Odštampajte ovu stranicu

DRUGO POSLANIČKO PITANJE MR ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ

Možemo da nastavimo, na način da ću opet da pročitam pitanje, ako mogu samo ovo malo vremena.

Dakle, potpredsjedniče, da li Vlada Crne Gore ima namjeru da u cilju povećanja konkurentnosti u telekomunikacionom sektoru, prethodno je bilo u bankarskom, a naročito u sektoru mobilne telefonije donese odluku o osnivanju državne kompanije za pružanje TK usluga ili eventualnoj kupovini neke od postojećih TK kompanija, uzimajći u obzir da su troškovi koje javni sektor, a prije svega državna uprava imaju po osnovu TK usluga ogromni teret za javne finansije, a prihod su inostranih kompanija koje posluju na domaćem tržištu i koliko iznose ti troškovi za 2012.-u godinu, odnosno 2013.-u posebno za fiksnu, mobilni i internet. Naravno, ni ovdje nijesam dobio pisani odgovor, bilo je lako pošto sam ja znao da nećete dati pisani odgovor.

Potražio sam makar odgovor na ove podatke pa sam neke podatke dobio, da državna uprava namjerava da potroši ove godine po budžetu 6,3 miliona evra za, takozvane, komunikacione i TK usluge. Da ako se proširimo na javna preduzeća, državna preduzeća, lokalnu samoupravu taj neki javni sektor vjerovatno i 15-20 miliona godišnje. E od momenta privatizacije Telekoma do danas tom nekom dinamikom uključujući da je toga, ipak, bilo manje u onim prvim godinama posle privatizacije, više od 100 miliona evra za TK usluge. Ovo vas pitam iz razloga što imam podatke da je ukupni prihod TK sektora od momenta privatizacije Telekoma 1,7 milijardi evra u ovoj državi ili pola bruto domaćeg proizvoda, od kad smo prodali nacionalno blago zvano "Telekom" da bi sproveli referendum 2006. godine, da je od toga sam profit Telekoma od kad je privatizovan 158,5 miliona evra bez 2012. godine i da je on 30% veći, nego cijena koja je dobijena kada smo Telekom privatizovali, što znači da je Telekom za nekih sedam goidna zaradio mnogo više nego što je koštala njegova prodajna cijena. Kad imamo ove podatke u vidu i kada imamo podatak da država 15-20 miliona, odnosno javni sektor plaća za TK usluge stranim kompanijama, mene interesuje zašto ne uradite jednostavnu stvar? Formiramo svoje TK preduzeće ili kupimo neko od postojećih i onda plaćamo sami sebe, pa uštedimo na taj način, a ne recimo da uvodimo porez euro po euro, odnosno takse ili da oporezujemo prosječne dohotke građana u Crnoj Gori čiji su efekti mnogo manji nego ove stvari. Dakle, pod vašim reosorom je 260 ili 240 miliona za prošlu godinu prometa u TK kompanijama, a država nema volje, zbog vas, da napravi svoju kompaniju.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Odgovor potpredsjednika Lazovića.Izvolite.

VUJICA LAZOVIĆ:

Gospodine Damjanoviću, izgleda ste dobro obaviješteni zato što mi u Vladi analiziramo resurse i kapacitete koje u dijelu potencijalnog operatera na tržištu elektronskih usluga možemo objediniti i na taj način da povećamo konkurentnost. Ne samo da povećamo konkurentnost, nego i ovo što ste vidjeli, ostvarimo neke efekte za javnu adminstraciju. Kao što znate, u našem vlasništvu je državna kompanija Radio difuzni centar i djelatnost toga društva je pružanje pristupa elektronskih komunikacionim mrežama i pružanje elektronskih komunikacionih servisa. Takođe, pored navedenog privredno društvo u državnom vlasništvu svojih kapaciteta su još dva privredna subjekta, to je Crnogorski elektroprenosni sistem i Željeznička infrastruktura i da bi se realizovala ideja novog državnog telekomunikacionog operatora potrebno je detaljnije procijeniti kapacitete koji su nam na raspolaganju, i to radimo. Normalno, morate voditi računa da to nije samo ta primarna i ključna infrastruktura, morate voditi računa kako da to obezbijedite na tom nivou da bude dostupna svakom korisniku.

Mislim, ukoliko se u konačnom poslije tih analiza opredijelimo za formiranje nekog opratera koji će biti u državnom vlasništvu, da će za to dominantna biti i ta ekonomska analiza. Dakle, da ne bi ulazili u nešto što bi nam možda bilo u smilsu gubitaka i pokrivanja troškova, jer neke su procjene da bi možda trebalo 50 do 70 miliona eura u startu, uz korišćenje ovih kapaciteta, da se uđe u taj projekat. Hoću da primijetim da je vaša analiza dobrim dijelom opravdana u smislu podataka kolikou državnoj administraciji trošimo za telekomunikacione usluge. Želim da saopštim da je Ministarstvo za informaciono društvo objedinilo nabavkom, u zadnjih nekoliko godina, značajnu uštedu u dijelu komunikacionih linkova i oni su na godišnjem nivou u 2012. godini iznosili milion i po eura, a ostali troškovi, troškovi fiksnih i mobilne telefonije su u 2012. godini iznosili milion i 714 hiljada eura, odnosno za mobilnu telefoniju milion i 914 hiljada eura. Dakle, ukupno kada sve saberemo negdje oko pet miliona eura pa bi mogli da napravimo projekciju ako tih pet miliona eura projektujemo na deset godina, to bi možda moglo da bude 50 miliona eura, eto sredstva za osnivanje tog novog preduzeća i tako dalje. To su sve, rekao bih, ovako okvirne i konceptualne analize. Pravljenje kompanije, a naročito u ovom sektoru jeste jedan veliki, zahtjevan i izazovan posao.

