Koliki iznos sredstava na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je uplaćen Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore u 2010. u 2011 i 2012.godini, kao i za prva četiri mjeseca 2013.godine. Koliki je bio udio tih sredstava u ukupnom Budžetu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja za te tri godine kao i za prva četiri mjeseca o.g? Koliki iznos sredstava poslije navedenog doprinosa u naznačenom periodu nije uplaćen Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja?Koji poslodavci na ime neuplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja sada duguje iznos veći od 50.000 eura, koliki su iznosi njihovih dugovanja po tom osnovu i na koji vremenski period se odnose? Da li je i ako jeste koje poslodavce Vlada Crne Gore, počev od 1.januara 2010.godine pa do sada, oslobodila obaveze plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i po kom osnovu i koje mjere nadležni organi državni organi preduzimaju radi naplate doprinosa za poboljšanje naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranj?.

Umjesto obrazloženja iskoristiću priliku, jer to nijesam mogao prije dva dana kada smo ovoj Skupštini trebali da razmatramo Predlog zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jer ste prethodno napustili ovu salu, da Vam postavim pitanje vezano je svakako za problematiku penzijskog i invalidskog osiguranja.

Riječ je o tom Predlogu zakona koje su podnijeli poslanici SNP-a i čijom primjenom je trebalo da omogući onim zaposlenim koji rade na izuzetno teškim po zdravlje štetnim poslovima da mogu ostvariti pravo na starosnu penziju kada navrše onih 30 godina staža od čega najmanje 20 godina na poslovima na kojima se staž osigura računa sa uvećanim trajanjem. Predlog zakona je bio koncipiran da se odnosi na sve zaposlene bez obzira na granu i oblast u kojoj rade. Na takav Predlog zakona vaše Ministarstvo i Vlada dali su mišljenje kojim smatraju da ne treba podržati taj zakon iz ključnog razloga što bi se njegovom primjenom povećao broj penzionera i time opteretio finansiranje penzijskog sistema u Crnoj Gori.

Međutim, gospodine ministre, u razgovoru koji su imali sa Vama predstavnici samostalnih sisndikata KAP-a saopštili su nam da je za Vas i za poslanike DPS-a bio prihvatljiv predlog ovog zakona koji bi se odnosio samo na ostvarivanje ovih prava na zaposlene u KAP-u, jer njihov broj nije toliki da bi opteretio finansiranje penzijskog sistema pod uslovom da to pravo se ograniči do 2013.godine i treći uslov je bio da taj amandman u tom smislu podnesu poslanici SNP-a kao predlagači Zakona.

Imajući u vidu naznačeno, cijeneći prije svega izuzetno teške uslove i rada i situacije u kojoj se nalaze radnici KAP-a, mi smo taj amandman i podnijeli ovoj Skupštini blagovremeno uoči rasprave Zakona o pojedinostima, vi ste to obećanje predstavnicima Sindikata KAP-a dali u dva navrata, prvi put uoči razmatranja u načelu predloga ovoga Zakona i drugi put uoči razmatranja Predloga zakona u pojedinostima. I što se desilo na dan kada je trebalo da odlučujemo po našem amandmanu poslanici DPS-a nijesu podržali Predlog zakona u načelu. Time nije omogućeno da se razmatra Zakon u pojedinostima niti amandman i jednostavno smo došli u situaciju da ne možemo ostvariti ono što je trebalo da uradimo po nama kao predlagačima ovoga zakona. I moje je pitanje prema Vama s tim u vezi jeste.

Zbog čega ste predstavnike Sindikata KAP-a obmanuli u vezi sa naznačenim i nas kao poslanike SNP-a kao predlagače ovoga Zakona.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Izvolite. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja je od 1.januara 2010.godine, uključen u sistem trezora i od tada posluje na principima trezorskog poslovanja. Fond se dominanto finansira iz izvornih, odnosno namjenskih prihoda koje čine prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostali izvorni prihodi, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda Budžeta.

