koji je podnijela Vlada Crne Gore;

koji je podnijela Vlada Crne Gore I

Odbor za ljudska prava i slobode u 2015. godini nastavlja sa aktivnostima utvrđenim Planom aktivnosti za 2015. godinu, posvećenim nastavku aktivnosti u procesu pristupanja Evropskoj uniji i ispunjenju obaveza utvrđenih Rezolucijom Evropskog parlamenta o Crnoj Gori od 11. marta 2015. godine, Izvještajem Evropske komisije o napretku Crne Gore iz oktobra 2014. godine, kao i onim u funkciji ukinutog monitoringa i uvođenja post- monitoring dijaloga od strane PSSE, utvrđenog Rezolucijom PSSE 2030 (2015) „Poštovanje dužnosti i obaveza od strane Crne Gore“, od 27. januara 2015. godine, naročito kroz realizaciju obaveza iz revidiranih akcionih planova Vlade za poglavlja 23 i 24 u funkciji izgradnje efikasnih institucija i društva vladavine prava, kao preduslova za dalji demokratski razvoj države Crne Gore.
Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2015. godinu nastaviće se aktivnosti sačinjene na osnovu:
- Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori od 11. marta 2015. godine,
- Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore iz oktobra 2014. godine,
- Rezolucije 2030 (2015) PSSE,
- Programa rada Vlade Crne Gore za 2015. godinu,
- aktivnosti Skupštine Crne Gore i
- jednog broja nerealizovanih aktivnosti iz Plana aktivnosti Odbora za 2014. g.

U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda iz Izvještaja o napretku Crne Gore za 2014. godinu:
“Izvjestan napredak je postignut u oblasti temeljnih prava; država se postepeno upoznaje s međunarodnim mehanizmima za izvještavanje koji proizilaze iz međunarodnih konvencija koje su do sada ratifikovane. I dalje postoji jaz između pravnog usklađivanja i implementacije standarda u oblasti ljudskih prava kako u političkim okvirima, tako i u praksi. Ovo naročito utiče na osobe u teškom socio-ekonomskom položaju i ugrožene grupe. Izmjene i dopune zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava su usvojene, u skladu s međunarodnim i evropskim standardima; priprema za usvajanje zakonodavstva koje će se sprovesti treba da se nastavi bez odlaganja. Aktivnosti institucija za ljudska prava su otežane nedostatkom zaposlenih, vještina, izvora prihoda i čestim promjenama zaposlenih.” (str. 13 Izvještaja)

“Određen napredak je postignut u oblasti civilne registracije i obrazovanja Roma. U aprilu je usvojen novi Akcioni plan koji je uvrstio Strategiju za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Uopšte, romska populacija se suočava s diskriminacijom naročito u oblasti zapošljavanja, zdravstvene zaštite i smeštajnih kapaciteta. Korak naprijed je postignut i u pitanjima koja se odnose na populaciju seksualnih manjina (LGBTI), naročito kroz aktivnosti izgradnje kapaciteta za državne i policijske službenike. Napadi na pripadnike seksualnih manjina i aktiviste su nastavljeni, što odražava rasprostranjeno neprijateljski stav prema seksualnim različitostima.” (str. 13 Izvještaja)

“U oblasti antidiskriminacione politike, Zakon o zabrani diskriminacije je izmijenjen i dopunjen i skoro u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom EU, naročito u pogledu neposredne i posredne diskriminacije, ali još uvijek postoje nedostaci u pogledu rasne diskriminaciju, kao i pogledu odredbi o sankcijama. Obuka vezana za odredbe novog zakona je počela. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nastavili su da promovišu zaštitu ugroženih grupa, ali su naknadne aktivnosti vezane za slučajeve kršenja ljudskih prava i diskriminacije ograničene. Relevantno odjeljenje u okviru kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i dalje nema dovoljan broj zaposlenih.

“Crna Gora nastavlja da obezbjeđuje poštovanje i zaštitu manjina i kulturnih prava. Međuetnički odnosi u zemlji nastavljaju da budu dobri, a finansijska sredstva se i dalje dodjeljuju u cilju razvijanja kulturnog identiteta i jezika. Fond za manjine nastavlja da djeluje sa značajnim nedostacima, naročito u pogledu dodjele sredstava i valjanog sprovođenja i upravljanja projektima u cjelini; godišnji planovi aktivnosti nisu dostavljeni Skupštini tokom 2012. ni tokom 2013. godine. Izvještaj Državne revizorske institucije doveo je u pitanje sposobnost Ministarstva za ljudska i manjinska prava da prati zakonitost rada savjeta za nacionalne manjine. Izgleda da većini od njih nedostaju programi rada i finansijski planovi. Radna grupa je sačinila preporuke kako bi se poboljšalo funkcionisanje Fonda.” (str.57 Izvještaja)

“U pogledu inkluzije Roma, Aškalija i Egipćana, u okviru njenog predsjedavanja Dekadom inkluzije Roma, u Crnoj Gori je u januaru održana međunarodna konferencija o suzbijanju diskriminacije Roma. Drugi seminar o pitanjima vezanim za Rome, a koji je organizovala Evropska komisija, održan je u Crnoj Gori u junu; seminar je okupio sve relevantne lokalne i međunarodne zainteresovane strane kako bi se raspravljalo o pet prioritetnih oblasti koje su utvrđene na EU samitu o Romima u aprilu 2014. U aprilu je usvojen novi akcioni plan za sprovođenje Strategije za unaprjeđenje položaja Roma, Aškalija i Egipćana. Kada je riječ o obrazovanju, broj romske djece koja pohađaju osnovnu školu se znatno povećao u poređenju s prethodnim godinama, a proces desegregacije je nastavljen; međutim, stopa onih koji odustaju od školovanja, kao i mali broj Romkinja među ukupnom romskom učeničkom populacijom predstavljaju razlog za brigu. Diskriminacija ostaje rasprostranjena kod pristupa zapošljavanju i socijalnoj i zdravstvenoj njezi. Potrebno je poduprijeti njihovo učešće u programima sezonskog zapošljavanja. Porodično nasilje i prosjačenje djece u velikoj mjeri utiču na romsku zajednicu. Romi su i dalje nedovoljno zastupljeni na političkom nivou, dijelom zbog toga što za njih nije utvrđen niži izborni cenzus kao za ostale manjine.” (str. 58. Izvještaja)

“Pristup srednjoškolskom obrazovanju i dalje je problematičan za djecu pripadnika populacije Roma, Aškalija i Egipćana (RAE), učenike sa smetnjama u razvoju i one koji žive u udaljenim planinskim područjima.” (str. 67 Izvještaja),

I u vezi sa drugom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda iz Izvještaja o napretku Crne Gore za 2014. godinu:
“U oblasti koja se odnosi na socijalnu inkluziju, usvojena su podzakonska akta za primjenu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti; Uredba Vlade je usvojena u februaru i ima za cilj da uspostavi institut za dječiju i socijalnu zaštitu. Novi AP za sprovođenje Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori je usvojen u aprilu. Što se tiče deinstitucionalizacije, broj dnevnih centara za njegu djece s invaliditetom je porastao na osam. U pogledu osoba s invaliditetom, Vlada je usvojila AP za Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom 2014-2015 u martu. Pristup zgradama za osobe s invaliditetom uključujući i zdravstvene i obrazovne ustanove ostaje ograničen. Nijedna od trinaest prioritetnih javnih ustanova nije adaptirana do sad. Zakon o zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom još uvijek ima nedostataka. Finansijska podrška data poslodavcima za zapošljavanje osoba s invaliditetom je nedovoljno zaštićena od prevara.

U oblasti socijalne zaštite, proces uvođenja Socijalne kartice/Informacionog sistema za socijalnu zaštitu nastavlja se bez problema. Podzakonska akta vezana za procedure gotovih davanja i socijalne zaštite su usvojena u decembru u cilju doprinosa reformi socijalne zaštite. U decembru je Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Uvođenje standarda davanja usluga i s tim vezano profesionalno jačanje pružalaca usluga još nije kompletirano. Treba da se poboljša administrativna i fiskalna decentralizacija socijalnih službi. Penzione sheme zasnovane na obaveznoj štednji nisu još uvijek uvedene. Neophodne su dalje mjere kako bi se penzioni sistem učinio adekvatnijim i održivijim. U sektoru zdravstva, jednak pristup zdravstvenoj zaštiti treba da se obezbijedi i članovima ugroženih grupa.” (str. 40 i 41 Izvještaja)

