Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore

PITANJE PREMIJERU ANDRIJA MANDIĆ

Ja mislim da je poslije prvog pitanja i odgovora poslaničkom Klubu Demokratskog fronta potrebno neko osvježenje, jer ovo je teško izdržati. Nijesmo mi znali da je sve ovako krenulo. Prije nego što taj auto-put završi ili počnu radovi na auto-putu, počne ta izgradnja kabla, valorizovanje svih resursa sa kojima raspolaže Crna Gora, ja bih želio da pitam o jednom preduzeću koje ste Vi naslijedili kada ste postali premijer, ono je preživljelo, ne znam koliko će uspjeti da živi, ali za razliku od “Titeksa”, “Radoja Dakića” i čitavog niza preduzeća koje ste upropastili ovo jeste prezaduženo, ali je još uvijek živo, pa ću Vas pitati o Kombinatu aluminijuma. Vi prosto, imam neki osjećaj, Vi i vaša Vlada da ste se za zelen bor dohvatili i on bi se osušio, a ne ta preduzeća koja ste naslijedili. Imate ovako dobru retoriku i moram da pohvalim ovo o budućim akcijama šta će da se radi, jedini je problem što to slušamo 20 godina, ali ništa od toga. Niti auto-puta niti novih elektrana, čak ni ove termoelektrane koja treba da se proširi, ništa nije urađeno. Ali evo da ja pročitam pitanje vezano za Kombinat aluminijuma:

Gospodine Đukanoviću,Vi i vaša Vlada ste preko tajkuna, koje ste stvorili, opljačkali i prezadužili Kombinat aluminijma u Podgorici. Prva faza uništenja ovog preduzeća je trajala od Vašeg prvog premijerskog mandata pa do 2005. Te godine Vlada kojoj ste opet Vi bili na čelu prodala je Kombinat aluminijuma Podgorica za mizeran iznos, desetostruko manji od njegove realne vrijednosti, i bez utvrđivanja prirode i karaktera dugova kojim ste ga Vi i vaši partneri opteretili. Tada ste obavijestili crnogorsku javnost da je riječ o poslu decenije, da je Kombinat aluminijma dobio dobrog domaćina a Vlada pouzdanog partnera. Osam godina kasnije, ovaj poslovni aranžman je proizveo nesagledive finansijske posljedice po sve građane Crne Gore, a Vi ste i dalje na čelu Vlade, pa tražim da odgovorite: Zašto tako očigledno sprečavate nadležne državne organe da rade svoj redovan posao? Građani koji plaćaju ceh ovog vašeg posla, zahtijevaju da se utvrdi konkretana odgvornost lica iz vladajuće strukture koja su svojim koruptivno-kriminalnim postupcima u ovom slučaju doveli do direktnog sloma crnogorske ekonomije a KAP pretvorili u jednu prezaduženu ruinu koja u ovom trenutku vuče u ambis cijelu Crnu Goru.

Evo, gospodine Đukanoviću, kao što i sami možete da zaključite i zaključivali ste prethodnih godina, Kombinat aluminijuma je jedno važno preduzeće. Dakle, Crna Gora raspolaže sa velikim bogatstvom. Mi smo jedna od rijetkih evropskih zemalja koja raspolaže sa tako velikim količinama boksita, imamo Kombinat aluminijuma koji su gradile generacije koje su radile prije nas, imamo obučenu radnu snagu, kao što smo imali nekada u metalopreradi u Nikšiću, u "Radoju Dakiću". Dakle, imamo obrazovanu radnu snagu koja je mogla da unaprijedi proizvodnju KAP-a. I kako govore ljudi koji su vodili KAP ili radili u institutu KAP-a, on je nekada proizvodio na desetine pa čak i stotine finalnih proizvoda. Od vremena od kako Vi upravljate Vladom Crne Gore, uzimajući u obzir naravno i sankcije koje su pogodile Crnu Goru i nekadašnju saveznu Republiku Jugoslaviju i problemi koji su bili po tom osnovu, ne želeći ništa suvišno da dodam Vama i Vašoj Vladi, ali to su bili problemi koji su prestali da postoje nakon skidanja sankcija. I evo od tada je protekao čitav niz godina, izuzev pljačke, izuzev uništavanja tog preduzeća, odsustva jedne dobre ideje kako da se valorizuje Rudnik boksita, kako da se valorizuje Kombinat aluminijuma. Mi smo stigli u poziciju da smo napravili prezaduženo preduzeće koje uništava čitavu Crnu Goru.

