Nazad

24. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode, 01.11.2018.

Mjesto: Plavi salon

Dnevni red:

  1. Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2017. godinu;
  2. Sporazum (Predlog) o saradnji između Odbora za ljudska prava i slobode, Zakonodavnog odbora i Odbora za evropske integracije i Nevladine fondacije „Građanska alijansa“;
  3. Izvještaj i Informacija o aktivnostima Odbora za ljudska prava i slobode u oktobru 2018. godine:

    (1) Izvještaj o učešću Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode na Interparlamentarnom sastanku odbora na temu “Aspekti osnovnih prava inkluzije Roma i borba protiv antiromstva”, održanom u Briselu 18. oktobra 2018. godine;
    (2) Informacija o učešću člana Odbora za ljudska prava i slobode mr Mihaila Anđušića na Panel diskusiji „Doprinos medija smanjenju predrasuda o Romima“, održanoj u Podgorici 8. oktobra 2018. godine;

  4. Tekuća pitanja.

    - Usvajanje Zapisnika sa 23. sjednice Odbora, održane 3. oktobra 2018. godine -

    ****
    U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu: „Ostvaren je određeni napredak u oblasti prava manjina. U aprilu 2017. godine, donesen je novi Zakon o pravima manjina, koji treba da eliminiše rizik konflikta interesa u procesu dodjeljivanja sredstava manjinama. Da bi se obezbijedilo nesmetano sprovođenje, treba brzo da se donesu relevantna podzakonska akta, a kapacitet Ministarstva za ljudska i manjinska prava da se ojača.
    Najnovija strategija socijalne inkluzije Roma i Egipćana (2016−2020) fokusira se na pravni status, obrazovanje, zapošljavanje, stambena pitanja, zdravstvo, socijalno staranje i kulturni identitet i informisanje. Akcioni plan usvojen je u martu 2017. godine. Međutim, nedovoljan je budžet koji je predviđen za strategiju kako bi se postigli njeni ciljevi.
    Uprkos određenom napretku, Romi ostaju najugroženija zajednica u zemlji, najviše izložena diskriminaciji. Što se tiče obrazovanja, ostvaren je napredak u broju djece upisane u predškolsko i osnovno obrazovanje, a pripremno predškolsko obrazovanje produženo je sa dvije na četiri sedmice. Druge pozitivne mjere uključuju obezbjeđivanje besplatnih udžbenika, školarine, upisivanje na osnovu kvota u srednje i univerzitetsko obrazovanje, ljetne kampove za romske učenike i obezbjeđivanje prevoza u Podgorici. Međutim, nivo poznavanja službenog jezika i dalje je mali, mjere sprečavanja osipanja iz škole se ne sprovode, a nedovoljna se pažnja posvećuje obrazovanju odraslih. Samo jedna trećina romskih učenika završi obavezno obrazovanje, a samo 3% (najmanje u regionu) završi srednje obrazovanje. Nastojanja da se Romi uključe u tržište rada ne daju zadovoljavajuće rezultate; učešće njihove radne snage je u padu, a neformalno zapošljavanje i dalje je veliko. Postoji potreba da se poboljšaju aktivnosti proaktivnog rada s Romima, da se prilagode osnovne aktivnosti zapošljavanja Roma i da se obezbijedi održivost rezultata. Velika većina Roma ima pristup zdravstvenom osiguranju, iako je taj procenat opao od 2011. godine.
    Ogromna većina Roma živi u lošim stambenim uslovima, a mnogo ih živi u segregiranim naseljima. Takođe, gotovo polovina domaćinstava nije legalizovana. Pristup javnim uslugama i dalje je izazov. Nakon uspješnog zatvaranja kampa Konik II putem obezbjeđivanja objekata socijalnog stanovanja, vlasti treba da se pozabave stambenim uslovima domicilnih Roma i rizikom od prinudnih iseljenja u drugim opštinama. Procjenjenjuje se da 16% Roma nema registrovani pravni status. Dodatna su nastojanja potrebna u oblasti zaštite i unapređenja romskog jezika.“ (str. 29 i 30 Prevoda Izvještaja),

    Odbor će razmatranjem Izvještaja o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2017. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnio Fond /član 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore- kontrolna uloga/, realizovati osmu aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2018. godinu.

    Prilikom razmatranja Izvještaja, u skladu sa Planom aktivnosti Odbora za 2018. godinu, posebna pažnja biće posvećena praćenju realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore donesenog povodom razmatranja Izvještaja o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2016. godinu, objavljenog u „Službenom listu CG“, broj 91/17.

    Povodom druge tačke Dnevnog reda, Nevladina fondacija „Građanska alijansa“, koja ima dugogodišnju saradnju sa Odborom za ljudska prava i slobode, predložila je potpisivanje Sporazuma sa tri skupštinska odbora- Odborom za ljudska prava i slobode, Zakonodavnim odborom i Odborom za evropske integracije, u cilju unapređenja saradnje na principima transparentnosti, otvorenosti i međusobnog uvažavanja, promocije evropskih vrijednosti i aktivnosti koje se odnose na pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, kao i kvalitetnije razmjene informacija koje se odnose na pristupne pregovore, posebno u dijelu poglavlja 23 i 24.

    ****
    Na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:
    - direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Safet Kurtagić,
    - ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka,
    - predsjednica Zakonodavnog odbora, Marta Šćepanović,
    - predsjednik Odbora za evropske integracije, Adrijan Vuksanović.
    Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:
    - Delegacije Evropske unije u CG, šef Delegacije, izvanredni i opunomoćeni ambasador Aivo Orav,

    - NVO-e koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:
    - “Građanska alijansa”, programski direktor Boris Raonić.


    Molimo Vas da učešće na sjednici potvrdite do 30. oktobra /utorak/ 2018. godine, do 12 časova, na tel. 020/404-590 ili e-mail slava.buric@skupstina.me, kao i da nas obavijestite da li Vam je potreban prevod na engleski jezik.

Dokumenta: