- Kontrolno saslušanje:

predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića, ministarke rada i socijalnog staranja Naide Nišić, ministarke prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđele Jakšić Stojanović, ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, ministra pravde Andreja Milovića, ministra finansija Novice Vukovića, ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Gjeke, zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniše Bjekovića, v. d. direktorice Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Ane Kulić Ratković, v. d. direktorice Instituta za javno zdravlje dr Verice Osmanović i generalne sekretarke Zajednice opština Crne Gore Mišele Manojlović, na temu:

„Praćenje realizacije Zaključaka Skupštine Crne Gore donesenih povodom razmatranja Predloga zaključaka Odbora za ljudska prava i slobode sa kontrolnog saslušanja ministra rada i socijalnog staranja (predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja), ministra prosvjete, ministra zdravlja (predstavnika Ministarstva zdravlja) i ministra pravde na temu "Rad dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na praćenje realizacije Zaključka Odbora za ljudska prava i slobode sa Konsultativnog saslušanja, održanog 25. septembra 2019. godine na temu "Rad dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori" i Preporuka iz Analize intersektorske podrške različitih sistema djeci sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori, koju su pripremile ekspertkinje angažovane od strane UNICEF-a", objavljenih u “Službenom listu Crne Gore”, broj 84/22 od 1. avgusta 2022. godine”

* * * * *

Realizujući Plan aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2023. godinu, sačinjen na osnovu:

- Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu i

- jednog broja nerealizovanih aktivnosti iz Plana aktivnosti Odbora za 2022. godinu, a polazeći od navoda iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu:

„U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti obuhvaćene Konvencijom UN-a o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima. Međutim, valjana primjena zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja i nedostatka osiguranja kvaliteta postojećih zakona, strategija i akcionih planova i dalje predstavlja izazov. Sistematsko prikupljanje pouzdanih i uporedivih podataka razvrstanih po uzrastu i polu je od suštinskog značaja za određivanje prioriteta politike zasnovane na dokazima i obezbjeđivanje efikasne zaštite djece.

U julu 2022. godine, Vlada je prvi put osnovala Savjet za prava djeteta u okviru Kabineta predsjednika Vlade. Međutim, njegova konstitutivna sjednica održana je tek 13. marta 2023. godine, kada je usvojen akcioni plan za 2023-2024. godinu. Na sjednici Savjeta 26. maja 2023, usvojene su konkretne mjere koje Vlada mora da primijeni u 2023. godini kako bi spriječila slučajeve nasilja među djecom, adolescentima i mladima. Crna Gora mora da pojača napore praćenja primjene nacionalne strategije o ostvarivanju prava djeteta (2019-2023), da ocijeni njen uticaj i pripremi četvrti periodični izvještaj Komitetu UN-a za prava djeteta, čiji je rok novembar 2023. godine.

Ombudsman je u 2022. godini primio 225 pritužbi koje se odnose na prava djeteta (u 2021. godini – 216 pritužbi). Ovi predmeti su se pretežno odnosili na obrazovanje, socijalnu i dječju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, prava djece u porodičnim odnosima, vršnjačko nasilje, kao i prava djece sa smetnjama u razvoju. Pored porasta nasilja u porodici, vršnjačko nasilje u školi i dalje predstavlja zabrinjavajući trend. Pristup djece pravdi, posebno ugroženih grupa, tek treba da se poboljša, a postupci prilagođeni djeci za svu djecu koja su u kontaktu sa zakonom tek treba da budu osigurani. Ovo se odnosi kako na djecu u krivičnim postupcima (djeca prestupnici, djeca žrtve i djeca svjedoci), tako i na djecu u građanskopravnim ili porodičnim i prekršajnim postupcima. Nije bilo napretka u pogledu praćenja preporuka nadzornih tijela UN-a i Rezolucije 1468 Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o izmjeni Porodičnog zakona i podizanju minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina. Praksa ugovorenih maloljetničkih brakova, posebno među zajednicama Roma i Egipćana i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Istraživanje MONSTAT-a o prihodima i uslovima života iz 2021. godine, objavljeno u decembru 2022. godine, pokazuje da svako treće dijete u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva.