Izvorni prihodi Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja ostvarenu su:

- u 2010. godini 263 miliona, od čega se na doprinose za PIO odnosi 234,13 miliona.

- u 2011.godini 215,80 miliona od čega se na doprinose PIO odnosi 213,53 miliona.

- u 212.godini 219,18 miliona od čega se na doprinose PIO odnosi 216,51 milion eura.

- u prva četiri mjeseca 2013.godine ostvarene prihode ili već prenos sredstava 59,24 miliona eura, odnosno na doprinose za PIO 58,58 miliona.

Učešće izvornih prihoda u finansiranju izdataka Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iznosi:

- u 2010.godini 70,30%; u 2011.godini 59,75%; u 2012.godini 57,19%, a u prva četiri mjeseca 2013.godine 47,35%.

Manje učešće izvornih prihoda u ukupnim izdacima Fonda, u odnosu na 2010.godinu, rezultat je nižeg nivoa naplaćenih prihoda po osnovu doprinosa Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i rast rashoda po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Rashodi po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2011.godini bili su veći u odnosu na 2010.godinu za 25,9 miliona, a u 2012.godini za 22,09 miliona u odnosu na 2011.godinu, što znači da je u 2012.godini za prava PIA u odnosu na 2010. godinu 48 miliona razlike. Dok administrativni troškovi u tom periodu imaju tendenciju pada kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu.

Kada su u pitanju prihodi od doprinosa od penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i njihovo učešće u ukupnim izdacima Fonda, u prva četiri mjeseca 2013.godine treba imati u vidu da dinamika ostvarenja prihoda od doprinosa neravnomjerna, odnosno najveće ostvarenje ovih prihoda je tokom turističke sezone, pa će i procjena od 47,35 sigurno biti veći.

Podatke o iznosu duga poreskih obveznika po osnovu doprinosa za PIO prema postojećim propisima predstavlja poresku tajnu.

Nezavisno od ovog sistema izvještavanje o obračunatim plaćenim porezima i doprinosima je uspostavljen shodno odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakona o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja o obračunu i naplati poreza i doprinosa. Prema rješenjima iz navedenog zakona obračun doprinosa i podnošenje izvještaja Poreskoj upravi vrši se od 15 u mjesecu za prethodni mjesec i ovaj izvještaj obuhvata podatke o obračunatim plaćenim porezima i doprinosima.

Prema tome, ukoliko poslodavac ne izvrši isplatu zaradu zaposlenika ne postoji obaveza podnošenje izvještaja za određeni obračunski period. Zbog toga nije moguće voditi podatke o dugu po osnovu obračunatih zarada i fiskalnih obaveza po tom osnovu.

U članu 14 Zakona o budžetu propisano je da Vlada može donijeti odluku o otpisu dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja nastalih prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 15.avgusta 2009.godine.

Stoga, u 2010, 2011, 2012 i 2013.godini nije bilo, niti je postojala zakonska mogućnost, otpisa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U cilju naplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje nadležni organi preduzimaju sljedeće mjere:

- otkrivanje poslodavaca koji su izvršili isplate zarada bez plaćanja poreza i doprinosa,

- podnošenje prekršajnih i krivičnih prijava za takva lica,

- blokiranje njihovih računa,

- plenidba imovine.

Hvala.

I odgovor na ovo pitanje koje nije sadržano u pismenom dopisu što se tiče, nije sam vas čuo izvinite ne ne, nije naprotiv nego se ne sjetim odmah.

Dakle, tačno je da smo razgovarali sa gospodinom Krivokapićem

Gospodinom Krivokapićem, predsjednikom jedne grane Sindikata Kombinata aluminijuma.

