Povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma, a u svijetlu podrške javnoj kampanji iz marta 2020. godine protiv dječjih ugovorenih brakova: svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo i sigurno odrastanje, mogućnost da se školuje i razvija svoje potencijale.

Predstavljanje aktivnosti Crne Gore preduzetih na sprečavanju dječjih, prisilnih i ugovorenih brakova, sa fokusom na nediskriminaciju kao jedan od ciljeva utvrđenih Deklaracijom partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u sklopu procesa proširenja Evropske unije, potpisanom u Poznanju 2019. godine – ostvareni rezultati, izazovi i predstojeći planovi u ovoj oblasti.



U susret obilježavanju 8. aprila - Međunarodnog dana Roma, a polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu:

''Što se tiče manjinskih prava, Vlada je u julu 2019. godine usvojila Strategiju manjinske politike za period 2019-2023. i Akcioni plan za period 2019-2020. i opredijelila finansijska sredstva za njihovo sprovođenje. Uspostavljen je ustavni i pravni okvir. Međutim, to tek treba sprovesti u praksi, uključujući i pitanja poput prava na proporcionalnu zastupljenost u javnim službama. Iako je došlo do određenog poboljšanja u pogledu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, nedostatak praćenja i ocjene projekata koji primaju finansijska sredstva dovodi do percepcije da procesu finansiranja još uvijek nedostaje transparentnosti. Javnosti mora biti dostupno više informacija o finansiranju, uključujući izvještaje o projektima i ocjene, kako bi se utvrdilo da li su sredstva potrošena efikasno i transparentno, kao i da li su ispunjeni kriterijumi za interkulturni dijalog. Možda će biti potrebno preispitati pravni okvir za Savjete manjina u pogledu njihovog osnivanja, pravnog statusa i rodne ravnoteže. Zabilježeni su određeni međuetnički incidenti u kontekstu usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Etnički motivisani napadi nakon izbora u avgustu 2020. godine izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

U aprilu 2020. godine, Vlada je usvojila godišnji Akcioni plan za sprovođenje Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana. Budžet opredijeljen za sprovođenje strategije i dalje je nedovoljan, tako da planiranju budžeta koji odgovara potrebama Roma treba dati veći prioritet u različitim sektorima. Budžet Ministarstva za ljudska i manjinska prava za finansiranje projekata inkluzije povećan je za 60% u 2019. godini (na 215.000 eura, sa 131.000 eura u 2018. godini). Crna Gora je u julu 2019. godine u Poznanju potpisala deklaraciju partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma koja sadrži kvantifikovane obaveze u ključnim prioritetnim oblastima. Treba pojačati napore na ispunjavanju ovih obaveza. Zaključci sa seminara o Romima iz juna 2018. godine koji je uključivao sve relevantne zainteresovane strane, tek treba da budu sprovedeni.

Stopa upisa romskih učenika osnovnih škola blago se povećala u 2019/2020. u odnosu na 2018/2019, u odnosu na višu stopu nataliteta. Stalno nedostaju podaci o ukupnom broju romske djece koja bi trebala da budu upisana u obrazovni sistem, posebno u obavezno osnovno obrazovanje. 2019/2020. godine u osnovne škole bilo je upisano 1.803 romske i egipatske djece (1.793 u godini 2018/2019), dok je bilo samo 142 srednjoškolaca i 13 visokoškolaca. Iako se stope napuštanja škole umjereno smanjuju, ukupne stope završetka studija i dalje su dramatično niske, sa samo 88 učenika koji su uspješno završili osnovnu školu, dok je samo 19 učenika završilo srednju školu u 2019. godini. Dvadeset i jedan romski medijator zaposlen je u Ministarstvu prosvete od početka školske godine 2019/2020, kako bi se povećala stopa upisa romske i egipatske djece i smanjila stopa napuštanja škole.

Broj Roma i Egipćana prijavljenih u Zavodu za zapošljavanje dalje se smanjio sa 802 u 2018. na 747 u 2019. godini, a oni i dalje čine daleko najmanje zastupljenu grupu nacionalnih manjina u državnoj službi. Sprovedene su određene ciljane mjere, poput aktivnih mjera zapošljavanja Zavoda za zapošljavanje (129 Roma bilo je privremeno zaposleno u 2019. godini), ali tek treba obezbijediti njihovu održivost i efikasnost. U oblasti zdravstva, tri romska zdravstvena medijatora zaposlena su u Podgorici, a dva u Nikšiću i Beranama. Njihov broj treba dodatno povećati kako bi se olakšao pristup zdravstvenim uslugama, posebno za raseljene i interno raseljene (R/IR) Rome i Egipćane koji se suočavaju s posebnim poteškoćama u ostvarivanju svog prava na zdravstvenu zaštitu.

Romi i Egipćani, koji su uglavnom interno raseljena lica, imali su koristi od stambenih rješenja u okviru regionalnog stambenog programa, koji u Crnoj Gori dobro napreduje. Ostaju izazovi vezano za stanovanje domicilnih Roma i Egipćana, posebno u svijetlu krajnjeg roka iz jula 2019. godine za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, predviđenog Zakonom o prostornom planiranju i izgradnji objekata. Ovaj obiman i skup postupak stvorio je poteškoće mnogim romskim i egipatskim porodicama. Mnogi od njih ne mogu da podnesu zahtjev za legalizaciju, što bi moglo dovesti do evikcije u budućnosti, posebno u priobalnom području.

Preferencijalni tretman koji izborno zakonodavstvo nudi brojčano malim nacionalnim manjinama kako bi se osigurala njihova politička zastupljenost nije proširen na Rome i Egipćane. Stoga, oni nemaju predstavnika u nacionalnom ili lokalnom parlamentu. Još uvijek nema sistemskog rješenja i institucionalnog odgovora na prosjačenje djece i rane brakove među romskom i egipćanskom populacijom. Romski jezik nije standardizovan i ne uči se u školama. Tokom pandemije izazvane virusom Covid-19, nadležni organi su se u velikoj mjeri oslanjali na donatore i civilno društvo da pruže podršku najugroženijima, uključujući Rome, ne preuzimajući proaktivniju ulogu koordinacije u tom pogledu.’’ (str. 38 i 39 Radne verzije prevoda Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu koju je pripremila Kancelarija za evropske integracije),

kontinuiteta višegodišnjih aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode posvećenih praćenju ostvarivanja prava romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori i unapređenju njihovog položaja u cilju postizanja njihove sveobuhvatne integracije,

među kojima se izdvaja Javna tribina na temu: ''Aktivizmom do promjena: Socijalna inkluzija Roma kroz edukaciju, trening i zapošljavanje – ocjena stanja i planirane aktivnosti u cilju sveobuhvatne integracije Roma u društvu'', koju je Odbor organizovao povodom Međunarodnog dana Roma 8. aprila 2019. godine,

kao i od inicijative NVO ''Mladi Romi'' povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma za organizaciju ove sjednice,

Odbor za ljudska prava i slobode poziva relevantne subjekte da učestvuju na sjednici Odbora i da, shodno nadležnostima, informišu o postignućima u oblasti sprečavanja dječjih, prisilnih i ugovorenih brakova u cilju nediskriminacije Roma i predstave aktivnosti koje je Crna Gora preduzela u procesu integracije Roma u crnogorskom društvu, utvrđenih Deklaracijom partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u sklopu procesa proširenja Evropske unije, potpisanom u Poznanju u julu 2019. godine. Na sjednici Odbora je takođe planirano predstavljanje izazova i predstojećih planova u ovoj oblasti.

Crna Gora je decenijama unazad na međunarodnom i na nacionalnom nivou preduzimala radnje u cilju iskorjenjivanja prakse prisilnih i ugovorenih brakova, te napravila iskorak u pogledu normativno-pravnog okvira, zbog čega je pohvaljena od strane međunarodne zajednice. S tim u vezi, donijet je veliki broj dokumenata, konvencija i deklaracija, kao i zakona i nacionalnih strategija, koji bi trebalo da suzbiju pojavu dječjih brakova.

Kao jedan od oblika trgovine ljudima, ugovoreni dječji brakovi predstavljaju ozbiljno krivično djelo kažnjivo po zakonima Crne Gore.

Polazeći od toga da je:

- cilj kampanje, pokrenute 8. marta 2020. godine podizanje svijesti o štetnosti dječjih i ugovorenih brakova koji veoma ozbiljno ugrožavaju mentalno i fizičko zdravlje djece i narušavaju njihove šanse da kao odrasli vode zdrav i srećan život;

- da smo svjedoci da žrtve ugovorenih dječjih brakova po pravilu rano napuštaju školu, što značajno ugrožava njihove mogućnosti za zaposlenje i uspješan samostalan život;

- istraživanje sprovedeno za potrebe ove kampanje ukazalo na jasan stav velikog broja predstavnika romske zajednice, naročito mlađih generacija, koji se protive ugovorenim brakovima;

- zamjerka istaknuta u Izvještaju Evropske komisije u uvodu Saziva ''Još uvijek nema sistemskog rješenja i institucionalnog odgovora na prosjačenje djece i rane brakove među romskom i egipćanskom populacijom’’, kao i

- ’"Crna Gora je u julu 2019. godine u Poznanju potpisala deklaraciju partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma koja sadrži kvantifikovane obaveze u ključnim prioritetnim oblastima. Treba pojačati napore na ispunjavanju ovih obaveza. Zaključci sa seminara o Romima iz juna 2018. godine koji je uključivao sve relevantne zainteresovane strane, tek treba da budu sprovedeni’’,

a imajući pritom u vidu da je potpisivanjem Deklaracije, Crna Gora potvrdila predanost integraciji Roma u društvu i dala zalog da će:

