(1) Informacija sa sastanka predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode Jovana Jola Vučurovića sa predstavnicima Vestminsterske fondacije za demokratiju: Ivanom Radojevićem, regionalnim projekt menadžerom i Nevenkom Stanković, koordinatorkom programa, održanog 20. januara 2021. godine;
(2) Informacija o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode Jovana Jola Vučurovića na događaju „Dižemo glas za one koje to ne mogu – pravda za žrtve seksualnog nasilja“, održanom u Podgorici 26. januara 2021. godine;
(3) Informacija o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode Jovana Jola Vučurovića na Izložbi „Šoa - Kako je to ljudski bilo moguće“ organizovanoj u Skupštini Crne Gore povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta 27. januara 2021. godine;

- Usvajanje Zapisnika sa Treće sjednice Odbora, održane 21. januara 2021. godine -

***
Polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu: „Što se tiče prava djeteta, Vlada je u maju 2019. godine usvojila novu strategiju za ostvarivanje prava djeteta (za period 2019-2023) sa akcionim planom za period 2019-2020. Treba opredijeliti dovoljno sredstava kako bi se omogućilo sprovođenje aktivnosti strategije. Potrebno je ojačati ulogu i mandat Savjeta za prava djeteta kako bi mogao efikasno da vrši svoju funkciju mehanizma za koordinaciju na međuministarskom nivou. Smjernice za odgovor zdravstvenog sektora za djecu i adolescente koji su žrtve nasilja, namijenjene za povećanje otkrivanja i prijavljivanja, dovršene su u novembru 2019. godine. Do sada je napredak u ovoj oblasti i dalje ograničen. Glavni izazovi uključuju nedovoljne nacionalne kapacitete za sprovođenje multisektorskih i holističkih intervencija za sprečavanje i rješavanje nasilja nad djecom. Veoma mali broj prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja nad djecom i dalje izaziva zabrinutost zbog nedovoljnog prijavljivanja i identifikacije žrtava. Djeca s invaliditetom suočavaju se sa preprekama u pristupu kvalitetnom zdravstvu, obrazovanju, uslugama socijalne i dječje zaštite i ograničenom uključivanju u društvo. Namjenska kampanja o mentalnom zdravlju djece pokrenuta je 2019. godine. Sistem za licenciranje pružalaca usluga organizacija civilnog društva u sistemu socijalne zaštite dalje je razvijen tako da obuhvati pružanje usluga dnevnog boravka za djecu iz ugroženih porodica, terenske radnike i SOS telefonske linije za djecu. Međutim, takve usluge uglavnom se finansiraju iz projekata i zahtijevaju održivije javno finansiranje. U martu 2020. godine pokrenuta je kampanja za podizanje svijesti javnosti protiv ugovorenih dječjih brakova, u saradnji nadležnih organa, socijalnih službi i civilnog društva. Potrebni su dalji napori u oblasti deinstitucionalizacije i pravde prilagođene djeci, rješavanja dječjih brakova i prosjačenja, poboljšanja podrške djeci s invaliditetom i njihovim porodicima i rješavanja siromaštva i poboljšanju socijalne inkluzije i zdravstvenog stanja ranjive djece. Crna Gora se podstiče da poveća minimalnu starosnu dob za stupanje u brak na 18 godina, što preporučuju Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za trgovinu ljudima.” (strana 36 Radne verzije prevoda Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu koju je pripremila Kancelarija za evropske integracije),
na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, koji ima dugogodišnju veoma kvalitetnu saradnju sa Predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori, biće predstavljena Studija „Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori” koja sadrži značajne podatke koji mogu poslužiti za kreiranje politika usmjerenih na smanjenje ove negativne pojave, kako bi sva djeca u Crnoj Gori dobila bolju podršku u ostvarivanju njihovih prava, propisanih Konvencijom UN o pravima djeteta, koju je Crna Gora ratifikovala 23. oktobra 2006. godine.

Studiju će predstaviti predsjednik Skupštine Crne Gore mr Aleksa Bečić i šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