Ne postoji zadovoljavajući nivo zaštite djece od počinilaca seksualnih krivičnih djela i još uvijek ne postoje sistematski prikupljeni razvrstani podaci o seksualnom zlostavljanju djece i seksualnom iskorišćavanju. Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i njen akcioni plan ne važe od 2021. godine i tek treba da se ažuriraju. Važeći Krivični zakonik predviđa pooštravanje kaznene politike po pitanju krivičnih djela seksualnog zlostavljanja djece (u skladu sa preporukama Lanzarot konvencije), sastavljanje registra prestupnika i mjera nadzora počinilaca nakon boravka u zatvoru. Međutim, ova nova pravila se ne sprovode zbog nedostatka propisa za sprovođenje. U 2022. godini, Uprava policije je registrovala 23 krivična djela seksualnog zlostavljanja djece (tri se odnose na silovanje, pet je kvalifikovano kao maltretiranje djece, 11 na nedozvoljene polne radnje i četiri na dječju pornografiju). Krivični zakonik tek treba da se prečisti kako bi u potpunosti bio u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i njenim Prvim fakultativnim protokolom (o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji), a zakonodavstvo treba da reguliše pitanje seksualnog iskorišćavanja djece na internetu. Nacionalna SOS dječja linija ponovo je počela sa radom u jesen 2022. godine, jer nije radila zbog nedostatka sredstava. Međutim, radno vrijeme je skraćeno na osam radnih sati dnevno u odnosu na prethodni cjelodnevni raspored zbog nedostatka resursa, kako finansijskih tako i ljudskih. Crna Gora treba da napravi neophodne korake kako bi osigurala da sva djeca budu sistematski upisana u matične knjige rođenih.

U decembru 2022. godine, broj djece koja žive u ustanovama je 110, nešto manje nego u februaru 2022. godine (115). Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je bila spora i organizacije osoba sa invaliditetom nijesu dio procesa.

Što se tiče prava osoba sa invaliditetom, napredak nije ostvaren. Osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori ne mogu u potpunosti da ostvare svoja prava i nastavljaju da se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u julu 2022. godine ukinulo Direktorat za zaštitu i ravnopravnost osoba sa invaliditetom. Crna Gora bi trebalo da ponovo uspostavi takav direktorat ili da dodijeli odgovarajuće nadležnosti nekoj drugoj službi za nadgledanje primjene Strategije za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom za period 2022-2027. godine i njene akcione planove za 2023. godinu. Crna Gora tek treba da usvoji Nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za vješačenje invaliditeta, koji će biti osnova za reformu sistema kako bi se ostvario pravedniji, ravnopravniji i lakši pristup pravima, osiguravajući prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima. Do usvajanja predloga zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invalidnosti čeka se odluka o dodjeli prostorija buduće ustanove za utvrđivanje invalidnosti. Crna Gora tek treba da usvoji zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, kojim bi se uredila lokacija i upravljanje pripadajućim fondom. Nacionalni savjet za prava osoba sa invaliditetom, subjekt zadužen za praćenje primjene svih zakona i strategija za unapređenje prava i podršku boljoj koordinaciji u oblasti invalidnosti, ne funkcioniše. U maju 2023. godine, Institucija ombudsmana uspostavila je nezavisni mehanizam za praćenje u skladu sa Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom. Ne ispunjavaju se preporuke Komiteta UN-a za prava osoba sa invaliditetom iz 2017. godine, posebno u pogledu neophodne reforme starateljstva i odlučivanja u ime osoba sa invaliditetom. Crna Gora nije usvojila akcioni plan za sprovođenje preporuka Komiteta. U nekim definicijama invalidnosti u crnogorskom zakonodavstvu koristi se pogrdna terminologija. Viši sud u Podgorici je 7. decembra 2022. godine potvrdio raniju presudu Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je lice više puta diskriminisano po osnovu invaliditeta od strane centara za socijalni rad u Kotoru, Tivtu i Budvi i na državnom novou. Ovo je prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori u pogledu zaštite osoba sa invaliditetom od diskriminacije u pristupu informacijama i u postupcima pred nadležnim organima (str. 47- 49 Izvještaja EK o CG za 2023. godinu- nezvaničan prevod) i kontinuiteta prethodnih aktivnosti članova Odbora za ljudska prava i slobode na ovu temu:

- Kontrolno saslušanje ministra rada i socijalnog staranja (predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja), ministra prosvjete, ministra zdravlja (predstavnika Ministarstva zdravlja) i ministra pravde na temu "Rad dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na praćenje realizacije Zaključka Odbora za ljudska prava i slobode sa Konsultativnog saslušanja, održanog 25. septembra 2019. godine na temu "Rad dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori" i Preporuka iz Analize intersektorske podrške različitih sistema djeci sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori, koju su pripremile ekspertkinje angažovane od strane UNICEF-a", održano 22. juna 2022. godine- Odbor sačinio Izvještaj sa Zaključcima (29) koje je Skupština Crne Gore 27. saziva donijela na Osmoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2022. godini, dana 28. jula 2022. godine i koji su objavljeni u “Službenom listu Crne Gore”, broj 84/22;

