U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu:

„Rješavanje predmeta ratnih zločina na domaćem nivou

Nastavljeno je sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina. U junu 2019. godine, prvostepeni sud je donio odluku kojom osuđuje optuženog na 14 godina zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva na Kosovu*. Kaznu je potvrdio drugostepeni sud svojim odlukom iz novembra 2019. godine. Dok odluka ne postane pravosnažna, u toku su postupci po predlogu optuženog za zaštitu zakonitosti. U okviru nadležnosti Specijalnog tužilaštva (SPO), četiri predmeta ostaju u izviđaju a tiču se ratnih zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) početkom 2019. godine, pripremljene su smjernice za razmjenu informacija i dokaza s IRMCT-om. Vrhovni državni tužilac Crne Gore potpisao je ugovore o regionalnoj saradnji na predmetima ratnih zločina s Hrvatskom (2006), Srbijom (2007) i Bosnom i Hercegovinom (2014). U 2019. godini i prvoj polovini 2020. godine, Crna Gora je postupala u sedam zamolnica iz Bosne i Hercegovine, tri zamolnice iz Hrvatske i jedne iz kancelarije Specijalnog tužilaštva Kosova. Takođe su u toku aktivnosti na preispitivanju starih slučajeva kako bi se obezbijedila revizija pravosnažnih presuda. Tužilaštvo redovno učestvuje na regionalnim radnim sastancima.

Važno je osigurati da žrtve ratnih zločina imaju jednak pristup pravdi, u skladu s evropskim i međunarodnim standardima, i da je obeštećenje u skladu s obavezama koje je preuzela Crna Gora. Tokom 2019. godine bilo je 19 zahtjeva za naknadom (obeštećenjem) koji su bili neriješeni na Osnovnom sudu u Podgorici: 17 za štetu nastalu zbog smanjenja opšte životne aktivnosti, straha i duševnih bolova, i 2 za štete nastale zbog nezakonitog lišavanja slobode. Sud je svim tim zahtjevima dao prioritet. Do juna 2020. godine, četiri zahtjeva za naknadom su djelimično potvrđena, dodjeljujući nematerijalne štete u iznosima između 4.500 eura i 6.000 eura.

Treba primijeniti proaktivan pristup kako bi se ratni zločini efikasno istražili, gonili, sudili i kaznili u skladu s međunarodnim standardima. Sudske odluke donesene u prošlosti sadržale su pravne greške i nedostatke u primjeni međunarodnog humanitarnog prava. Optužnice za komandnu odgovornost, saučesništvo i pomaganje i podsticanje do sada nijesu podizane. ” (strana 23 Radne verzije prevoda Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu koju je pripremila Kancelarija za evropske integracije),

Odbor će razmotriti Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.

***

Podsjećanja radi, Skupština Crne Gore Skupština Crne Gore 24. saziva, na Trećoj sjednici Prvog redovnog zasijedanja u 2009. godini, dana 9. jula 2009. godine, donijela je Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici (“Službeni list Crne Gore”, broj 51/09).

***

Na sjednicu Odbora, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:

- poslanici: mr Ervin Ibrahimović, dr Dragutin Papović, dr Damir Šehović, mr Raško Konjević, Genci Nimanbegu, Fatmir Đeka i Andrija Popović,

- zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, mr Siniša Bjeković i

- ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, dr Vladimir Leposavić.

Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:

- DelegacijeEvropske unije u CG, šefica Delegacije, izvanredna i opunomoćena ambasadorka Oana Cristina Popa,

- Sistema Ujedinjenih nacija, savjetnica UN za ljudska prava Anjet Lanting,

NVO-e koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:

- “Građanska alijansa”, programski direktor Milan Radović.