Poštovani građani i građanke, moje pitanje upućeno Ministarstvu kulture glasi:
"Za koliko kulturnih dobara čiji je status utvrđen po ranijim propisima je izvršen postupak revalorizacije kulturne vrijednosti, shodno članu 142 stav 2 Zakona o zaštiti kulturnih dobara i koliko je materijalnih sredstava predviđeno i utrošeno za tu namjenu od usvajanja zakona"?
Jedna od bitnih obaveza, a koja proizilazi iz Zakona o zaštiti kulturnih dobara bilo je sprovođenje procesa revalorizacije nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara sa statusom koji su stekli na osnovu ranijih propisa, i to je rok ograničen do 21.08, što znači da imamo nepunih pet mjeseci do isteka toga roka. Sudeći po dokumentima koje je usvojila Skupština i Vlada Crne Gore od stupanja na snagu Zakona za postupak revalorizacije su kontinuirano predviđena izdvajana značajna materijalna sredstva. Međutim, ostala javna dokumenta ukazuju da postoje problemi u primjeni Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji prijete da veliki broj do sada zaštićenih nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara ostane bez stečenog statusa.
U saznanju sam da je veliki broj kulturnih dobara, da nije izvršena revalorizacija, tako da se može desiti da neka značajna kulturna dobra poput crkve Svetog Tripuna koju je predsjednik sada pominjao, poput manastira Morača, poput Husein-pašine džamije, da još uvijek nije izvršena revalorizacija. Doći ćemo u jednu situaciju da ostanu bez zaštite ta kulturna dobra. Mene je interesovalo šta se uradilo po ovom pitanju, koliko ste objekata revalorizovali, odnosno da li ste ih zaveli kao kulturna dobra. Čini se da nemate dovoljno kadra, ne znam za materijalna sredstva, vi ćete mi to reći. Sigurna sam, u prethodnom sazivu su moje kolege apelovale da taj rok bude duži jer se činio nerealnim, što se sada i pokazalo, ali da ste vi bili uporni u tome, čak ću vas citirati - neće se ići ni na ljetnje odmore, ali da ćete vi uspjeti to da završite. Informacije koje mi imamo govore da se nije uspjelo, čak u planu koji smo usvojili juče na Odboru za nauku, prosvjetu i kulturu, vidjela sam da se nigdje ne pominju izmjene zakona, da bi se možda prolongirao ovaj rok.
Ja ću, evo, da kažem da ćemo mi kao Demokratski front pripremiti izmjene Zakona o kulturnim dobrima da bi produžili taj rok i još neke stvari. Naš stručni tim će odraditi još neke izmjene koje su se pokazale da nijesu dobre u zakonu.
Sada me interesuje šta ćete da mi kažete koliko je ovih dobara, koliko su sredstava utrošili, pa ću nakon toga i komentarisati.
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:
Više su nam stvorili dobra nego što mi možemo očuvati, izgleda.Izvolite.
BRANISLAV MIĆUNOVIĆ:
Poštovani predsjedniče Skupštine, poštovane dame i gospodo poslanici,
Na pitanje gospođe Bošnjak bih rekao nešto, pročitaću nekoliko rečenica, a onda ću nekoliko rečenica i reći, a onda vam ih kako treba uputiti do narednog zasijedanja.
Odredbom člana 142 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Sl. list 49 od 2010. godine, propisano je da spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima imaju status kulturno dobro do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti, a u skladu sa navedenim zakonom. Podsjetimo se, revalorizacija, provjera kulturne vrijednosti kulturnih dobara vrši se u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i pravilnikom o bližnjem kriterijumu i postupku za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra, odnosno shodno primjeni njihovih odredbi. Dobra je prilika da jutros, slično je pitanje i gospodina poslanika Perića, i vrlo me raduje što vodimo jutros ovaj dijalog, probaću u mom odgovoru da vam dam izvjesno i neke prijedloge za neke naše buduće zajedničke korake.
Revalorizaciju kulturne vrijednosti nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog kulturnog dobra utvrđuje stručno tijelo od najmanje tri člana koje obrazuje Uprava za zaštitu kulturnih dobara. U postupku provjere kulturne vrijednosti kulturnog dobra, stručno tijelo sačinjava elaborat koji pored opisa sprovedenih radnji i obrazloženog stručnog stava o kulturnoj vrijednosti, kriteriju kulturnog dobra i njegovoj kategoriji, sadrži i prijedlog mjera zaštite, namjene, načina čuvanja, održavanja i korišćenja, kao i katastarske oznake grafičkih prikaza granica kulturnog dobra i njihove zaštićene okoline, kada je u pitanju nepokretno kulturno dobro.