Ja ću vas podsjetiti da Ugovor koji je zaključen sa Glenkorom koji je zaključio vaš prethodnik a sadašnji predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović i koji traje do 2016.godine, jer u međuvremenu ga je još jedan direktor produžavao da je taj Ugovor obavezao Kombinat aluminijuma da prodaje kao svoj zadnji proizvod onaj najobičniji ingot koji je najjeftiniji proizvod koji je mogao da prodaje Kombinat aluminijuma. Zašto smo mi kao zemlja, zašto smo mi kao država dovedeni u stanje da prodajemo iz Kombinata aluminijuma, pošto se preradi kroz tu prljavu tehnologiju i dobijemo neki polufabrikat, da ne idemo na viši stepen prerade, da ne uradimo onošto se uradilo u Mostaru kroz modernizaciju Kombinata? Zašto smo se opredijelili da ga prodamo, a da nijesmo utvrdili prave dugove, znate i sami koliko se ljudi obogatilo.Takođe znate, da se ti ljudi kada su ostavili te unosne trgovine sa Kombinatom aluminijuma i prešli u neki drugi biznis, svi redom propali. Dakle, mi smo imali jednu tajkunsku elitu koja je bila samo obučena za pljačkanje onih državnih resursa sa kojima je raspolagala ova malena zemlja. Ja imam pravo na komentar.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Imate pravo tri minuta na komentar i dao sam vam deset sekundi više. Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodine Mandiću, na početku bih se složio sa Vama da je riječ o jednom veoma važnom preduzeću, dakle jednoj vrlo važnoj privrednoj djelatnosti u Crnoj Gori. Vjerujem da ćemo se složiti i da su ove kratke dionice od pet minuta veoma kratke da bismo se mogli ozbiljno i dotaći ovog problema. No pokušajmo, pa koliko stignemo.

Nakon privatizacije KAP je u narednih nekoliko godina do početka globalne krize ispunjavao sve svoje obaveze iz poslovanja. Elektroprivreda Crne Gore, Rudnici Boksita Nikšić, Željeznica Crne Gore i Luka Bar su poslije dugog perioda dobili sigurnog klijenta. Kupac prihvatio da u direktnom kontaktu sa glavnim kreditorima standard bankom Glenkorom vrati pretprivatizacioni dug koji u novembru 2005.godine, na dan privatizacije iznosio 96,5 miliona dolara. Država je redovno ubirala poreze i doprinose na lična primanja u iznosu od 13 do 15 miliona eura godišnje. Prosječna neto plata je porasla sa oko 450 u 2005.godini, na preko 900 eura. Prva dva investiciona perioda ostvarena su u planiranom obimu,a treći koji je završen 30.novembra 2008.godine ispunjen sa od oko 50% zbog drastičnog pada u četvrtom kvartalu 2008.godine. Obaveze koje se tiču prava zaposlenih u KAP-u i u zavisnim društvima su ispoštovane i u tom trećem investicionom ciklusu.Nijesu ispunjene obaveze pokreta prerađivačkih kapaciteta. Takođe, u tom periodu, podsjećanja radi, Kombinat aluminijuma je izmirio zaostali dug prema Elektroprivredi iz pretdrivatizacionog perioda u iznosu od 16,5 miliona eura. Svi proizvođači aluminijuma u svijetu suočili su se sa krupnim posljedicama globalne ekonomske krize iskazali ogromne gubitke u poslovanju u 2009.godini.Nekoliko kompanija je potpuno obustavilo proizvodnju, a ostale su drastično smanjile broj zaposlenih i proizvodnju za od 10 do 60%. Cijena aluminijuma je od 3.290 dolara u julu 2008.godine pala na 1.375 dolara u prosjeku tokom 2009.godine, a padala je čak i na 1.253 dolara. Danas je na nivou od oko dvije hiljade dolara za tonu. U KAP-u je od trećeg kvartala 2008.godine, odnosno od početka globalne ekonomske krize proizvodna cijena značajno veća od prodajne osnovni razlog je visoka cijena troškova radne snage i cijena električne energije. U odnosu na druge proizvođače aluminijuma u svijetu trenutno je u prosjeku cijena električne energije oko dva puta veća, a produktivnost oko četiri puta niža. Pored toga, KAP je kreditno prezadužen i postojeća situacija je ekonomski neodrživa.

