Odštampajte ovu stranicu

DRUGO POSLANIČKO PITANJE SRĐAN PERIĆ

Dokle se stiglo sa primjenom sistema viših zvanja nastavnika? Koliko je (brojem) do sada (odnosno od dana postavljanja ovog pitanja) dodijeljeno tih zvanja i kolika je razlika u platama koje su nastavnici ostvarili po tom osnovu?

Obrazloženje: Shodno članu 112 i 113 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji definišu stručno usavršavanje i napredovanje urađeni su referentni podzakonski akti, Pravilnik o vrstama zvanja, uslovima, načinu i postupku predlaganja i dodjeljivanju zvanja nastavnicima iz 2004. godine, odnosno izmjene toga Pravilnika 2009. godine koji sadrži izmjene i dopune prethodno usvojenog Pravilnika.

U članu 2 Pravilnika stoji da se nastavnicima mogu dodjeljivati zvanja: nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i nastavnik istraživač.

Prilikom obrazlaganja predloga Zakona o budžetu za 2013.godinu smo na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport dobili informaciju da će taj proces konačno rezultirati onim što mu je i cilj - sticanjem viših zvanja, a u skladu sa načinom i postupkom dodjeljivanja zvanja koje pomenuti Pravilnik propisuje.

Kako je ovaj proces započet prije devet godina, neohodno je da imamo povratnu informaciju dokle se stiglo sa njegovom primjenom, jer je sistem viših zvanja jedna od osnovnih karika u kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika. Radi se o segmentu ukupnog obrazovnog procesa koji povećava autonomiju nastavnika, priznaje njegove stručne kvalitete i čini jednu od okosnica razvoja nastavnog procesa u obrazovnim sistemima koji se smatraju najuspješnijim u Evropi.

U obrazloženju navodim da odgovor tražim u pisanoj formi.

Ovo pitanje je postavljeno iz vrlo jednostavnog razloga, jer je ono lakmus papir koliko Ministarstvo poštuje akte koje donosi i koliko teži onome što je praksa u razvijenim obrazovnim sistemima, odnosno u najboljim sistemima. Podsjetiću vas da smo mi prema međunarodnim PISA testiranjima na samom dnu ljestvice primjenjivog znanja i da je jedna od osnovnih preporuka u tom proces rad na povećanju kapaciteta stručnog i obrazovnog nastavnika, a temelji i kičma cijele priče jesu unaprijeđena zvanja.

U tom smislu želim povratnu informaciju na postavljena pitanja. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Izvolite, ministre, posljednje pitanje i vaš odgovor.

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Zahvaljujem.

Dakle, zadovoljan nastavnik sa dobrom platom i riješenim osnovnim životnim pitanjima i problemima je osnov reformske osnovne strategije obrazovnog sistema Crne Gore, to nije sporno. I za to treba ne samo mi koji radimo u prosvjeti, nego svi, pa i ovaj parlament, da se uključi, dakle ukupno društvo, da pomognemo da svi zajedno steknemo znanja o potrebi ulaganja u obrazovni sistem, jer je to ulaganje u razvoj Crne Gore.

Koliko ti naši đaci, studenti ponesu znanja iz tih školskih i studentskih klupa, śutra u svoje porodice, radna mjesta i ukupno, toliko smo mi uradili dobar posao i zaista mi smo do kraja posvećeni toj našoj misiji. Da li to uvijek radimo na pravi način? Radimo.Da li najboljom mogućom dinamikom? Vjerovatno ne. Ali u realnim okolnostima radimo ono što je zaista i moguće.

Ova unaprijeđena znanja o kojima pričate, ja znam da vi imate izvor o ovim podacima, zato ste mi i pitali, nije sporno, ovo je javna stvar, je nešto što je okosnica dakle onoga što želimo da taj naš nastavnik bude prepoznat kao dobar, kao neko ko se odvaja od ostalih, u koga teba ulagati na razne načine da bi vukao što više naprijed i da bi ostale za sobom poveo, a sve u korist toga da imamo što modernijeg, što obrazovanijeg nastavnika, jer je to garancija da će on prenijeti što više znanja na one zbog kojih smo svi tu.