U odgovoru gospodinu Periću navodim da su formirana brojna tijela, da je do, recimo, prije dva, tri dana podatak da je blizu 140 definisano, da je u prosjeku ogroman broj i nadamo se da ćemo stići do avgusta. Nama se nevjerovatno, kriterijumima Zakona o zaštiti kulturnih dobara, povećao broj i obim posla, što je dobro. U ovom trenutku predano radi veliki broj stručnih timova, u kojima su svi relevantni subjekti na revalorizaciji kulturnih dobara. Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012.godinu, pitali ste me, za ovu namjenu predviđena su bila sredstva u iznosu od 101.000. Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara, svjesni upravo ovog tempa za 2013.godinu obezbijedili smo finansijska sredstva u iznosu od 350.000. Nekoliko spomenika kulture koje navodite su u odličnom stanju iz programa zaštite.
Pominjete Husein-pašinu džamiju u Pljevljima, ona je potpuno pospremljena, sređena.Prošle godine smo imali oko 75 projekata mimo ovog koji smo iz Ministarstva kulture inicirali i uradili, konkursima i zaštitom.Oni su u 90 i nešto procenata završeni prošle godine, nastavljeni u ovoj godini. U ovoj godini, što vam, takođe, mogu dostaviti program zaštite, od oko 65 kulturnih dobara u svim opštinama.
Vi, takođe, u jednom momentu dok ste mi postavljali ovo pitanje, spomenuli ste i koncept Demokratskog fronta u kontekstu kulturnih dobara. Naravno, s pažnjom sam pročitao vaš politički program pred izbore u oktobru mjesecu.Mogu i da vas obradujem s jedne strane, da je puno stvari tamo koje navodite završeno, o čemu treba da sjednemo i poravnamo.Ovo govorim zbog toga što su vrata Ministarstva kulture otvorena za sve vaše stručnjake.Ovako mi imponuje da o ovoj stvari možemo zajedno govoriti.Trudićemo se da završimo to. Slagao sam se sa tim da je to kratak rok, ali probaćemo da uradimo to do avgusta. Ukoliko vidimo da ne, iz jedne dobre saradnje, neću se protiviti vašoj inicijativi da taj rok produžimo.Dobro i predano se radi. Nailazimo na brojne probleme koji su sticajem okolnosti, da ne spominjemo krizu, ni ne znam šta, ministar kulture koji stoji danas ovdje pred vama je možda najnezadovoljniji onda kada se ovaj sektor društva ne podržava dovoljno i onako kako bismo svi mi to željeli. Dakle, i vama, kao što ću reći i gospodinu Periću, pružam ruku saradnje i molim vas da iskoristite sve svoje kapacitete da napravimo jednu dobru fuziju, jer je ovaj parlament kada je glasao ove zakone stao iza ovih zakona.Tada sam apelovao da glasamo, da izvučemo kulturnu baštinu iz dnevne politike sukobljavanja. Vrlo smo bili ponosni svi zajedno što je možda tri ili četiri glasa od cijelog broja prisutnih tada bilo protiv ovih zakona o kojima ću kasnije nešto i govoriti kada budem odgovarao na pitanje gospodina Perića.
Gospođo Bošnjak, očekujem od vas inicijative. Hajde da vidimo šta to nijesmo mi stigli, hajde da vidimo i to što imate i vi u svom programu kada je kultura u pitanju, što je već završeno ili dobrano završeno. Hvala vam lijepa, predsjedniče, što ste mi dali riječ.
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:
Hvala vama.
Mislim da je dobro da poslanici vlasti ili opozicije, svejedno, ali da se gledaju sa ministrima na projektima koji su nesporno zajednički interes i koncept mimo ovih ... i da ta komunikacija bude, bolje u kabinetu ministra jer su mnogo bolji uslovi nego u poslaničkim kabinetima jer ih nemaju. U svakom slučaju, mislim da to treba uvesti u naš politički život jer ti ciljevi su iznad saziva parlamenta i iznad generacija, što bi se reklo.
Izvolite.
BRANKA BOŠNJAK:
Reći ću da se, u stvari, nacionalni identitet čuva čuvanjem kulturnih dobara, a da je, nažalost, sve više u dnevnopolitičke svrhe taj identitet i neke podjele koje u Crnoj Gori pravimo, a da bi kroz ovo trebao da se vidi naš patriotizam i šta mislimo o nacionalnom identitetu naroda koji žive u Crnoj Gori.