Krajem 2008.godine su se odvijali razgovori između menadžmenta KAP-a i predstavnika Vlade Crne Gore o tome kako Vlada može pomoći KAP-u da prevaziđe probleme u kojima se nalazi. Vlada je definisala predloge mjera koje je bila spremna da podrži kao i svoje viđenje obaveza koje treba da preuzme CEAK kao većinski vlasnik. Ti predlozi mjera su se uobličili ugovorom o poravnanju koji je potpisan 16.11.2009.godine, a zaključen nakon ispunjenja ugovorom definisanih preduslova 26.10.2010.godine.Vlada Crne Gore je preuzela obavezu da podrži kompaniju subvencioniranjem troškova električne energije do kraja 2012.godine. Realizacijom socijalnog programa radi optimizacije zaposlenih i reprogramom obaveza koje KAP ima prema konzorcijumu banaka , na osnovu ranijih kredita uz pomoć garancije Vlade na ukupan iznos od 135 miliona eura. Takođe, otpisom potraživanja prema državi u iznosu od 110 miliona eura.

Obaveza IM plus grupe i CEAK bile su odricanje od potraživanja po ugovoru o kreditu od 40,4 miliona eura kao i ugovora o kreditu u iznosu od 27,7 miliona dolara, uz to CEAK je polovinu svojih akcija prodao državi Crnoj Gori za 1 euro sa mogućnošću ponovne kupovine. Takođe, po osnovu ugovora o poravnanju obaveza koje je preuzeo CEAK je obezbjeđenje sredstava u iznosu od 5,8 miliona za plaćanje kamate po kreditu VTB banci. Zaključenjem ugovora prekinut je arbitražni postupak između CEAK-a i Vlade Crne Gore. Program dobrovoljnog prestanka radnog odnosa zaposlenih započet je decembra 2009.godine, isplaćene su otpremenine za 1.234 zaposlena u iznosu od 17,8 miliona eura od čega su sredstva KAP-a bila 15,3 miliona eura. Definisan je minimalni investicioni program od 39 miliona eura za pet godina kao obaveza većinskog vlasnika.Podsjećam u 2010., uz ocjenu revizora realizovan je investicioni ugovor od 8,5 miliona eura u 2011. godini 6,5 miliona eura. Po prijemu zahtjeva za odlaganje izvršenja obaveza po osnovu dospjeća glavnice od strane KAP-a sa OTP bankom se u pregovorima došlo do rješenja a Dojč banci se moralo isplatiti 34,4 miliona eura. Razmatrajući novonastalu situaciju Skupština je 29.februara 2012.godine usvojila zaklučke u kojima je ,između ostalog, traženo da Vlada raskine ugovor sa CEAK-om i da preuzme sve neophodne mjere uključujući i one koje su vezane za snabdijevanje električnom energijom, za rješavanje socijalnog aspekta i pitanje dugova, kao i da učini napor da se izbjegne stečaj kao neželjena moguća opcija usmjerena u pravcu održanja proizvodnje, uvažavajući značaj KAP-a za crnogorsku ekonomiju. Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Izvolite, kolega, tri minuta, pa opet tri minuta. Izvolite.

ANDRIJA MANDIĆ:

Dakle, da ne bi bilo nikakve zabune Demokratski front želi da Kombinat aluminijuma radi. U našem programu veoma smo jasno zapisali da mi želimo da Kombinat aluminijuma bude u državnom vlasništvu. Ali imamo jedan problem. Kombinat aluminijuma je bio u većinskom državnom vlasništvu do 2005.godine, imao je dugove otprilike od oko 220 miliona, za koje se više puta ovdje na različitim odborima u Skupštini Crne Gore raspravljalo da su ti dugovi naduvani i da su to dugovi koji su određeni tajkuni razne strukture i banke ispostavljale Kombinatu aluminijuma i da je to bio rezultat kriminalno-koruptivnih aktivnosti. 2005.godine, upravo se Kombinat aluminijuma prodaje da bi se riješilo pitanje dugova da se ne opterećuje zemlja, ali taj novi vlasnik nije želio tog momenta da uđe u utvrđivanje, konkretno utvrđivanje karaktera tih dugova. I šta onda imamo, kroz osam godina? Mi ćemo sada ponovo da vratimo Kombinatu državno vlasništvo, s tim što će sada Kombinat biti dužan 300 miliona, jer ugovorom o poravnanju novi vlasnik je prisilio Vladu, raspolažući sa dokumenticijom o mnogim kriminalnim radnjama koje su se radile u Kombinatu aluminijuma, da potpiše onako loš ugovor o poravnanju 2008., kao što su vas prisilili da nijeste mogli godinu dana da realizujete zaključke Skupštine Crne Gore koje ste vi donijeli, vaša parlamentarna većina je donijela te zaključke. Zašto to nijeste uspjeli da uradite? To je pitanje za vas i za vašu Vladu, ali znam kakve će biti posljedice. Crna Gora je na ivici bankrota zbog Kombinata aluminijuma i politike koju vodi Vlada Crne Gore. Ovo je pitanje koje mora da riješi vaša Vlada. Nemojte misliti da će neko iz opozicije praviti dil sa bilo kojom komponentom Vlade kako bi se navodno ovo pitanje riješilo, jer je ovo najvažnije pitanje Crne Gore, a vi ćete, sa dvije različite politike, nastaviti i dalje da vladate i da upravljate Crnom Gorom a neko iz opozicije sa jednom od stranaka u Vladi da rješava ovo pitanje.

