****
U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu, objavljenom 17. aprila 2018. godine (NEZVANIČAN PREVOD):
“Pravo građana na dobru upravu je regulisano i podložno je internim i eksternim mehanizmima nadzora, uključujući Ombudsmana. Međutim, preporuke institucije Ombudsmana i Državne revizorske institucije se ne implementiraju dosledno.“ (str. 12 Izvještaja EK o CG za 2018. godinu)
„Potrebna su poboljšanja u pogledu sveukupne svijesti institucija i pravosuđa o pravima zaštićenim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR), njihove spremnosti da primjenjuju standarde u svakodnevnim praksama i da poboljšaju obrazloženja odluka, uključujući i one Ustavnog suda. U toku je nekoliko aktivnosti u ovoj oblasti, uključujući izgradnju kapaciteta pravosuđa i objavljivanje odabranih predmeta Evropskog suda za ljudska prava na početnoj stranici Vrhovnog suda.
U promociji i sprovođenju ljudskih prava, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) i kancelarija Ombudsmana su nastavili da dobijaju pomoć u vidu jačanja njihovih kapaciteta. MLJMP planira da poveća svoje osoblje. Nekoliko aspekata rada kancelarije Ombudsmana je poboljšano, uključujući njegovu vidljivost, napore i produktivnost. Međutim, još ima mjesta da se poboljša njegova efikasnost i kvalitet mišljenja. Javno povjerenje u ovu instituciju je poboljšano što pokazuje i broj podnešenih predmeta. Predmeti pokrenuti od strane Ombudsmana na sopstvenu inicijativu su takođe povećani. Saradnja sa organizacijama civilnog društva ostaje pozitivna, ali bi bilo poželjno više sistematskih konsultacija. Kancelarija Ombudsmana je akreditovana B statusom u okviru Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava. Finansijska sredstva obezbijeđenja MLJMP i Ombudsmanu nijesu dovoljna da im omoguće efikasno izvršavanje zadataka.
U sprečavanju mučenja i zlostavljanja, Crna Gora je nastavila da implementira preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. Nacionalni preventivni mehanizam, čiji su kapaciteti i nezavisnost ojačani, nastavio je da radi kao poseban odsjek u nadležnosti Ombudsmana. Incidenti policijske brutalnosti prijavljeni su početkom 2018. godine, a nedostaci i odugovlačenja u istraživanju i procesuiranju slučajeva navodnog nasilja od strane policijskih službenika pokazuju teškoće u iskorjenjivanju zlostavljanja i uspostavljanju evidencije odvraćajućih sankcija. Isto važi i za slučajeve nasilja u zatvorima.“ (str. 24 Izvještaja EK o CG za 2018. godinu)
„Što se tiče antidiskriminacije, izmjene Zakona o zabrani diskriminacije su usvojene u junu 2017. godine, u cilju daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU; međutim, predmeti na sudu i dalje su rijetki. Diskriminacija u zapošljavanju na osnovu političke pripadnosti nastavlja da se prijavljuje (za pitanja diskriminacije u zapošljavanju vidi takođe Poglavlje 19). Rad kancelarije Ombudsmana u ovoj oblasti je poboljšan, ali njegovi kapaciteti treba da budu dodatno ojačani. Napredak u kriminalizaciji rasističkog i govora mržnje je napravljen novim izmjenama Krivičnog zakonika u julu 2017, ali je broj krivičnih predmeta i dalje nizak.
