Nazad

16. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode, 05.11.2021.

Mjesto: Plava sala

Dnevni red:

  1. Tematska sjednica povodom obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika, sa fokusom na razmatranje:

    - Završnog izvještaja o sprovođenju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020. godina i

    - Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021-2025. sa Akcionim planom za 2021. godinu.



    U susret obilježavanju 5. novembra – Svjetskog dana romskog jezika, a polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu:

    „ Osnovna prava

    U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom je uspostavljen i Crna Gora nastavlja da ispunjava obaveze koje proizilaze iz međunarodnih instrumenata i zakona o ljudskim pravima. Međutim, i dalje postoje izazovi po pitanju učinkovitog sprovođenja. Učinkovitost istraga o prekomjernoj upotrebi sile od strane organa reda i zločinima iz mržnje mora se dodatno poboljšati. Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane kao i osobe sa invaliditetom, i dalje doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i teškoće u ostvarivanju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima. Žene i dalje doživljavaju nejednakost u učešću u političkom i javnom životu i pristupu zapošljavanju i ekonomskim prilikama. Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Incidenti etnički i vjerski motivisanih napada, zločina iz mržnje i govora mržnje i dalje su u porastu. Prošlogodišnje preporuke samo su djelimično ispunjene. Pristup pravdi, posebno ranjivih grupa, ostaje da se poboljša. Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2019. godine usvojene su u januaru 2021. godine.

    U narednoj godini Crna Gora treba posebno da:

    sprovede ključne neispunjene preporuke nadzornih tijela Ujedinjenih nacija (UN) i Savjeta Evrope (SE);

    poboljša pravni i institucionalni okvir kako bi se obezbijedio bolji pristup pravdi, procesnim pravima i besplatnoj pravnoj pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava i zločina, posebno djeci, ženama, manjinama, uključujući Rome i Egipćane i osobe sa invaliditetom;

    završi usklađivanje sa pravnim tekovinama EU u oblasti zaštite podataka i unaprijedi kapacitet, profesionalnost i nezavisnost Agencije za zaštitu podataka i pristup dokumentima.“ (strana 28 Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu).

    „Strategija za inkluziju Roma i Egipćana za period 2021-2025. godine usvojena je septembra 2021. godine. Cilj Strategije je da se uskladi sa Strateškim okvirom Evropske unije za jednakost, inkluziju i učešće Roma za period 2020-2030. godina, kao i da se po prvi put posveti posebna pažnja anticiganizmu. Izazovi i dalje postoje u oblasti sprovođenja zaključaka romskog seminara iz 2018. i obaveza iz Poznanjske deklaracije iz 2019. godine, kao i preporuka međunarodnih nadzornih tijela, kao što su UN, Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Odbor stručnjaka za Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Vlada je u 2020. godini izdvojila 136.000 evra za 14 projekata organizacija građanskog društva o zaštiti i unapređenju prava Roma i Egipćana. Kroz Regionalni stambeni program obezbijeđene su dodatne 233 stambene jedinice za više od 1.000 lica raseljenih i interno raseljenih Roma u Podgorici, Nikšiću i Beranama. Oko 190 romskih porodica u primorskim opštinama je pod prijetnjom iseljenja zbog privatizacije zemljišta na kome žive. Romi i Egipćani nisu prepoznati kao posebna kategorija među drugim ranjivim ili socijalno ugroženim grupama u kontekstu iseljenja. Ne postoje izdvojeni podaci o zahtjevima za legalizaciju objekata koje su podnijeli Romi.

    Stopa upisa učenika romske i egipćanske populacije u osnovne škole se smanjila, sa upisanih 1.793 romske djece u školskoj godini 2020/2021 (929 dječaka i 864 djevojčice), u poređenju sa 1.803 romske i egipćanske djece u osnovnim školama u školskoj godini 2019/2020. Postoji blagi porast broja učenika srednjih škola i to za 174 djece (101 dječak i 73 djevojčice; 142 djece u školskoj godini 2019/2020) i za 224 djece u vrtićima (106 dječaka i 118 djevojčica). Broj studenata na univerzitetu je 17 (šest muškaraca i devet žena). Trenutno je 22 prosvjetna posrednika za Rome i Egipćane zapošljeno u sedam opština i plaća ih Vlada. Međutim, prosvjetni posrednici za Rome se mogu angažovati samo u školama koje pohađa najmanje 70 romske djece, a od 22 prosvjetna posrednika samo njih 11 su Romi. Učenici srednjih škola romske i egipćanske populacije i studenti romske populacije dobijaju stipendiju. U cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja Roma u okviru projekta je angažovano 47 mentora za rad sa 169 Roma završnih razreda osnovne škole i 48 mentora za 157 Roma u srednjim školama. Ne postoje zvanični podaci o ukupnom broju romske djece koja bi trebalo da pohađaju školu. Prilikom upisa, vodi se računa o određenom dijelu grada u kome djeca žive, što može da dovede do odvajanja romske dece. Napuštanje školovanja u osnovnim školama je smanjeno, ali je kvalitet obrazovanja romske djece i dalje zabrinjavajući, što je dodatno pogoršano usljed pandemije kovida-19, kada su romskoj djeci u okviru projekta uglavnom samo pomagale međunarodne organizacije u smislu opreme i alata za učenje.