Vi ste mi u odgovoru rekli da ste do sada 140 definisali kulturnih dobara. Prema vašim zvaničnim informacijama iz Ministarstva imamo 792 nepokretna kulturna dobra, 598 pokretnih i 571 spomen obilježje. Znam proceduru da su mnoge spomen ploče, u stvari, po nekom starom zakonu iskorišćene kao kulturna dobra i da bi sada trebalo raditi revalorizaciju. Mislim da je, možda je teška riječ, gubljenje vremena, ali da treba da se razmisli da se napravi pravilnik gdje bi se oni odvojili od ostalih kulturnih dobara. Svjesna sam činjenice da neke spomen ploče zaslužuju da budu kulturna dobra, ali sigurna sam da bi veliki broj ovih izgubio taj status revalorizacijom.
Mislim da bi trebalo razmisliti o pravljenju pravilnika kako se ne bi gubilo vrijeme jer bi to bilo nešto što bi neka druga institucija radila, a ne Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Ovim tempom kojim ste vi krenuli sigurno nećete stići, jer bi vam trebalo još 40-ak godina, ako bi izračunali sva ova kulturna dobra koja treba da revalorizujete, posebno što znamo da se ovdje uvode i neka nova pravila, da se mora taj pokretni fond u sklopu tih nepokretnih kulturnih dobara popisati, registrovati, zaštititi, da se po prvi put uvode i granice okoline koje obuhvataju. Tako da je sigurno da je ovaj rok, makar ovim tempom kojim ste išli, nema šanse jer sam preračunala, otprilike bi vam trebalo još 40 godina.
Što se tiče raznih radnih grupa, ja ne znam, ja sam čak čula da neke radne grupe nijesu završile zadatak niti utrošile sredstva iz prethodne godine,a plaćene su prije nego što je završen zadatak zbog kojeg su i oformljene. Prosto misim, da makar za ova spomen obilježlje i spomen ploče i ne trebaju se pisati neki veliki elaborati i gubiti vrijeme na to i ako je to za mnoge zaposlene tamo možda nekakav, da kažem dodatni prihod. Moramo voditi računa i moramo dati prioritete. Iz tog razloga, ja mislim da treba da se napravi lista prioriteta, da ne bi kulturna dobra, koja ne smiju ostati nezaštićena u slučaju da ne odradite revalorizaciju, ona prestaju da budu kulturna dobra, odnosno više nijesu materijalno zaštićena od strane države i to nam se svakako ne smije desiti. A, vjerujem da u ovoj listi od 792 nepokretna kulturna dobra će sigurno ostati oni koji su značajni, a koji će izgubiti taj status i gotovo da sam uvjerena da je neophodno da se odradi ovaj dio izmjene zakona u tom dijelu i da se neki realan rok postavi. Slažem se s tim i, evo, ja sam i u razgovoru sa vama rekla otprilike šta mislimo da treba da se uradi, da se napravi lista prioriteta, da se izmijeni zakon da bi se ovaj rok produžio i svakako da se izmjeste spomen ploče, odnosno spomen obilježlja, makar ona koja ne zaslužuju status kulturnog dobra, da se ne bi pravili elaborati, formirale komisije i gubilo vrijeme na tom dijelu, kako bi ovo zaokružili. To bi bila neka naša prava briga o kulturnim dobrima. Što se sredstava tiče, evo vi čim ste ih predvidjeli, znači vi ste predvidjeli mimo roka u 2014. i ako vam u stvari u ovoj godini 21. avgusta ističe ovaj termin do kada je sve to trebalo da se završi i u tom momentu prestaju da imaju status kulturnih dobara onih koji nijesu revalorizovani.
Ja sam pratila Službene listove, čini mi se da ste četiri ili pet, prije mislim da su četiri nova valorizovana kulturna dobra i to je objavljeno, a nijesam primijetila, a dužni ste da u Službenom listu objavite sve što ste odradili,tipa revalorizacije kulturnih dobara. Nadam se da će Ministarstvo kulture više posvetiti pažnje ovome, mislim da su vam prioriteti neke druge stvari, gledajući budžet kulture i uopšte završni račun, kako ste trošili pare. Mislim, da o nacionalnom identitetu moramo više da vodimo računa i to se gleda kroz zaštitu kulturnih dobara. Zahvaljujem.