- pojačati napore u ovom smjeru kao dijelu procesa pristupanja Evropskoj uniji i procesa regionalne saradnje i to ostvarivanjem ciljeva iz oblasti: zapošljavanja, stanovanja, obrazovanja, zdravlja, lične dokumentacije i nediskriminacije;

- koristiti raspoložive podatke za formulisanje politika za integraciju Roma zasnovanih na dokazima i uspostaviti odgovarajući mehanizam praćenja i izvještavanja o sprovođenju politika za integraciju Roma;

- osigurati podršku i osnaživanje Nacionalnih kontakt osoba za Rome;

- razviti, usvojiti i primjenjivati regionalne standarde javnog budžetiranja za opšte i ciljane politike u vezi sa integracijom Roma;

- koristiti i povećati javni budžet na centralnom i lokalnom nivou, tako da dosegne romske zajednice kako bi se ostvarili gore navedeni ciljevi;

- koristiti raspoloživa donorska sredstva kako bi se unaprijedio status Roma;

- uspostaviti formalne kanale i mehanizme za zajedničku uključenost lokalnih vlasti i romskih zajednica u formulisanje politika, donošenje odluka, sprovođenje i praćenje napora preduzetih za dostizanje ciljeva ove Deklaracije,

a tom istom Deklaracijom institucije Evropske unije su pozvane da:

- nastave sa pružanjem podrške naporima partnera sa Zapadnog Balkana da dostignu ciljeve integracije Roma utvrđene ovom Deklaracijom;

- povežu dogovorene ciljeve integracije Roma sa ključnim pokazateljima učinka za procjenu napretka u sklopu procesa proširenja;

- osiguraju da se u sklopu vodećih inicijativa za proširenje unaprijedi situacija Roma tako što će se uvesti specifični indikatori za Rome u relevantne ključne inicijative i

- predvide značajniju ulogu partnera sa Zapadnog Balkana u politici Evropske unije za integraciju Roma nakon 2020. godine,

cilj sazvane sjednice Odbora za ljudska prava i slobode je da se u dijalogu sa pozvanim predstavnicima definišu naredni koraci u cilju konačnog rješavanja ovog problema kod nas, ali i u regionu.

U okviru cilja iz oblasti nediskriminacije, Crna Gora se obavezala da će ojačati vladine strukture da štite od diskriminacije i uspostaviti specijalizovane odjeljke za nediskriminaciju Roma unutar formalnih tijela za nediskriminaciju, koji bi procesuirali žalbe Roma, pružali pravnu podršku navodnim žrtvama i identifikovali obrasce diskriminacjie, uključujući institucionalnu i prikrivenu diskriminaciju.



Na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:

- zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, mr Siniša Bjeković,

- predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, mr Božena Jelušić,

- ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, dr Vladimir Leposavić,

- samostalni savjetnik u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Sokolj Beganaj,

- ministar finansija i socijalnog staranja, mr Milojko Spajić,

- ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta, dr Vesna Bratić,

- ministar unutrašnjih poslova, mr Sergej Sekulović,

- v.d. direktora Uprave policije, Zoran Brđanin,

- generalni sekretar Zajednice opština Crne Gore, Refik Bojadžić,

- rukovodilac JU Centar za socijalni rad za Glavni grad Podgorica,

- predsjednik Romskog savjeta, Isen Gaši.

Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:

- Delegacije Evropske unije u CG, šefica Delegacije, izvanredna i opunomoćena ambasadorka Oana Cristina Popa,

- Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, šefica Evgenija Jakumopulu,

- Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, šef Huan Santander,

- Predstavništva UNHCR-a u Crnoj Gori, predstavnik Adrian Edwards,

- Sistema Ujedinjenih nacija, savjetnica UN za ljudska prava Anjet Lanting,

- Misije OEBS-a u Crnoj Gori, šefica Misije, ambasadorka Maryse Daviet,

- Vestminsterske fondacije za demokratiju, direktor za Zapadni Balkan Emil Atanasovski i projekt menadžer Ivan Radojević,

NVO-a koje se bave pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:

- NVO „Građanska alijansa”, programski direktor Milan Radović,

- NVO „Mladi Romi”, izvršni direktor Samir Jaha,

- NVO „Centar za romske inicijative- Nikšić”, izvršna koordinatorka Fana Delija,

- NVO „Romsko vrijeme”- Podgorica, direktor Senad Sejdović,

- NVO Romska organizacija mladih „Phiren Amenca“ Podgorica, osnivač Elvis Beriša,

- NVO „Udruženje za podršku Roma i Egipćana", predsjednik Sultan Beća.