Dakle, budite odgovorni, prihvatite posljedice vaših odluka i kao vlada se odgovorno odnesite prema ovom pitanju, utvrđujući konkretnu odgovornost: ko je kriv za to što se Kombinat 2005. godine, sa 220 miliona duga, privatizovao, a sada se treba platiti 51 milion da bi se preuzelo 300 miliona duga, i da on ponovo bude u državnom vlasništvu. Mislim da svako može da pita - pa čekajte, ljudi, kako se ova politika vodila, šta je ova vlada radila, čije su ovo odluke, ko stoji iza ovoga. Ili mislite da je dovoljno da kao u prethodnom odgovoru se izađe i počnu da se slažu šarene slike izgradićemo auto-put, povući ćemo kabl prema Italiji, izgradićemo nova energetska postrojenja, i tako iz godine u godinu, a ono što ste naslijedili od vaših predaka, ono što ste naslijedili od prethodnih generacija već ste skrckali, potrošili, podijelili, iznijeli iz zemlje ili stavili negdje u neke štekove i vjerujete da će građani Crne Gore i dalje glasati, i to po pravilu. Ispostavlja se da oni najsiromašniji, oni koji su u stanju socijalne potrebe zbog 30, 50 ili nekih 100-injak evra glasaju.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Izvolite, predsjedniče Vlade.

MILO ĐUKANOVIĆ:

U prethodnom dijelu odgovora sam gospodinu Mandiću predočio ono što je rađeno do mandata ove vlade i odlična je sada prilika da kažem šta je i predložila ova vlada i odlična je prilika da gospodin Mandić upravo uradi ono što je najavio - da pomogne da Kombinat aluminijuma opstane.

Dakle, na početku želim da vam kažem da nije tačna vaša informacija da će se preuzeti Kombinat aluminijuma sa 300 mil. eura duga. Znači, Kombinat aluminijuma će se preuzeti bez dugova, odnosno jedini dug Kombinata aluminijuma će biti upravo ovaj dug prema scenariju koji Vlada predlaže, koji bi Kombinat aluminijuma platio dosadašnjem većinskom vlasniku da izađe iz Kombinata. Sve ostalo bi bilo konvertovano u akcije, uz preuzimanje akcija od strane države, čime bi država preuzela gotovo 60-ak% akcija.

Dakle, dozvolite da podsjetim na taj predlog koji smo dali.

Nakon sastanka predstvnika Vlade i "EN plus" održanog 5. februara 2013. u Podgorici, pripremljen je Predlog za preuzimanje vlasništva u KAP-u od strane države i za izlazak Kombinata aluminijuma iz krize. Predlog je da Vlada povrati vlasništvo u KAP-u a da zauzvrat KAP u petogodišnjem periodu izmiri dio postojećeg duga prema VTB banci od 40 miliona. Znači, nije riječ ni o kakvom poklonu. KAP je dužan 80 mil. VTB banci i CEAK-u i VTB banka i CEAK predlažu da im se, umjesto 80, otplati 40 u roku od 4 i po godine, a da oni za uzvrat prenesu akcije državi.

Znači, predlog podrazumijeva da Vlada preuzme obavezu koju je već garantovao, 103. mil. eura datih državnih garancija, da izmiri dug za električnu energiju prema Elektroprivredi, gdje država takođe ima natpolovično većinsko vlasništvo. Takodje, da se realizuje socijalni program u KAP-u zato što se 50.000 tona, koliko se predlaže, može proizvoditi sa 500 a ne sa 1.200 radnika, jer to je jedina formula održivosti, i da se između KAP-a i Elektroprivrede zasnuje ugovor o isporuci električne energije, šestogodišnji ugovor, po cijeni od 27,5 € pri čemu se za razliku izmedju 27,5 mil. € i 37,5 mil.€, koliko će koštati realno ta električna energija, predviđa subvencija koja će na godišnjem nivou iznositi 7 mil.€.