Taj proces je zaživio i tačno je da se on intenzivira u zadnje vrijeme.Mi smo prošle godine donijeli model licenciranja i relicenciranja nastavnika. Ne krijemo da u obrazovnom sistemu ima i onih kojima možda tamo nije mjesto, ali najveći broj, ogroman broj je pravi nastavnik, posvećeni nastavnik, vjerujte paze onu đecu bolje nego mi neki kući što ih pazimo. Njihov rad, njihova predanost poslu i posvećenost poslu je za svako poštovanje, vjerujte. Mi se trudimo da im izađemo u susret, u skladu sa realnim mogućnostima.

Model licenciranja, početna licenca kao u ostalim sferama i relicenciranje poslije određenog perioda je nešto što, takođe, treba da odvoji one koje vuku sa više znanja i one koji stagniraju. To smo htjeli da uparimo, da to ide paralelno. Zato će ubrzo u ovaj parlament doći i set izmjena zakona izmedju ostalog i zbog toga, da taj model i normativno definišemo kako bi ga mogli implementirati i onih tamo školskih godina. Mi smo kod ovih unaprijeđenih zvanja tokom ove godine intenzivirali aktivnosti i imamo unaprijeđena zvanja u svim oblastima, i u vrtićima, za vaspitače, pedagoge, i u osnovnim i srednjim školama. Imamo ih od juga do sjevera, od Rožaja do Herceg Novog, preko Budve, Nikšića i Podgorice. Oni su dobili, osim to novo zvanje i novi status i ovu naknadu za koju ste govorili, pa ću vam, naravno, sve to u pisanoj formi, koja je određena kolektivnim ugovorom koji je potpisan sa sindikatom. Ne znam koja je bila pozadina ili cilj vašeg pitanja, ali je onolika koliko je određeno kolektivnim ugovorom. Mi je ne možemo, ne smijemo i nećemo mijenjati, ali dobijaće je svakomjesečno.

Upravo zato što su takvi bili rezultati u prethodnom periodu, PISA testiranja smo i uveli reformu. Molim vas, nemojte nas kritikovati zbog toga dok ne završimo I dok zadnji razred reformisane osmogodišnje škole ne izađe iz klupa i ne pođe na testiranje, a to će biti brzo. Ako tada budu rezultati loši, onda je loša reforma i onda je loš ministar i treba mu tražiti odgovornost. Do tada, sačekajte da vidimo reformisane đake kako odgovaraju. Još nešto, ja o tome, vi znate, znam dosta i vi ste radili u prosvjeti i znate i vi dosta. Znate kako su neke zemlje napravile rezultate, tako što su ciljno spremale učenike za tu vrstu pitanja. Znam da imate tu informaciju, ali vjerujte da ih ja imam više od vas. Rekao sam neke zemlje, neću da pominjem zemlje, nema potrebe, ali znam da kada bi učenik bio svjestan da od njegovog rezultata testa zavisi ukupna slika i ocjena o obrazovnom sistemu, da bi on drugačije radio, ali oni pođu tamo kao đaci da se nadmeću, bez ovakvih ili onakvih misli nego da se nadmeću i postignu rezultat. Vjerujte da ćemo imati napredak, ali treba ulagati. Zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Kao što znate, ovaj parlament je uložio puno kroz zajednički projekat demokratske radionice koje ide u saradnji sa Ministarstvom prosvjete. To je nešto što nama donosi radost, a vidio sam i đeci koja svaki dan dolaze u ovaj parlament. To je ono što zajedno radimo dobro, pored svih ostalih stvari koje treba popraviti.

Izvolite, kolega Periću, vaša završna riječ.