Dakle, tačno je da sam razgovarao i da smo kao Vlada dali negativno mišljenje. 2010. do 2011.godine kada je onaj Zakon stupio na snagu 2.500 tada zaposlenih je otišlo u penziju, što je povećalo izdatke Budžeta na nekih 7,5 miliona godišnje, da bi vjerovatno i sada isti procenat bio na taj način. Vlada je smatrala da u ovom momentu nije moguće to uraditi, što ne znači da u nekom narednom momentu neće biti moguće, shodno svemu onome što Vlada trenutno radi na finansijskoj konsolidaciji budžeta i smanjenju zaduženosti Crne Gore, dakle, to je bio jedan i osnovni razlog.

Nakon razgovora sa predsjednikom Sindikata KAP-a gospodinom Krivokapićem, shodno zaista složenoj situaciji sa kojom se ja sa vama slažem, smo bili u razgovoru i ja sam obećao da ako se to ograniči na Kombinat aluminijuma da ću zatražiti od poslaničkog Kluba DPS-a da glasa pozitivno taj zakon. Gospodin Krivokapić me je tada obavijestio da vi nijeste spremni da promijenite svoj zakon i zbog toga je gospodin Jelić podnio amandman na vaš prijedlog zakona. Taj amandman je odbijen na Zakonodavnom odboru. To je ono što ja imam informaciju. Dakle, vi ćete u svom komentaru dati da li imate neku drugu informaciju. Ja imam informaciju od Zakonodavnog odbora da je odbijeno zato što nije u skladu sa Ustavom, zato što je diskriminatorski i ne može se primijeniti samo za jednu kompaniju.

Zbog toga je gospodin Jelić povukao taj amandman, nakon toga imao sam telefonski razgovor sa gospodinom Krivokapićem, predsjednikom Sindikata KAP-a, na dan kada je bio, to je bilo prekjuče smo imali razgovor, on mi je rekao da ste vi pristali da izmijenite postojeći zakon da se odnosi na aluminijsku industriju. Nakon toga sam rekao da je meni to prihvatljivo. U razgovoru sa gospodinom Jelićem koji je predsjednik matičnog odbora sam dobio odgovor da je to neprihvatljivo zbog toga što je to diskriminatorski i ne može da se opredijeli samo na jednu kompaniju i zbog toga je došlo do toga. Ja ću se svakako čuti sa gospodinom Krivokapićem i razgovarati na tu temu kako da prevaziđemo taj problem kada je u pitanju KAP-u.

Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Možda nećemo uspjeti da penzionišemo radnike, ali hoćemo aluminijsku industriju.

Izvolite kolega Gošoviću. 

NEVEN GOŠOVIĆ: 

Evo, ići ću i ja komentar redom kojim ste vi išli, ministre. U Crnoj Gori prema podacima objavljenim za mjesec mart 2013. godine ima 107.406 penzionera, čija prosječna penzija iznosi 277,027,oo eura, dok 8099 građana koriste ostale naknade koje se finansiraju iz tog budžeta.

Takođe prema objavljenim podacima Fonda PIO u mjesecu martu 2013. godine 167.738 zaposlenih u Crnoj Gori trebalo jre da izdvaja doprinose za ovih 107.406 penzionera. Krajem 2012. godine aktuelna većina u ovom parlamentu donijela je zakon čijom primjenom se penzije u 2013. godini neće povećavati. Vlada je tada ocijenila da se obezbjeđenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ukoliko bi se njihovo usklađivanje nastavilo primjenom važećih odredbi zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ne bi moglo finansirati iz realnih sredstava budžeta države, odnosno da bi finansiranje navedenih prava u višim tim usklađenim iznosima moglo da dovede u pitanje likvidnost budžeta fonda. Čak su i prihvatili da su se i pohvalili da zamrzavanje penzija predstavlja ozbiljnost Vlade u održavanju penzijskog sistema i odgovoran odnos prema penzionerima.