Po pitanju jednakosti između žena i muškaraca, postoje zabrinutosti zbog praktičnog uticaja relevantnog zakonodavstva. Pored toga, treba osigurati efikasnost mehanizama upućivanja za rodna pitanja. Tokom izvještajnog perioda, Crna Gora je usvojila Akcioni plan za rodnu ravnopravnost 2017-2021, ali njegova implementacija zahtijeva odgovarajuće ljudske, tehničke i finansijske resurse. Crna Gora takođe treba da usvoji mjere za borbu protiv stereotipa i diskriminatorskih praksi, trgovine ljudima i eksploatacije prostitucije. Takođe je neophodno da poboljša političko učešće žena, obrazovanje i ekonomsko osnaživanje i da se pozabavi potrebama žena koje se suočavaju sa višestrukom diskriminacijom. Druga oblast zabrinutosti je fenomen selektivnih abortusa na osnovu pola. Usvajanjem Krivičnog zakonika u julu 2017. godine, Crna Gora je uskladila svoje zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom o nasilju nad ženama i porodičnom nasilju. Međutim, implementacija Konvencije se odvija sporo i rodno zasnovano nasilje ostaje predmet ozbiljne zabrinutosti. Postoji malo poboljšanje kapaciteta i rodne osjetljivosti postojećih insitucija. Potrebno je riješiti ograničeni broj naloga za zaštitu izdatih u slučajevima ponovljenih prijava nasilja. Efikasne usluge podrške žrtvi tek treba da budu pružene, uz bolju i pristupačniju pravnu pomoć.
U oblasti prava djeteta, postoji potreba za boljom koordinacijom politika, jer nijedna institucija nema ukupnu odgovornost po ovom pitanju. U aprilu 2017. usvojena je Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2017-2021. Izmjene Porodičnog zakona su pružile bolje proceduralne garancije za prava djeteta i izričitu zabranu tjelesnog kažnjavanja. Međutim, potrebno je više napora kako bi se osigurala adekvatna implementacija. Kancelarija Ombudsmana je intenzivirala svoj rad u ovoj oblasti i broj pritužbi koje se odnose na djecu je povećan. Takođe su neophodni dodatni napori u rješavanju dječjeg prosjačenja i suzbijanju dječjih brakova koji uglavnom pogađaju romsku populaciju, kao i ukupnog nasilja nad djecom. Tretman maloljetnika u zatvorima takođe zahtijeva poboljšanje. Veoma mali broj prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja nad djecom pokreće zabrinutost zbog prijavljivanja i identifikacije žrtava. Proces deinstitucionalizacije se mora nastaviti i treba ga podržati od strane alternativnih službi kao što su hraniteljstvo, srodnička briga i briga zasnovana na zajednici.“ (str. 27 i 28 Izvještaja EK o CG za 2018. godinu),
Osnovna prava
Nastavljene su reforme na daljem usklađivanju sa EU i međunarodnim standardima ljudskih prava i posebno je ostvaren napredak u anti-diskriminacionom zakonodavstvu. Crna Gora sada treba da osigura odgovarajuće institucionalne mehanizme za zaštitu ugroženih grupa od diskriminacije. Implementacija ovog zakonodavstva ostaje slaba i institucionalni kapaciteti za ljudska prava treba da budu ojačani. Romska i egipćanska manjina ostaje najugroženija i najdiskriminisanija zajednica. Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost u zemlji.
U cilju rješavanja ovih nedostataka, Crna Gora treba posebno:
 dalje jačati institucije za ljudska prava, i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, i povećati njihovo znanje o međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima;
 jačati prijavljivanje i zaštitu ljudskih prava i osigurati efikasnu zaštitu žrtava kršenja ljudskih prava, uključujući obezbjeđivanje efikasnih istraga o zlostavljanju od strane policije i slučajevima smrti i fizičkih napada na pojedince u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP);
 osigurati efikasnu primjenu politika osnovnih prava o rodnoj ravnopravnosti, pravima djeteta i pravima Roma obezbjeđivanjem usmjeravanja dovoljnog budžeta za implementaciju ovih politika, poboljšati kapacitete odgovornih institucija i povećati njihovu među-institucionalnu koordinaciju. (str. 23 Izvještaja EK o CG za 2018. godinu)

