Gospodine ministre, postavio sam pitanje vezano za radnike sa područja Bijelog Polja i Rožaja u dijelu dugovanja po osnovu preuzetih obaveza i drugih obaveza za neizmirene zarade, naknade zarada i otpremnina, kao i povezivanje radnog staža radnicima preduzeća, gdje sam od vas tražio broj radnika, firme u kojima su radili. Sa druge strane da li i kada namjerava da isplati Vlada obaveze prema radnicima. Po prvi put mi se dešava da sam dobio odgovor na pitanje prije nego nego što ministar mi da odgovor i takvu praksu bih samo ohrabrio. Ako je ovo što sam dobio ovdje vaš odgovor pošto me čudno gledate, s tim što bih zaista zamolio predsjednika Skupštine samo za jednu intervenciju. Vezana je za dio koji smo malo prije čuli, oko radnika KAP-a I mislim da će pomoći. Ja ministre prepoznajem iz vaših riječi vašu spremnost da se to pitanje odmah završi. I očekujem od vas da ćete otići da razgovarate sa predsjednicima i rukovodiocima oba sindikata i sa gospodinom Vladom Krivokapićem i sa gospođom Sandrom Obradović i da ćete ovo što smo mi predložili kroz amandman za rješavanje toga pitanja staviti u proceduru i da ćemo, vjerovatno, imati priliku, gospodine predsjedniče, vrlo brzo da to imamo možda kao predlog Vladi. Dakle, nama ne treba vlasništvo nad tim procesom. Nama treba ono što je neko zaustavio ovdje i vas, dokazano od strane pravnika, a ovdje postoje relevantni pravnici, pokazao vam da su vas obmanuli kada su rekli da bi takva odredba bila suprotna pozitivnom zakonodavstvu u Crnoj Gori, da se to predloži i da se odmah završava. To je ono što ja od vas očekujem, jer očekivao sam da poslije onoga što su vas prevarili vaši ljudi iz kluba koji vas podržao za ministra, da vi napravite dalji čin. Međutim, sviđa mi se ovo što kažete da ćete to da riješite. Očekujem od vas, odmah pošto završite razgovore sa njima, ovdje u parlament sa predlogom kako da se riješi pitanje radnika KAP-a i onoga dijela koji se tiče posla na onim djelovima gdje su otežani uslovi. To je onaj dio koji očekujem od vas, onaj dio koji ćemo mi da uradimo je da vam, dok budete tamo, ukazujemo na to što ne uradite kako valja, a da s druge strane otvorimo prostor za sve one u Crnoj Gori da se niko ne osjeća diskriminisanim.

Dakle, ne samo za radnike KAP-a nego za svih onih 9000 o kojima ste govorili da je vaša računica, da mogu da potpadaju pod ovaj dio.

Podsjećam, gospodine predsjedniče parlamenta, da je Vlada Crne Gore bila predložila takvo rješenje, oročila ga bila do 31. decembra 2011. godine, tada smo pravili računicu da je to bilo za 2119, čini mi se, radnika i da je to bilo negdje nekoliko miliona evra. Računam da ovo što ste sada rekli ćete održati riječ.

Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Računica je da je ...radnika KAP-a ostalo bez posla zbog privatizacije. Zaključno sa ovih 500 koji treba da odu kući. To je računica za sve nas, 83% zaključno sa ovih posljednjih 500 koji treba da odu.

Izvolite. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Gospodine Miliću, ja svoju riječ držim, pogotovo kada zavisi od mene, a s druge strane vi svoju ne održaste ni u ovom prvom vašem obraćanju. Čak vam ne valja ni kada vam dobro činimo. Dakle, dali smo vas ovo, odmah ste se upitali da li sam ja to dostavio, nema ko drugi još uvijek, možda uskoro bude neko drugi.

Dakle, kao odgovor na dostavljeno pitanje, u periodu od 2003. do 2008. godine Vlada Crne Gore je u cilju pružanja pomoći preduzećima iz oblasti privrede i javnog sektora, realizujući program prestrukturiranja, dio koji se odnosi na socijalne programe, a radi stvaranja povoljnog ambijenta za predstojeću privatizaciju izvršila isplatu sredstava u ukupnom iznosu od 69.546.227,22 eura, i to po osnovu otpremnine za 19.853 zaposlena, za čijim je radom prestala potreba u bivšim društvenim preduzećima iz oblasti privrede i javnog sektora u iznosu od 40.780.471 eura, od čega je po osnovu Memoranduma o načinu i dinamici isplate otpremnina licima za čijim je radom prestala potreba u periodu jul 2000. decembar 2007. godine, opredijeljen iznos od 16.591.697 eura za 8.142 lica, po osnovu dokupa staža za 2.152 lica u iznosu od 11.893,046 eura, po osnovu jednokratne pomoći za zaposlene u preduzećima kod kojih su bila prisutna višemjesečna kašnjenja u isplati zarada, opredijeljen je iznos od 1.663.260 eura, po osnovu uplate doprinosa povezivanje staža za zaposlene i bivše zaposlene prema kojima poslodavac nije izvršio navedene obaveze propisane Zakonom o radu i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, uplaćeno je 15.209.449,5o eura za 26.176 lica.