Na kraju želio bih da sa vama iskažem jedno neslaganje. Znam da Vi tako ne mislite ali može da izgleda iz vašeg pristupa da Crna Gora nije dobrodošla za neke druge međunarodne kompanije, da sve ovdje mora da bude posvećeno lokalnom biznisu. Danas to ni jedna zemlja, osim možda par njih koje se nalaze u jednoj fazi međunarodne izolacije, ne smije sebi dozvoliti. Dakle, prosto ako pođemo tom logikom onda nijesmo smjeli dozvoliti da nam banke kupuju druge banke, nijesmo smjeli dozvoliti da imamo telekomunikacione operatere iz drugih zemalja i slične stvari. Taj koncept je na dobro, ali na žalost odavno prevaziđen i mi imamo danas situaciju globalne ekonomije, uostalom pročitajte Kopenhaške kriterijume i jedan od temelja naše priče prema Evropskoj uniji pa ćete vidjeti da je to nešto što moram prihvatiti. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem potpredsjedniku Lazoviću.

Komentar, kolega Damjanović, izvolite.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ:

Hajde, ipak, da zadržimo ozbiljnost i da krenemo od ovoga što ste rekli na kraju. Mene ovdje savjetujete da ne idem protiv stranih investitora, a ja kažem samo sam želio da nismo prodali Telekom kao nacionalni resurs, da ne prodamo Poštu i da nijesmo prodali Jugopetrol, zato što se radi o nacionalnom resursu, a ovo ostalo da prodamo. Tako da se tu malo razlikujemo. Ali kako onda Vi meni da objasnite, mene savjetujete da otvorimo privredu. Naravno vi to radite već, jer ste u Vladi, ja sam u opoziciji, ja vam govorim da ne radite, recimo ovdje u slučaju TK kompanija, a gle čuda naš "Telekom" drži njemačka državna firma "Dojče Telekom", a gle čuda "M-tel" drži srpska državna firma "Telekom Srbije", a gle čuda "Pro Monte" drži "Telenor" državna kompanija Norveške. Nemojte, gospodine Lazoviću, nemojte ovdje. Nego Vi govorite ono što znate kao ekonomista i što Vi mislte, a ne što mislite kao član Vlade, odnosno manjeg dijela vladajuće koalicije. To je jedna stvar.

Druga stvar, pošto smo mi odje u SNP-u, za razliku od nekih drugih, ipak kad nešto kritikujemo tu da damo i neka rješenja, ne semo da kritikujemo radi kritike. Pomenuli ste Radio-difuzni centar koji je u 100% vlasništvu države. Jeste, ali mi imamo i zajedničku infrastrukturu. Neko je bio mudar pa je sproveo neke kablove duž pruge, dakle i to je jedan od resursa. Imamo neke optičke magistralne veze preko crnogorskog elektroprenosnog sistema, je li tako? Pa imamo neku distributivnu mrežu EPCG koja ima svoje kapacitete, pa imamo i neke kadrove koji znaju taj posao da rade, je li tako? Tako da ovaj posao po procjeni eksperata ne bi tražio više od 20 do 25 miliona evra, što je investicija koja se samo po osnovu pet miliona evra koje troši državna uprava isplati za pet godina, odnosno ako uhvatimo, a to ste namjerno ispustili i javna preduzeća koja troše za telefone, državno su vlasništvo, privredna društva u državnom vlasništvu, lokalne samouprave. Ova se investicija isplati za godinu do dvije dana. Možda vi nenamjerno ovo nećete da sprovedete ili niste do sad sproveli. Možda bi neki zli jezici rekli da vas neki lobi iz Telekoma ili oko TK kompanija tjeraju da vi ovo ne radite, kako bi još koju godinu uzeli 20-30 miliona ovoj državi. Možda svi oni zajedno pritiskaju vas pa vi ne možete da odolite pritiscima političkim i tako dalje, lobiranjem da ovo ne radimo kao država Crna Gora, jer je bolje da nam oni uzimaju naš novac i da iznose stotine miliona evra i finansiraju neke druge projekte. Ja u to ne vjerujem. Vjerujem da bi vi htjeli da država ima svoju kompaniju, ali možda nemate moći kao manji partner u Vladi da to završite. Završiću, kolega Mustafiću, uz zahvalnost što mi ovo omogućavate da imam malo više vremena, a možda i mi da kupimo neku telekomunikacionu kompaniju.

Evo slučajno znam da je osjetljivo kada ovdje pričamo o ciframa i firmama. Recimo taj "M-tel". Šuška se tamo negdje da će "Dojče Telekom" da kupi "Telekom Srbije", pa pošto "Dojče Telekom" već ima ovdje naš Telekom, a ne može da ima dva Telekoma, taj će "M-tel" morati da se proda prije nego što ga "Dojče Telekom" kupi kao dio Telekoma Srbije. Pa mu neće cijena baš biti neka astronomska da Crna Gora ne bi razmišljala da na taj način kupi jednu firmu koja je ovdje već osposobljenai ima 30%udjela na tržištu. Milion kombinacija imate, kolega Lazoviću. Završavam, milione kombinacija koje vaša Vlada može, a SNP vam govori i kako da uradi, ali vam je milije da šuruje sa monopolima, nego da bude odgovorna svojim građanima. Zahvaljujem.