Odbor će razmatranjem Izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2017. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore shodno članu 47 stav 1 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore /član 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore - kontrolna uloga/, realizovati drugu aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2018. godinu.

Prilikom razmatranja Izvještaja, u skladu sa Planom aktivnosti Odbora za 2018. godinu, posebna pažnja biće posvećena praćenju realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore donesenog povodom razmatranja Izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2016. godinu, objavljenog u “Službenom listu CG”, broj 30/17.
U vezi sa drugom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu, objavljenom 17. aprila 2018. godine (NEZVANIČAN PREVOD):
“U sprečavanju mučenja i zlostavljanja, Crna Gora je nastavila da implementira preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. Nacionalni preventivni mehanizam, čiji su kapaciteti i nezavisnost ojačani, nastavio je da radi kao poseban odsjek u nadležnosti Ombudsmana. Incidenti policijske brutalnosti prijavljeni su početkom 2018. godine, a nedostaci i odugovlačenja u istraživanju i procesuiranju slučajeva navodnog nasilja od strane policijskih službenika pokazuju teškoće u iskorjenjivanju zlostavljanja i uspostavljanju evidencije odvraćajućih sankcija. Isto važi i za slučajeve nasilja u zatvorima.
U oblasti zatvorskog sistema, uslovi pritvora nastavljaju da se poboljšavaju, uključujući i pritvorske objekte za smještaj maloljetnika, ali oni i dalje ostaju loši. Ovo je takođe slučaj i sa pružanjem zdravstvene zaštite zatvorenicima i uslovima rada zaposlenih. Pozitivno je što su vlasti izradile pravila o korišćenju ograničenja kao načina prinude, planove za vanredne situacije kako bi se bolje suočavali sa vanrednim situacijama u zatvorima i nova uputstva o zdravstvenoj zaštiti. Međutim, i dalje treba osigurati obuke, podizanje svijesti ili izgradnju kapaciteta zatvorskih stražara i drugog osoblja o standardima osnovnih prava u zatvorima. Postoje kašnjenja u implementaciji alternativnog sistema sankcija i postoji potreba za povećanjem kapaciteta čitavog probacijskog sistema. Programi rehabilitacije i resocijalizacije su i dalje ograničeni.” (str. 24 i 25 Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu),

Odbor će razmatranjem Godišnjeg izvještaja Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2017. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore
/član 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore - kontrolna uloga/, realizovati treću aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2018. godinu.

Nastavljena je saradnja sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kao krovnom institucijom, novim Ustavom ustanovljenom, za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i predstavnici Institucije, po pozivu, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, učestvovali su na brojnim sjednicama Odbora. Od 20 sjednica Odbora za ljudska prava i slobode 26. saziva Skupštine Crne Gore, Zaštitnik je učestvovao na 14 sjednica i dvije druge aktivnosti.

****

Na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 stav 1 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvan je:
- zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković,
a u skladu sa članom 67 stav 2 Poslovnika Skupštine Crne Gore, da učestvuju u radu sjednice, pozvani su:
- potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde, Zoran Pažin,
- ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka,
- ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić,
- ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović,
- direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Milan Tomić i
- v.d. direktora Uprave policije, Vesko Damjanović.


Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:
- Delegacije Evropske unije u CG, šef Delegacije, izvanredni i opunomoćeni ambasador Aivo
Orav,

međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori:
- OEBS- šefica Misije, ambasadorka Maryse Daviet,
- UNDP- stalna predstavnica Fiona McCluney,
- UNICEF- šef Predstavništva, Osama Makavi Kogali i
- UNHCR- šefica Kancelarije, Roberta Montevecchi
- NVO-e koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:
- “Građanska alijansa”, predsjednik Boris Raonić.

****

Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2017. godinu dostupan je na linku: http://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/zakoni-i-drugi-akti/411/1700-10543-00-72-18-17.pdf

Godišnji izvještaj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2017. godinu dostupan je na linku: http://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/zakoni-i-drugi-akti/425/1716-10570-00-72-18-21.pdf



- Usvajanje Zapisnika sa 19. sjednice Odbora, održane 15. maja 2018. godine -