SRĐAN PERIĆ:

Ono što jeste interesantno, tražio sam u odgovoru broj, taj broj može da bude jednocifren, dvocifren, četvorocifren, ali taj broj nijesam dobio, nijesam dobio informaciju da li je ijedan nastavnik do sada dobio razliku u plati po tom osnovu. To svakako tražim u pisanoj formi.To je prva stvar.

Druga stvar, prosto moram da se osvrnem, prije svega, na pristup odgovaranju. Imam izvor šta je pozadina pitanja. Međunarodna istraživanja su namještena. Krenuću od ovog zadnjeg. Gospodine Stijepoviću, vi ćete imati priliku da međunarodnim ekspertima objasnite kako to da PISA kao istraživanje koje ima najveći renome trenutno u svijetu jeste namješteno. Vi ste rekli da je spingirano u nekim zemljama. Molim vas, čula je javnost i vas i mene.

Kada je riječ o izvoru, izvor sam ja, ako vam je to toliko značajno. Radio sam dugo u obrazovanju, ponosan sam na taj dio. U krajnjoj crti, radi se o podacima koji su dostupni na sajtu Ministarstva. Takođe, ne vidim zašto bi mi tu sada unosili bilo kakvu dodatnu nervozu s tim u vezi da se postavi poslaničko pitanje. To je osnov ove priče.

Ono što je, gospodine Stijepoviću, vrlo interesantno da ste vi u vrlo kratkom periodu uspjeli da vratite točak reformskih rješenja unazad. Vi ste već sada u drugom mandatu i vi ste uspjeli da uradite nekoliko stvari koje sve međunarodne preporuke govore da ne treba da se radi, ne treba da imamo krajnje centralizovan obrazovni sistem. Mi sada idemo linijom apsolutne centralizacije našeg obrazovnog sistema, gdje jedna institucija čak preuzima institucije drugih. Tako, recimo, institucija kojom vi rukovodite preuzima ingerencije drugih institucija kao što je pisanje programa.

Ono što je bitno, gospodine Stijepoviću, da u ovoj raspravi prosto shvatimo zašto je postavljeno pitanje i želim da vam pomognem u tom dijelu. Ima dva tipa ministara.Jedan tip je ministar upravljač, efikasan upravljač i jedan tip ministra je ekspert u svojoj oblasti. Vi ste svakako tip prvog ministra. Možda vam nekad upravo iz tog begraunda suština promakne. Osnov nastavnog procesa su nastavnici i učenici.Vi učenike dobijete kakve dobijete, dobijete zdravu i živu djecu, dobijete djecu sa posebnim potrebama, dobijete učenike sa kojima treba da radite. Sa njima treba da rade nastavnici i oni treba da budu nagrađeni. To je srž i osnov ovog mog pitanja.

Ono što je mnogo interesantno jeste da je ovaj proces otpočeo prije devet godina, i ja odgovorno tvrdim da on nije zaživio i odgovorno tvrdim da vi nemate razvijen taj sistem do kraja. Jedna od stvari zašto ga nemamo razvijenog jeste što taj sistem u osnovi povećava autonomiju nastavnika. Nastavnik koji dobije unaprijeđeno zvanje teško se može ucjenjivati sa slučajevima koje smo imali u aferi "Snimak", teško se može voditi plus i minus za koga će glasati i, takođe, taj nastavnik, što je mnogo bitno, a razumiju svakako ljudi koji rade u prosvjeti i koji se bave tim poslom, teško može ostati i bez norme. Takođe smo u posjedu informacija da se sprema i povećanje norme za nastavnike, što znači određeno smanjivanje broja zaposlenih u obrazovanju. Mi ovim putem, takođe, pozivamo nastavnike koji budu imali problema u sistemu primanja unaprijeđenih zvanja da se obrate Sekretarijatu za obrazovanje Pozitivne Crne Gore i mi ćemo taj proces pratiti do kraja. Hvala.