****

U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu:

“Temeljna prava

Nastavljene su reforme s ciljem daljeg usaglašavanja sa standardima EU i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, a ostvaren je napredak naročito kada je riječ o zakonodavstvu za zabranu diskriminacije. Crna Gora sada treba da obezbijedi adekvatne mehanizme za zaštitu posebno osjetljivih grupa od diskriminacije. Sprovođenje zakonodavstva i dalje je slabo, a treba da se povećaju institucionalni kapaciteti za ljudska prava. Romska i egipćanska manjina i dalje je najugroženija zajednica − najviše izložena diskriminaciji. Nasilje zasnovano na rodnoj pripadnosti i nasilje nad djecom takođe su i dalje ozbiljni problemi u zemlji.

Da bi se riješili ovi nedostaci, Crna Gora treba naročito da:

→ dalje ojača institucije za ljudska prava i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, i da poveća njihovo poznavanje međunarodnih i evropskih standarda u oblasti ljudskih prava;

→ ojača primjenu i zaštitu ljudskih prava i obezbijedi djelotvornu zaštitu žrtava povreda ljudskih prava i tako što će obezbijediti djelotovorne istrage zlostavljanja koje počine organi za sprovođenje zakona i slučajeva smrtnih ishoda i fizičkih napada na fizička lica, u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP);

→ obezbijedi djelotvorno sprovođenje politika iz oblasti temeljnih prava o rodnoj ravnopravnosti, pravima djeteta i pravima Roma obezbjeđivanjem dovoljno sredstava iz budžeta za sprovođenje politika, poboljšanje kapaciteta nadležnih institucija i povećanje njihove međuinstitucionalne koordinacije.” (str. 24 i 25 Prevoda Izvještaja)


“U oblasti unapređenja i ostvarivanja ljudskih prava, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i dalje dobijaju pomoć za jačanje svojih kapaciteta. Planira se da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava poveća broj zaposlenih. Nekoliko aspekata rada kancelarije Ombudsmana je poboljšano, uključujući njegovu vidljivost, informisanje o sprovedenim aktivnostima i produktivnost. Međutim, i dalje ima prostora da se poveća njihova efikasnost i kvalitet njihovih mišljenja. Poboljšalo se povjerenje građana u ovu instituciju, što pokazuje i broj slučajeva koji im građani prijave. Porastao je i broj predmeta koji su pokrenuti na sopstvenu inicijativu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Saradnja s organizacijama civilnog društva i dalje je pozitivna, ali bile bi poželjne sistematičnije konsultacije. Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda akreditovana je u okviru Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava i ima status B. Finansijski resursi koji se opredjeljuju za rad Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda nijesu dovoljni da im omoguće efikasnost u vršenju njihovih poslova.

Što se tiče prevencije torture i zlostavljanja, Crna Gora je nastavila da radi na ispunjavanju preporuka Evropskog komiteta za prevenciju torture i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. Nacionalni mehanizam za prevenciju, čiji su kapacitet i nezavisnost ojačani, nastavio je da radi kao zasebni sektor institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Incidenti policijske brutalnosti, prijavljeni početkom 2018. godine, i nedostaci i kašnjenja u istragama i krivičnom gonjenju u slučajevima navodnog nasilja počinjenog od strane službenika za sprovođenje zakona pokazuju da ima poteškoća u iskorjenjivanju zlostavljanja i uspostavljanju prakse odvraćajućih sankcija. To se odnosi i na slučajeve nasilja u zatvorima.“ (strana 25 Prevoda Izvještaja)

“U oblasti zabrane diskriminacije, izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije usvojene su u junu 2017. godine, a cilj im je dalje usklađivanje s pravnom tekovinom EU. Međutim, i dalje je malo sudskih predmeta u ovoj oblasti. Diskriminacija u zapošljavanju na osnovu političke pripadnosti i dalje se prijavljuje (pitanja diskriminacije u zapošljavanju obrađuju se i u Poglavlju 19). Rad institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u ovoj oblasti poboljšan je, ali njihovi kapaciteti treba dalje da se jačaju. Napredak ka inkriminisanju rasističkog govora i govora mržnje ostvaren je kroz nove izmjene i dopune Krivičnog zakonika u julu 2017. godine, ali broj slučajeva krivičnog gonjenja je i dalje mali.” (strana 28 Prevoda Izvještaja),

Odbor će, u skladu sa članom 68 Poslovnika Skupštine Crne Gore, razmotriti Izvještaj o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 01.01- 31. 07. 2018. godine.

****

Na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine, pozvani su:

zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković,
ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka.
Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:

- Delegacije Evropske unije u CG, šef Delegacije, izvanredni i opunomoćeni ambasador Aivo Orav,

- Misije OEBS-a u Crnoj Gori, šefica Misije, ambasadorka Maryse Daviet.

- NVO-e koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:

- “Građanska alijansa”, programski direktor Boris Raonić.

Molimo Vas da učešće na sjednici potvrdite do 16. novembra /petak/ 2018. godine, do 10 časova, na tel. 020/404-590 ili e-mail slava.buric@skupstina.me, kao i da nas obavijestite da li Vam je potreban prevod na engleski jezik.