- Konsultativno saslušanje državne sekretarke u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, generalnog direktora Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja i direktora Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu na temu “Rad dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori” održano 25. septembra 2019. godine- Odbor sačinio Izvještaj sa Zaključkom (u 10 tačaka);

- Posjeta Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju u Nikšiću, održana 1. juna 2012. godine;

- Posjeta Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode Maloj grupnoj kući u Bijelom Polju, održana 7. novembra 2017. godine;

- Posjeta Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Nikšiću, održana 12. jula 2018. godine;

- Posjeta Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode Dnevnom centru za djecu smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Rožajama, održana 17. oktobra 2019. godine;

- Posjeta predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode Dječjem domu “Mladost” i Dnevnom centru za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Herceg Novom, održana 17. novembra 2021. godine,

posebno uzimajući u obzir Zaključke Skupštine Crne Gore, objavljene u “Službenom listu Crne Gore”, broj 84/22, a polazeći od uloge dnevnih centara koji kao javni servisi pružaju specijalizovane usluge djetetu što je moguće bliže njegovom domu, prepoznaju se kao multidisciplinarni servisi koji uključuju i obrazovanje, uz opravdano očekivanje da dnevni centri ostanu značajna podrška inkluzivnom osnovnom obrazovanju i da se njihov rad unaprijedi u dijelu koji se odnosi na aktivnosti koje podrazumijevaju direktan kontakt sa zajednicom,

Odbor je, u skladu sa Zaključkom Skupštine Crne Gore broj 29 i članom 77 stav 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore, Planom aktivnosti za 2023. godinu utvrdio Kontrolno saslušanje predstavnika nadležnih institucija u cilju praćenja realizacije Zaključaka Skupštine Crne Gore i sačinjavanja izvještaja i dostavljanja Skupštini.

Odbor će održavanjem Kontrolnog saslušanja: predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića, ministarke rada i socijalnog staranja Naide Nišić, ministarke prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđele Jakšić Stojanović, ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, ministra pravde Andreja Milovića, ministra finansija Novice Vukovića, ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Gjeke, zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniše Bjekovića, v. d. direktorice Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Ane Kulić Ratković, v. d. direktorice Instituta za javno zdravlje dr Verice Osmanović i generalne sekretarke Zajednice opština Crne Gore Mišele Manojlović realizovati osmu aktivnost utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2023. godinu.

Kontrolnim saslušanjem, u skladu sa kontrolnom i nadzornom ulogom, poseban fokus će se usmjeriti na praćenje realizacije Zaključaka Skupštine Crne Gore donesenih povodom razmatranja Predloga zaključaka Odbora za ljudska prava i slobode sa kontrolnog saslušanja ministra rada i socijalnog staranja (predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja), ministra prosvjete, ministra zdravlja (predstavnika Ministarstva zdravlja) i ministra pravde u cilju preciznog mjerenja ostvarenog napretka i utvrđivanja svih preostalih izazova na čijem rješavanju je neophodno sinhronizovano i multisektorski djelovati u predstojećem periodu.

* * * * *

Da učestvuju na sjednici, shodno članu 67 stav 4 Poslovnika Skupštine, pozvani su:

- direktorica Centra za socijalni rad za Glavni grad Podgorica, opštinu u okviru Glavnog grada Golubovci i opštinu Tuzi, Marija Popović,

- direktorica Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju- Herceg Novi, Dragica Kosić,

- v. d. direktor Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom- Pljevlja Goran Leovac,

- predstavnici relevantnih međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori:

- Delegacije Evropske unije u CG, šefica Delegacije, izvanredna i opunomoćena ambasadorka
Oana Kristina Popa,

- Sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, savjetnica za ljudska prava Anjet Lanting,

- Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, šef Huan Santander,

NVO-a koje se bave pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora:

- “Građanska alijansa”, programski direktor Milan Radović,

- NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, izvršna direktorica Marina Vujačić,

- NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša inicijativa” izvršni direktor Milisav Korać,

- NVO “Zračak nade”, predsjednica Udruženja Stanica Lončar.