Dakle, Vlada Crne Gore je isplatila 69,5 miliona za navedene namjene iako nije imala zakonsku obavezu, ali je radi zbrinjavanja zaposlenih, kojima je radni odnos prestao zbog tranzicionih promjena kod poslodavca, kroz realizaciju Programa prestrukturiranja u dijelu rješavanja viška zaposlenih, preduzela ove aktivnosti. Na taj način je veliki broj lica riješio svoj socijalni status ostvarujući pravo na penziju, pravo na Zavodu za zapošljavanje po osnovu nezaposlenosti, kao i određenu potporu kroz isplaćenu otpremninu, a preduzećima je omogućeno da se oslobode viška zaposlenih i pripreme se za predstojeću privatizaciju.

Primjera radi, pomoć u isplati otpremnine u periodu 2003-2008. godina za zaposlene za čijim je radom prestala potreba ostvarilo je: 29 bivših zaposlenih AD "Servistrans" Rožaje, 33 "Dekor" Rožaje, 21 "Kristal" Rožaje, 10 "Napredak" Rožaje, 146 "Buteks" Rožaje, devet "Ibarmond" Rožaje, 96 "Gornji Ibar" Rožaje, šest "Turjak" Rožaje, 210 "Roteks" Rožaje, četiri "Bogaje" Rožaje, 10 "Bisernica" Rožaje, 21 "Domaća radinost" Rožaje, 150 "Biteks" Rožaje, 240 "Lenka" Bijelo Polje, 386 "Prva petoljetka" Bijelo Polje, 251 "Imako" Bijelo Polje, 383 "Mladost" Bijelo Polje, 116 "Vunko" Bijelo Polje, 322 "Jekon" Bijelo Polje.

Isto tako, pravo na dokup staža ostvarilo je 49 bivših zaposlenih u AD Gornji Ibar Rožaje, 17 bivših zaposlenih Servis trans Rožaje, 58 Vunko Bijelo Polje, 8 AD Lenka i 91 lice sa Zavoda za zapošljavanje u Bijelom Polju.

Polazeći od toga prema određenom broju bivših zaposlenih u Crnoj Gori poslodavci nijesu izmirili svoje obaveze iz rada i po osnovu rada, stvorile su se normativne pretpostavke i o Zakonu o radu i uveden novi institut ostvarivanja prava na isplatu neizmirenih potraživanja zaposlenih kod poslodavaca nad kojim je pokrenut stečajni postupak, a koji su bili u radnom odnosu na dan pokretanja tog postupa iako potraživanja nijesu isplaćena u potpunosti i djelimično u skladu sa Zakonom o insolventnosti privrednih društava i stečajne mase. Iz navedenih razlika institucije Fonda rada, kao garantna institucija formirana je početkom 2010. Godine i ima ulogu za izjednačavanje pred zakonom svih zaposlenih u Crnoj Gori. Od osnivanja Fonda rada iz Opštine Bijelo Polje predato je ukupno 3 410 zahtjeva kod 96 poslodavaca. Do sada je riješeno 1 275 zahtjeva od kojih pozitivno 893, 331 neosnovan, 46 odbačen, a za 5 zahtjeva obustavljen postupak, jer su stranke odustale od zahtjeva. Od 893 pozitivno riješena zahtjeva za isplatu potraživanja kod Fonda rada isplata je izvršena za 694 lica u iznosu od po 1926 eura, što je ukupno milion 336 hiljada 644, dok je za jedno lice izvršena isplata u iznosu od 1 521 euro na ime razlike do punog iznosa otpremnine, što ukupno iznosi milion 338 hiljada 165 eura. Isplata nije izvršena za 198 lica za koja su potrebna sredstva u iznosu od 381 hiljade 348 eura.

Iz Opštine Rožaje predato je ukupno 814 zahtjeva bivših zaposlenih kod 41-og poslodavca. Do sada je riješeno 355 zahtjeva od kojih je pozitivno riješeno 295, 52 zahtjeva su neosnovana, 7 odbačena, a jedan zahtjev je obustaljen postupak jer je stranka odustala od zahtjeva. Od 355 pozitivno riješenih zahtjeva, ne od 295 pozitivno riješenih zahtjeva isplata je izvršena za 169 lica u iznosu od 325 494 eura, dok za 126 lica isplata nije završena. Za navedenu isplatu potrebna su sredstva u iznostu od 242 676 eura.

I u pisanom obliku ste ga dobili, koliko sam čuo. Hvala. 

GENERALNI SEKRETAR DAMIR DAVIDOVIĆ: 

Pravo na komentar, poslanik Milić.

Izvolite. 