Procijenjeno je da će po tom osnovu Vlada u 2013. godini uštedjeti na penzijama nekih 12-13 miliona eura. Tada je iznesen podatak da u mjesečnom iznosu izdvajanja za penzije od oko 32 miliona eura, doprinosi učestvuju 16-17 miliona eura, te da se 45% potrebnih sredstava obezbjeđuje u budžetu. Zbog čega je to tako jasno proizilazi iz odgovora na postavljeno poslaničko pitanje, jer je vidno da doprinosi sada još manje učestvuju u ukupnim sredstvima budžeta Fonda PIO, da sve više izdvajaju iz budžeta Crne Gore i da jednostavno kod takvog stanja stvari trpe i penzioneri i zaposleni. Penzioneri jer se ne povećava likvidnost Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, pa se ne mogu nadati nekom odmrzavanju rasta penzija a što im je nagoviješteno na određeni način od strane ministra finansija, a zaposleni jer nijesu u mogućnosti ostvarivati pravo na penziju sve dok se ne uplate doprinosi za isplaćene zarade.

Nijeste dostavili odgovor na moje pitanje u onom dijelu koji se odnosi koji su to dužnici i koji su iznosi dugovanja najveći dužnici prema Fondu PIO, tvrdeći da je to poreska tajna. Ne može biti poreska tajna ko su, ali koliki su iznosi, kolika su to dugovanja sigurno nije poreska tajna i taj ste podatak bili dužni saopštiti. Očigledno je da je stanje takvo kakvo je, ko plati doprinose plati, gomilaju se ti dugovi, a ispaštaju i penzioneri i zaposleni, a ne preduzimaju se odgovarajuće mjere. A u odnosu na drugi dio mog pitanja, gospodine minister, procedura je sprovedena apsolutno na javan način. Postoje i zapisnici i zvještaji o radu Zakonodavnog odbora. Bili smo zaista obradovani kada su poslanici DPS-a podnijeli taj amandman, računajući da je to završena stvar. Na Odboru za zakonodavstvo, bilo je iznošenja ličnih mišljenja da može biti s tim u vezi određenih elemenata neustavnosti, odnosno da dovodimo u neravnopravan položaj u zavisnosti gdje rade. Međutim, mi u zakonu o penzijsko i invalidskom osiguranju imamo takvu odredbu kao sistemsko trajno rješenje za zaposlene u rudnicima i niko nije dovodio u pitanje ustavnost tih odredbi niti ovakvu odredbu u ranijem periodu koja je tražila određeno vrijeme.

Nije se Odbor za zakonodavstvo izjašnjavao o usklađenosti sa ustavom i drugim propisima tog amandmana već je predstavnik DPS prihvatio iznesenu sugestiju stručne službe Odbora za zakonodavstvo da izmijeni amandman i da prihvati amandman na način da se prihvati u cjelosti predlog zakona koji je dao SNP, ali da se ograniči njegova primjena do kraja 2013. godine. Očigledno za tako nešto nije imao saglasnost Vlade i kada su vidjeli šta su prihvatili povukli su taj amandman ne zbog njegove neusklađenosti sa propisima, već Odbor za zakonodavstvo nije ... Dozvolite mi, gospodine predsjedniče, da završim, jer je veoma osjetljivo pitanje. Taj vaš stav koji sam ja ovdje iznio i saopštili vi mene u holu na dan razmatranja ovog zakona u načelu. I uopšte nije bilo nikakve dileme kod nas da li da podnesemo taj amandman ili ne. Podnio ga je DPS kada je to išlo kako je išlo i povukli taj amandman. Uradili smo to mi. Na dan rasprave zakona u pojedinostima vi ste ponovili takav stav i mi smo realno očekivali da će ovdje u parlamentu biti prihvaćen taj zakon, taj naš amandman i predlog zakona jer je on u interesu onih koji obavljaju najteže poslove, prije svega u Elektrolizi KAP. Od tog obećanja nije bilo ništa, izigrani su radnici, izigran je sindikat, mi smo povjerovali, očigledno nijesmo trebali.