“Postignut je određeni napredak u oblasti socijalne politike i zapošljavanja. Treba odlučno da se djeluje da bi se postigao napredak u pravnom usklađivanju i kako bi se suočili s kritičnom situacijom na tržištu rada. Treba da se intenzivira rad na smanjenju siromaštva i poboljšanju inkluzije Roma i Egipćana, kao i osoba s invaliditetom i drugih osjetljivih grupa. Treba da se obezbijedi pravilan i transparentan socijalni dijalog. Treba da se ojačaju administrativni kapaciteti u svim sektorima. U cjelini posmatrano, pripreme u oblasti socijalne politike i zapošljavanja su još uvijek u ranoj fazi.” (str. 41 Izvještaja)

“Sveukupno posmatrano, Crna Gora je nastavila da poštuje međunarodne instrumente u oblasti ljudskih prava. Ona je u oktobru 2013. godine potvrdila Konvenciju o smanjenju broja lica bez državljanstva. U februaru predstavila je svoj drugi i treći izvještaj o sprovođenju Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Odboru UN-a za ukidanje rasne diskriminacije, te svoj izvještaj o sprovođenju Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom. U aprilu je komitet ministara Savjeta Evrope odlučio da prekine redovni dijalog o procjeni trenutnog stanja sa Crnom Gorom, pozdravljajući napredak Crne Gore u ispunjavanju obaveza koje proističu iz procesa pristupanja i statutornih obaveza i uz razumijevanje da će crnogorske vlasti završiti započete reforme u skladu sa vremenskim rasporedom koji je država usvojila.” (str. 53 i 54 Izvještaja)

“Crna Gora je preduzela nekoliko pozitivnih koraka u pogledu unapređivanja situacije socijalno ugroženih i/ili lica sa invaliditetom. Usvojena su Strategija i Akcioni plan za integraciju osoba s invaliditetom 2014-2015., kao i strategija inkluzivnog obrazovanja.
Osnovan je novi Savjet za brigu o licima s invaliditetom, u koji su uključeni i predstavnici NVO. Vlada je u 2014. godina izdvojila iznos od 400 000 eura za izgradnju rampi kojima će se ovim licima olakšati pristup javnim ustanovama, uključujući pristup zdravstvenim objektima, školama i univerzitetima. Nijedna od 13 zgrada koje su označene kao prioritetni objekti nije adaptirana. Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom treba da bude izmijenjen i dopunjen u skladu s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima. Novousvojene izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika imaju nedostatke u pogledu pristupa lica s invaliditetom biračkim mjestima. Finansijska podrška koja se uplaćuje poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom i dalje nije dovoljno zaštićena od nenamjenske upotrebe. Mehanizmi za praćenje i sankcionisanje u ovoj oblasti su i dalje slabi.” (str. 56 i 57 Izvještaja)

Odbor će razmatranjem Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i Predloga zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom /u skladu sa članom 137 Poslovnika Skupštine Crne Gore/ realizovati šestu i sedmu aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti za 2015. godinu.

Na sjednicu u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 stav 1 Poslovnika Skupštine, pozvan je:
- Ministar za ljudska i manjinska prava, dr Suad Numanović,
a shodno članu 67 stav 2 Poslovnika Skupštine, da učestvuju u radu sjednice, pozvani su predstavnici:
- Delegacije Evropske unije u CG, Šef Delegacije, izvanredni i opunomoćeni ambasador Mitja Drobnič,
- savjetnica za vladavinu prava i evropske integracije u Delegaciji Evropske unije u CG, Barbara Rotovnik,
međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori:
- UNDP-v.d. rezidentnog predstavnika, g-din Miodrag Dragišić,
- UNICEF- šef Predstavništva, g-din Benjamin Perks,
- UNHCR- šef Kancelarije, g-din Mustafa Server Caylan i
- OEBS- šef Misije, ambasador Janina Hrebickova,
NVO-a koje se bave pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora:
- Građanska alijansa, predsjednik Boris Raonić.
- Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“, izvršni direktor Milisav Korać.