĐUKANOVIĆ:

Drago mi je da je tako i treba da budemo ohrabreni svi.

Zahvaljujem gospodinu Simoviću na riječima podrške za ono što je Vlada radila u prethodnom periodu. Posebno zahvaljujem na podsjećanju da će rezultati koje ćemo postići u realizaciji državno-političkih ciljeva ipak biti zajednički, da zbog toga moramo biti svi svjesni vlastite odgovornosti da doprinesemo ostvarenju onoga što nam je zajednički interes. Možda da sa samo par rečenica dopunim svoj odgovor u ovom dijelu o kojem je gospodin Simović govorio na kraju. Ja zaista mislim da u oblasti industrije postaje dosta ozbiljna šanse, zbog toga je Vlada u prethodnom periodu bila posvećena restruktuiranju postojećih industrijskih kapaciteta. Mi ćemo u odgovoru na jedno od sljedećih pitanja detaljnije govoriti o predloženoj formuli za ozdravljenje industrije aluminijuma u Crnoj Gori. Veliku šansu takodje vidim u realizaciji razvojnog projekta u oblasti proizvodnje čelika u Nikšiću. Smatram da to može biti jedan od važnijih projekata Crne Gore u narednom periodu, imajući u vidu obim investicije, obim zaposlenosti, obim proizvodnje i obim izvoza kroz ono što bi se trebalo realizovati nakon investicionog programa kojeg je najavio većinski vlasnik Turska kompanija Torsaliti. Naravno, posvećenosti i rješavanju i restruktuiranju drugih industrijskih kapaciteta u Crnoj Gori.

Dakle, kroz ono što sam govorio ovdje u decembru, prilikom izbora Vlade, najavio sam da moramo biti svi zajedno ozbiljno posvećeni pitanju pune valorizacije industrijske kulture u Crnoj Gori. Dakle, nemamo neku zavidnu industrijsku kulturu ali imamo u odredjenim oblastima. Ne smijemo se odreći, trebamo je iskoristiti, trebamo na njoj nadograditi klastere malih i srednjih preduzeća, prije svega u preređivačkoj industriji i tu proizvodnju iskoristiti, posebno tamo gdje je ona sirovinski zastupana. To mi djeluje realno i tome će Vlada biti posvećena u narednom periodu. Takođe, već smo posvećeni pitanju valorizacije poljoprivrednih resursa. Mi zaista vidimo šanse za svemu ovome o čemu je govorio poslanik Simović.Dakle,mi vidimo šansu da tu povećamo učešće poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu, vidimo šanse za novu zaposlenost i već je realizujemo kroz realizaciju projekata podržanih od strane Midas programa. Vidimo šansu za supstitut uvoza, odnosno za posticanje izvoza, posebno sada nakon određenih sertifikata koje smo dobili da se naši proizvodi mogu plasirati na tržišta Rusije i drugih zemalja iz tog regiona.

Dakle, vidimo šansu za edukaciju poljoprivrednih proizvođača, za legalizaciju jednog dijela sive ekonomije, dakle vidimo ozbiljne šanse u oblasti poljoprivrede.To će biti pod našom pažnjom, paralelno sa onim o čemu sam govorio o infrastrukturi, energetici, turizmu.

Želim da Vam kažem da Vlada ostaje veoma dosljedna svom stavu.U prvoj fazi smo palijetivnim mjerama morali da racionalizujemo javnu potrošnju, da smanjimo deficit i da smanjimo potrebu za zaduživanjem. Naše trajno opredeljenje je povećanje društvenog proizvoda, uravnoteženje prihoda i rashoda na višem nivou.