Gospodine ministre, u svakoj odgovornoj Vladi, ministar koji da takvo obećanje, a od tog obećanja nema ništa, podnio bi ostavku. Ali vi taj osjećaj odgovornosti, očigledno nemate. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Daću vam riječ, jer ste vi dugo govorili preko vremena.

Imate minut. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Dakle, gospodine Gošoviću, dvije stvari koje nisam očekivao da ćete kazati, ali evo saopštili ste tako da vam moram replicirati.

Dakle, kao što ste rekli zakonom su iz decembra mjeseca penzije ograničene i ne mogu se povećavati, zaboravili ste da kažete da se ne mogu ni smanjivati. A s obzirom na kretanje plata, bile bi smanjene u 2013. godini, jer je plata u decembru bila 498,00 sada je 478,oo eura. Dakle, upravo stoji ono što ste rekli i što smo mi tada kazali da ne samo da zamrzavamo plate zbog održivosti budžeta, već se i staramo, s obzirom na tendencije koje će biti u 2013. godini, da se i penzije ne smanjuju.

To je jedno. Drugo, da li sam držao obećanje ili ne, vrijeme će pokazati. Dakle, o tome nemojte me pogrešno shvatiti najmanje ste vi pozvani da sudite, s obzirom da me niste glasali ni prvi put kada sam bio izabran ovdje, tako da to mišljenje me mnogo ne dotiče. Ono što je činjenica jeste da sam ja imao razgovor sa gospodinom Krivokapićem, predsjednikom sindikata KAP-a koji je, imali smo zaista raspravu kvalitetnu i smatrao sam da, ako je situacija u KAP dramatična, a jeste, da im treba pomoći i naći načina da ljudima koji će ostati bez posla, zato što ide smanjenje zaposlenih, pokušaju oni koji su blizu penzije na način koji ste vi predložili vašim zakonom i dao im to obećanje i tražio od vas da vi podnesete amandman.

Moja informacija, koju sam ja dobio iz Skupštine, jeste da na Zakonodavnom odboru nije mogao proći ovaj naš amandman koji je DPS podnio, jer je diskriminatorski, nije u skladu sa Ustavom i tako dalje. To je jedina činjenica, a ja ću sa sindikatom KAP-a opet razgovarati na tu temu da vidimo kako da prevaziđemo problem koji je nastao.

Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Izvolite. 

NEVEN GOŠOVIĆ: 

Gospodine ministre, penzije u ovoj godini nijeste mogli smanjivati, niti možete. Penzije u ovoj godini niste smanjivati primjenom zakona jer se one usklađuju 1. januara u odnosu na one kriterijume koji važe u prethodnoj godini. Dakle u odnosu na rast zarada i troškova života u ovoj godini penzije ste mogli smanjiti tek od 1. januara 2014. godine. U ovoj godini ste bili dužni da povećate penzije nekih 3 i nešto posto i po tom osnovu ste penzionere zakinuli nekih 12 ili 13 miliona eura. To su činjenice i tu ste pogrešno tumačili primjenu zakona što ne bi trebalo da se dešava ministru.

Kada smo podnijeli amandman koji u cjelosti ispunjava sve uslove koje ste tražili ovdje je bila prilika u parlamentu da razmijenimo mišljenje, ima li elemenata njegove neusklađenosti sa pravnim sistemom, pogotovo zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji sadrži isto takvu normu samo u odnosu na druge osiguranike. Vi to nijeste dozvolili. U načelu ste izglasali izglasali nepovjerenje tom predlogu zakona i onemogućili da vodimo tu raspravu. I na taj način izigrali sva ona obećanja koja ste apsolutno jasno dali, ne mislim samo na vas nego na poslanike DPS od kojih smo očekivali da će uvažiti ono što je u datom trenutku interes radnika KAP-a, a što ne opterećuje sistem penzioni na način da ne bi moglo biti prihvatljivo imajući u vidu stav Ministarstva finansija.

Zahvaljujem.