EN plus grupa bi preuzela obavezu da prenese na Vladu sve akcije koje posjeduju u KAP-u, da otpiše ovo dugovanje od 80 mil.€ i da za 1 € prenese sve akcije, i one koje sada ima i one koje će steći povodom konvertovanja ovog potraživanja koje ima u KAP-u u vlasništvu.

Odbio bih vašu ocjenu koju ste kazali da je Crna Gora zbog Kombinata aluminijuma na ivici bankrotstva. Crna Gora nije na ivici bankrotstva, može bez problema da ponese ovaj teret, da obezbijedi da Kombinat aluminijuma bude profitabilno preduzeće i da zaštitimo mnogo kvalitetnije nego što je do sada bio zaštićen proizvođač električne energije u Crnoj Gori.

Naše uvjerenje je da i KAP i Elektroprivreda nakon ove operacije mogu biti profitabilni, a na vama je da parocijenite da li ćete tom predlogu dati podršku.

Dozvolite samo da kratko odgovorim na jednu vašu tešku konstataciju.

Vi ste kazali da je KAP privatizovan saglasno...

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Samo malo, predsjedniče.

Vrijeme je, što bi rekli, isteklo, ako ta konstatacija nije suviše politička, možemo je čuti.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Ona je jako važna zbog vjerodostojnosti. Nije uopšte politička, ne želim da polemišem politički.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodin Mandić je izrekao ocjenu da je riječ o privatizaciji koja je obezbijedila, pretpostavljam meni, Vladi, da uz pomoć tajkuna opljačkamo KAP prodajući ga za mizernu cijenu. Dakle, samo kako stvari stoje činjenično, gospodine Mandiću.

U trenutku kada su prodate akcije KAP-a, bile su za 50% više vrednovane nego što je bila njihova nominalna vrijednost. Za 15 puta više vrednovana nego što je bila njihova trenutna berzanska vrijednost. Podsjetiću vas, uoči privatizacije Paribas banka je procijenila da je vrijednost KAP-a 0. Dakle, da su njegovi dugovi veći od njegove imovine. Uprkos tome KAP je prodat za 48,5 mil.€ plus 28 mil.dolara koje je isplaćeno državi Crnoj Gori tokom 2006. godine, ili sve one druge klauzule predviđene privatizacionim aranžmanom. Zato nije riječ ni o kakvoj pljački, ni o kakvoj korupciji.

Razumijem vašu potrebu da iz političkih potreba to tako kvalifikujete, ali prosto zbog vjerodostojnosti važno je i ovo ponoviti. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Izvolite, imate i vi 20-30 sekundi.

ANDRIJA MANDIĆ:

Samo jedno pojašnjenje, nije uopšte politička kvalifikacija.

Prve godine nakon preuzimanja KAP-a ruski investitor je ostvario profit od 60 mil. €. Ako uzmete u obzir da vrijednost nekog preduzeća predstavlja profit puta 10 godina, to je 600 mil. € i kada odbijete ovih 47 mil. i odbijete dugove doći ćete do ove cifre o kojoj sam sada govorio. Hvala.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Cijela priča je bila zasnovana na tome da je KAP gubio i da KAP gubi. Gubi zato što smo ga opteretili viškom zaposlenih i zato što smo ga opteretili visokom cijenom električne energije. Prema tome, kada bi se ostvarili profiti o kojima vi govorite, 60 puta 10, pa divno, svako od nas bi se otimao da to bude njegovo preduzeće ili da makar u njemu radi. Znači, na žalost KAP je gubitaš a naš je predlog kako da KAP postane profitabilno preduzeće. Moja molba, ostavimo se istorije, ima to ko da analizira i ustanoviće se ko je odgovoran. Nemojte sumnjati. Uvjeravam vas, ne pada mi na pamet da bilo čiju aktivnost, kao aktivnost državnog organa, blokiram. Neka se ustanovi odgovornost bilo čija da postoji u poslovanju KAP-a, ali usedsredimo se na ono da li KAP treba Crnoj Gori i njenoj ekonomiji. Mi mislimo da treba, da joj treba kao profitabilno preduzeća i dali smo predlog kako bi to moglo da izgleda.