***
Svjesni da odrastanje u siromaštvu predstavlja kršenje dječjih prava i usporava rast, razvoj i zdravlje djece, šteti njihovom potencijalu da uče i dugoročno podriva njihovu dobrobit, te da se posljedice siromaštva osjećaju na individualnom nivou, ali i utiču na budućnost društva, predstavljanje Studije „Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori“ koja istražuje načine na koje se siromaštvo manifestuje među djecom, utičući na njihovo zdravlje, obrazovanje, sigurnost i budući razvoj veoma je važno, jer Studija nudi uvide koji su neophodni za formulisanje odgovarajućeg nacionalnog okvira u vidu praktične politike, kao i objašnjenje kako djeca koja pripadaju različitim starosnim grupama doživljavaju siromaštvo i šta je potrebno za adresiranje njihovih potreba. Takođe, Studija skreće pažnju na profile siromaštva u Crnoj Gori i ukazuje kako se različite dimenzije deprivacije kombinuju, povezuju i rezultiraju nizom prepreka koje djecu onemogućavaju da ostvare svoja prava definisana Konvenijom UN o pravima djeteta.
Činjenica da je skoro svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku od siromaštva šalje hitnu poruku da postoji potreba da se usklade napori u smanjenju siromaštva djece i na taj način podrži razvoj humanog kapitala nacije. U Crnoj Gori više od 80% djece doživljava deprivaciju makar u jednom domenu dobrobiti, bez obzira na starosnu grupu kojoj pripadaju. Ovaj procenat još je veći (96%) kada je riječ o romskoj djeci.
Imajući u vidu navedeno, svrha ove Studije je da kreatorima politika i donosiocima odluka u Crnoj Gori obezbijedi konkretne podatke na kojima će se temeljiti budući napori u pogledu prevazilaženja siromaštva djece. Studija se završava preporukama za izradu politika, naglašava važnost rješavanja višedimenzionalnog siromaštva djece kroz integrisani i međusektorski pristup i navodi:
- pažnja se mora posvetiti ishrani, posebno kada je riječ o djeci iz starosne grupe od 0 do 23 mjeseca s obzirom da su djeca mlađa od pet godina izuzetno osjetljiva na siromaštvo;
- preporučuju se integrisana međusektorska rješenja s obzirom da takve intervencije imaju znatno veći potencijal za smanjivanje višedimenzionalnog siromaštva;
- neophodno je ponuditi i kratkoročna i dugoročna rješenja za sve starosne grupe djece;
- neophodno je usmjeriti napore na promjenu društvenih normi o nasilju, podršku roditeljima da usvoje pozitivne tehnike roditeljstva, osnaživanje djece kako bi sama prijavljivala kršenja prava koja im pripadaju, kao i na promovisanje tolerancije, empatije, različitosti i jednakosti među svom djecom;
- neophodno je veću pažnju posvetiti poboljšanju uslova stanovanja Roma i Egipćana, kao i njihovog pristupa osnovnim uslugama;
- preporučuje se ulaganje dodatnih napora u sprečavanje napuštanja osnovne i srednje škole, pri čemu integrisane politike razvoja u ranom djetinjstvu, kao i inkluzivno i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje treba da uzimaju u obzir specifične potrebe djece iz manjinskih etničkih grupa;
- neophodno je proširiti dostupnost adekvatnih usluga podrške mentalnom zdravlju pri čemu sami adolescenti treba da učestvuju u osmišljavanju takvih usluga;
- potrebno je da programi socijalne zaštite budu dobro osmišljeni, zasnovani na dokazima i integrisani sa komplementarnim servisima za dječju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i zapošljavanje kako bi mogli doprinijeti osnaživanju i poboljšanju kapaciteta siromašnih porodica da vode nezavisan i produktivan život i
- neophodno je sprovoditi aktivnosti na mobilizaciji zajednice i medijske kampanje za promjenu diskriminatornih društvenih normi i stavova zajednica kako bi se promovisale vrijednosti tolerancije, inkluzije i različitosti, jer i dalje postoji stigma i diskriminacija prema siromašnima.

***
Na sjednicu Odbora, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:

- predsjednik Skupštine Crne Gore, mr Aleksa Bečić,
- zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, mr Siniša Bjeković,
- ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta, dr Vesna Bratić,
- predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, Tamara Milić,
- ministar finansija i socijalnog staranja, mr Milojko Spajić,
- generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Goran Kuševija,
- ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić- Bojović,
- ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, dr Vladimir Leposavić,
- predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, dr Damir Šehović,
- direktorica Uprave za statistiku (MONSTAT), dr Gordana Radojević,
- profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, dr Olivera Komar.

Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:
- Delegacije Evropske unije u CG, šefica Delegacije, izvanredna i opunomoćena ambasadorka, Oana Cristina Popa,
- UNICEF-a, šef Predstavništva Huan Santander,
- Misije OEBS-a u Crnoj Gori, šefica Misije, ambasadorka Maryse Daviet,
- Sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, savjetnica za ljudska prava Anjet Lanting,
- Svjetske banke, šef Kancelarije u Crnoj Gori Emanuel Salinas Munoz,

- NVO-a koje se bave pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:
- NVO „Građanska alijansa“, programski direktor Milan Radović,
- NVO „Centar za prava djeteta“, izvršna direktorica Rajka Cica Perović,
- NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“, izvršni direktor Milisav Korać,
- NVO Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju (NARDOS), predsjednik Savo Knežević,
- NVO Udruženje „Roditelji“, izvršna direktorica Kristina Mihailović,
- NVO „Mladi Romi“, izvršni direktor Samir Jaha.