SRĐAN MILIĆ: 

Hvala, generali sekretaru Skupštine,

Dobio sam u pisanom obliku, a prva digresija čini mi se da, ako je vjerovati medijima i ako mediji znaju šta se dešava u Vladi Crne Gore, da je bilo nekog odlaganje sjednice i tako dalje, pa vas razumijem vezano za taj strah ako je vjerovati medijima. Sa druge strane, hajde da pričamo oko ozbiljnije teme, nego što je Vlada Crne Gore, a to je, dobio sam ovaj odgovor. Odgovor mi je bio potreban nakon razgovora koji sam imao sa predstavnicima radnika sa sjevera Crne Gore, sa gospodinom Koraćem i sa gospodinom Čabarkapom. Oni nijesu samo govorili oko preduzeća Radnik Bijelo Polje i oko Gornjeg Ibra, nego su govorili za sve radnike sa sjevera Crne Gore i ovo će biti osnova za utvrđivanje činjeničnog stanja. Ovo je način kako vi vidite i kako vi posmatrate taj dio u odnosu na ono što je Vlada izmirila. Ne ulazeći sada u elemente da li je trebala ili nije trebala, apsolutno je trebalo, ali su bili neki ciljevi koji su se htjeli postići. Vi ste te ciljeve i naveli da se riješi socijalni status radnika i da ostvare svoje pravo na Zavod za zapošljavnje po osnovu nezaposlenosti i imaju određenu potporu kroz isplaćenu otpremninu, a da se sa druge strane preduzećima omogući da se oslobode viška zaposlenih i pripreme za predstojeću privatizaciju. Super ciljevi, osim što ova lica nijesu riješila svoj socijalni status, osim što imaju 33 evra na Zavodu za zapošljavanje po osnovu nezaposlenosti, osim što nemaju sredstava za egzistenciju i osim što nema preduzeća koja su uspješno privatizovana po ovom principu.

Znači, 479 predmeta pred Privrednim sudom u Bijelom Polju od čega 454 već završena, svi u stečaj. Čitao sam ovaj podatak juče, ne želim da to ponavljam. Imamo ovdje još jednu tezu, osim toga da u određenom broju bivših zaposlenih u Crnoj Gori poslodavci nijesu izmirili svoje obaveza iz rada i po osnovu rada stvorile su se normativne pretpostavke da se uvede jedan novi institut ostvarivanja prava na isplatu neizmirenih potraživanja. Upravo to vam ukazuju u svojim pismima i zaposleni sa sjevera Crne Gore, naročito ljudi iz koordinacionih odbora bivših radnika rožajskih preduzeća koji konstatuju, i pozvali su predsjednika Vlade Crne Gore da realizuje mjere raskida ugovora koje je najavio u svom govoru 04. decembra ovdje, tako što će od Ministarstva finansija zatražiti da jednostrano raskine ugovore broj 077492/1 i broj 077493/1 od 19.10. 2007. godine i preduzeća AD Gornji Ibar iz Rožaja i Špad Rožaje iz Rožaja, vrati radnicima tih preduzeća, koji su akcionari, čista i u onom stanju u kojem je Ministarstvo finansija preuzelo iz razloga što Ministarstvo finansija Vlade Crne Gore nije ispunilo obavezu prema radnicima ova dva preduzeća, već je i radnike službe obezbjeđenja koji su ostali da obezbjeđuju ova dva preduzeća izbacilo na ulicu. Dakle, mi imamo već jednog titulara gdje je Vlada Crne Gore preuzela obaveze, a da je Ministarstvo finansija, mislim 2007. godine, ne znam tačno koje godine, sa onih 3,5 miliona evra ušlo u vlasništvo Gornjeg Ibra apsolutno nije izmirivalo obavezu prema tim radnicima. Podsjećam još jednom da je stečajni postupak kada govorimo o Gornjem Ibru Rožaje uveden, čini mi se, 2003. godine, da i dalje traje, da je preduzeće radnika iz Bijelog Polja bila prvo preduzeće u Crnoj Gori gdje je uveden stečajni postupak, pa je izašao iz stečajnog postupka, a danas postoje značajne obaveze koje se nijesu izmirile prema tim ljudima. Dakle, samo vas moram upozoriti, ostanete li ili ne ostanete na tom mjestu, apsolutno mi je sasvim svejedeno, da ćemo ovaj vaš odgovor dati ljudima iz ovih organizacionih odbora radnika koji apsolutno znaju na sjeveru Crne Gore, ovdje sam govorio o Rožajama i Bijelom Polju, nijesam govorio o Plavu, Andrijevici i ostalim gradovima sa sjevera Crne Gore, koji apsolutno imaju probleme slične prirode da bi smo utvrdili da li postoji još elemenata koje treba i mogućnosti da se završi za one radnike koje nijeste pomenuli.

Još jedna stvar ministre, koja je ovdje rečena, a to je od osnivanja Fonda rada iz Opštine Bijelog Polja je do sada riješeno samo 25% zahtjeva pozitivno, a iz Opštine Rožaje 30%. U mom pitanju ono što nijeste odgovorili, nije dodatno pitanje, nijeste mi odgovorili na to pitanje, kada će i kako Vlada Crne Gore isplatiti u potpunosti obaveze prema svim ovim radnicima. Hvala vam.