koji je podnijela Vlada Crne Gore;

koji je podnijela Vlada Crne Gore

IZ IZVJEŠTAJA EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2013. GODINU /oktobar/
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda
Kapacitet kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ostaje ograničen, iako je zaposleno dodatno osoblje. Sproveden je određeni broj aktivnosti i seminara za podizanje svijesti, kompletirani su izvještaji o zlostavljanju djece putem interneta, o uslovima u zatvoru i zaštiti od diskriminacije. Kapacitet za praćenje u oblasti mučenja i zlostavljanja i učešće kancelarije u dovođenju slučajeva diskriminacije pred sud treba značajno da se poboljšaju. Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda i dalje prezentuje nedostatke u vezi sa nezavisnošću kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. (str.10 Izvještaja)

Ljudska prava i zaštita manjina
Crna Gora se dalje uskladila sa normama i najboljom praksom koja proističe iz međunarodnih konvencija u ovoj oblasti tokom pregovaračkog procesa. Ostaje da se, u cilju usklađivanja s pravnom tekovinom, izmijeni i dopuni zakon kojim se zabranjuje diskriminacija. I dalje postoje nedostaci u sprovođenju prava, naročito u oblasti diskriminacije ranjivih grupa, prvenstveno od strane pravosudnih organa. Administrativni kapaciteti i finansijska sredstva za sprovođenje odgovarajućih politika u ovoj oblasti još uvijek su ograničeni.

Borba protiv zlostavljanja zahtijeva pojačanu pažnju od strane državnih organa; uslove u zatvorima je neophodno uskladiti s međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Uprkos skorašnjim presudama i istragama slučajeva nasilja nad medijima, niz starih i skorašnjih slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, uključujući i napade na imovinu medija, moraju biti riješeni intenziviranjem istraga i krivičnog gonjenja. Skorašnji porast broja slučajeva predstavlja razlog za zabrinutost. Napori da se privatizuje štampani medij u državnom vlasništvu bili su neuspješni. Određeni napredak je ostvaren uvođenjem samoregulišućeg modela finansiranja medija. Potrebno je nastaviti promociju stručnih i etičkih standarda.
„U oblasti prevencije mučenja i zlostavljanja, Zakon o Ombudsmanu treba izmijeniti i dopuniti kako bi se definisale dužnosti koje proizilaze iz uloge te institucije kao nacionalnog mehanizma za prevenciju. U februaru, tri policijska službenika su osuđena na po sedam mjeseci zatvora za zlostavljanje pritvorenika 2008; ipak, slučaj je poništen od strane Višeg suda u Podgorici u junu iz procesnih razloga i vraćen na ponovno suđenje. Procesuiranje takvih slučajeva je i dalje sporo i nekažnjivost predstavlja razlog za zabrinutost, naročito u slučajevima kada su umiješani organi za sprovođenje zakona. Tretman osuđenika i pritvorenika treba da se uskladi sa međunarodnim standardima.

Pravni i politički okvir kojim se reguliše zatvorski sistem je unaprijeđen. Smještajni kapaciteti su prošireni. Specijalna pritvorska jedinica za maloljetnike i žene je uspostavljena. Objekti su sagrađeni kako bi se zatvorenicima omogućilo da rade u zatvorskim prostorijama. Dodatni napori su potrebni kako bi se pojačala upotreba alternativnih sankcija, te organizovale aktivnosti kojima se doprinosi socijalizaciji i rehabilitaciji pritvorenika. Novi zakon o pomilovanju, donesen u julu, doprinio je smanjenju prenatrpanosti zatvora; ipak, kod usvajanja ovog Zakona, nedostajala je prethodna analiza rizika i procjena uticaja.

******
“Dana 14.02.2014.godine u prostorijama ZIKS-a potpisan Memorandum o saradnji između Ministarstva pravde, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), kojim su predviđena prava i dužnosti članica potpisnica u narednih tri godine. Memorandum su potpisali Slavica Rabrenović, generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija, Miljan Perović, direktor ZIKS-a i Edina Hasanaga Čobaj, izvršna direktorica YIHR-a.
Memorandum je potpisan u cilju realizacije regionalnog projekta “Izgradnja društva bez torture i nekažnjivosti na Zapadnom Balkanu”. Projekat realizuje NVO Inicijativa mladih za ljudska prava Crna Gora u saradnji sa Albanskim rehabilitacionim centrom za traumu i torturu (ARCT), Inicijativom mladih za ljudska prava Srbija i Međunarodnim rehabilitacionim savezom za žrtve torture (IRCT). Projekat se realizuje uz podršku Evropske Unije, a trajanje projekta je 30 mjeseci. Cilj projekta je da doprinese društvu bez torture kroz aktivnosti civilnog društva koje su usmjerene protiv mučenja i drugog okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i promociji međunarodnih standarda, naročito OPCAT-a. Aktivnosti predviđene projektom se odnose na istraživanje i dokumentovanje slučajeva kršenja ljudskih prava kroz redovan monitoring prostorija i uslova u ZIKS, pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama torture i nehumanog postupanja, edukaciju službenika ZIKS-a, medicinskog osoblja i studenata kao i regionalnu razmjenu iskustva.
Ovaj čin potvrđuje spremnost strana potpisnica da dosadašnji partnerski odnos razvijaju i unapređuju a sve u cilju većeg stepena poštovanja prava osuđenih i pritvorenih lica tokom njihovog boravka u ZIKS.”

Rukovođeni prethodnom praksom u razmatranju značajnih predloga zakonskih akata u funkciji ostvarivanja i zaštite ljudskih prava i sloboda, u 2011., 2012. i 2013. godini, kroz institute transparentnosti u radu Odbora i saradnje sa civilnim sektorom, koja je dala dobre rezultate, i ovom prilikom, na sjednicu, shodno članu 67 stav 2 Poslovnika Skupštine, da učestvuje u njenom radu, pozvan je predstavnik NVO Inicijativa mladih za ljudska prava Crna Gora, Boris Raonić.