    Nema podataka o obuhvatu romske i egipćanske djece u okviru redovnih kampanja vakcinacije. Postoji potreba za programima edukacije roditelja o reproduktivnom zdravlju i planiranju porodice, kao i za povećanjem broja zdravstvenih posrednika za Rome. Trenutno su tri zdravstvena posrednika za Rome i Egipćane stalno zapošljena u Ministarstvu zdravlja. Predviđeno je da 2021. i 2022. godine bude angažovano još 40 posrednika za Rome i Egipćane u okviru zdravstva, prosvjete i socijalne zaštite kroz projekte na određeno vrijeme. Oni će morati da budu potpuno uključeni u sistem sa ugovorima na neodređeno. Koordinaciono tijelo za praćenje primjene protokola o postupanju sa djecom uključenom u život i rad na ulici formirano je u Ministarstvu unutrašnjih poslova u februaru 2020. godine, ali nijesu prijavljeni konkretni rezultati. Još uvijek nema dokaza da se dječje prosjačenje i dječji brakovi rješavaju na sistemski način.

    Od decembra 2020. godine u evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 996 nezaposlenih Roma i Egipćana, što predstavlja 2% svih registrovanih nezaposlenih osoba u Crnoj Gori. Oko 95 % svih registrovanih nezaposlenih Roma posjeduje najmanji nivo obrazovanja. Oko 50 Roma i Egipćana je bilo zaposleno na kraći period na sezonskim poslovima tokom cijele 2020. godine. Nivo zaposlenosti Roma i Egipćana sa diplomom srednje škole je i dalje nizak. Mjere koje primenjuje Zavod za zapošljavanje ili opštine nijesu održive i ne rješavaju probleme dugotrajne nezaposlenosti Roma. Subvencije za zapošljavanje Roma nijesu obnovljene, što stvara još jednu barijeru za zapošljavanje Roma. Diskriminacija je često prepreka za zapošljavanje, kao i ograničena funkcionalna pismenost velikog broja Roma koji traže zaposlenje.“ (str. 36 i 37 Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu),



    Odbor za ljudska prava i slobode će održavanjem Tematske sjednice posvećene obilježavanju Svjetskog dana romskog jezika na kojoj će biti razmotreni Završni izvještaj o sprovođenju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020. i Strategija socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021-2025. sa Akcionim planom za 2021. godinu, realizovati 27, 28. i 29. aktivnost utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2021. godinu.

    Odbor za ljudska prava i slobode poziva relevantne subjekte da učestvuju na sjednici Odbora i da, shodno nadležnostima, informišu o postignućima u oblasti sprovođenja Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020. godina, kao i da predstave aktivnosti koje planiraju realizovati u skladu sa Strategijom socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021-2025. i Akcionim planom za 2021. godinu.

    Podsjećanja radi, 7. novembra 2015. godine Generalna skupština UNESCO-a prihvatila je inicijativu Republike Hrvatske i zvanično je proglasila 5. novembar za Svjetski dan romskog jezika. Svjetski dan romskog jezika danas se obilježava i kao romski nacionalni praznik i zauzeo je ravnopravno mjesto sa dva druga romska praznika - Međunarodnim danom Roma i Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu.

    Cijenimo važnim da se i Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore održavanjem ove tematske sjednice pridruži brojnim subjektima koji obilježavaju ovaj važan datum koji se tiče očuvanja kulture i identiteta romske zajednice.


    Na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:

    - zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, mr Siniša Bjeković,

    - rukovodilac Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, ministar unutrašnjih poslova mr Sergej Sekulović,

    - državni sekretar za oblast ljudskih i manjinskih prava u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava,

    - načelnik Direkcije za inkluziju Roma i Egipćana u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Sokolj Beganaj,

    - ministar finansija i socijalnog staranja mr Milojko Spajić,

    - ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta dr Vesna Bratić,

    - direktor Uprave policije Zoran Brđanin,

    - predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj,



    Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:

    - Delegacije Evropske unije u CG, šefica Delegacije, izvanredna i opunomoćena ambasadorka Oana Kristina Popa,

    - Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, šefica Evgenija Jakumopulu,

    - Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, šef Huan Santander,

    - Predstavništva UNHCR-a u Crnoj Gori, predstavnik Žan-Iv Bušardi,

    - Sistema Ujedinjenih nacija, savjetnica UN za ljudska prava Anjet Lanting,

    - Misije OEBS-a u Crnoj Gori, vršiteljka dužnosti šefa Misije Siv-Katrine Leirtroe,

    - Vestminsterske fondacije za demokratiju, direktor za Zapadni Balkan Emil Atanasovski i projekt menadžer Ivan Radojević,

    - NVO-a koje se bave pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:

    - NVO „Građanska alijansa”, programski direktor Milan Radović,

    - HELP Crna Gora, regionalni koordinator Klaus Mok,

    - NVO „Mladi Romi”, izvršni direktor Samir Jaha,

    - NVO „Centar za romske inicijative- Nikšić”, izvršna koordinatorka Fana Delija,

    - NVO „Romsko vrijeme”- Podgorica, direktor Senad Sejdović.

Dokumenta:

Izvještaj sa 16. (tematske) sjednice Odbora za ljudska prava i slobode

Datum: 23.12.2021.
Broj akta: 00-63-8/21-60/
Vrsta dokumenta: Izvještaj

Zapisnik sa sjednice

Datum: 05.11.2021.
Vrsta dokumenta: Zapisnik

Listing glasanja

Datum: 05.11.2021.
Vrsta dokumenta: Listing glasanja