Poštovana Skupštino, poštovani građani, potpredsjedniče Vlade, uz izvinjenje zbog promuklosti pokušaću da odradim ovaj dio posla.

Ja sam potpredsjedniku Vlade postavio sljedeće poslaničko pitanje:

Da li Vlada Crne Gore ima namjeru da u cilju povećanja konkurentnosti u bankarskom sektoru izvrši transformaciju Pošte Crna Gora AD, koja je inače u 100% vlasništvu Vlade, u Poštansku štedionicu, ili možda postoje planovi da se i ovaj nacionalni resurs privatizuje, odnosno rasproda po već oprobanim modelima i Crna Gora na taj način ostane bez jednog od vitalnih državnih sistema?

Iako sam zamolio da mi se odgovor dostavi u pisanoj formi, a pitanje je bilo jednostavno, da li ili ne Vlada ima namjeru da privatizuje i rasproda Poštu, odgovora u pisanoj formi nema.

Vjerujte mi, gospodine Lazoviću, da biste me prijatno iznenadili da ste prvi put ovdje dali onako kako to Poslovnik omogućava i pisani odgovor, jer se nadam da stojite iza vaših riječi koje ćete ovdje izgovoriti.

Ovo sam pitanje postavio iz nekoliko razloga. Naime, šuška se da se priprema privatizacija Pošte, i to nakon što smo prije godinu dana mi u SNP ukazali da je Pošta sjajan resurs koji bi trebalo transformisati u poštansku štedionicu i na taj način konkurisati bankarskom sektoru u Crnoj Gori koji sa 11 banaka i šest mikrofinansijskih institucija “dere” kožu sa naroda i sa privrede. Jednostavno, kada ste to čuli, kada smo ovdje javno rekli, počele su volšebno brzinske pripreme, ne da se Pošta pretvori u poštansku štedionicu u državnom vlasništvu, jer nama onda ne trebaju nikakve razvojne banke i sl. da ne kažem šta, jer imamo to već spremno, nego da se Pošta privatizuje. Na to me je ponukalo i nekoliko stvari. Donijeli ste Odluku Vlade prije godinu dana da se transformiše iz DOO u AD u vlasništvu 100% Vlade, prvi korak ka tome. Nedavno ste dali saglasnost na promjenu statuta, a negdje u regionu se šuška oko nekih pokušaja nekih drugih pošta da možda kupe i Poštu Crne Gore. Tako da me interesuje zašto smatrate da ideja SNP-a da se Pošta transformiše u poštansku štedionicu, kao što to rade druge ozbiljne zemlje, nije dobra. Zašto uporno izbjegavate dijalog na tu temu, da ovaj sistem koji ima 900 radnika, 135 pošta, 285 šaltera, u ovoj državi najjaču i najrazruđeniju mrežu poslovnica, sa bilansima koji su na nivou od 40 miliona aktive, 20 miliona kapitala, 30 miliona prihoda za protekle dvije godine, i 2,5 miliona profita, ne pretvorimo u poštansku štedionicu i stanemo na put hajdučiji koju u Crnoj Gori rade ostale finansijske organizacije?

Kada mi date odgovor, ja ću iskomentarisati vaš odgovor. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Hvala.

VUJICA LAZOVIĆ:

Uvaženi kolega Damjanoviću,

Prvo dozvolite da saopštim da mislim da bankarsko tržište u Crnoj Gori ne možemo tretirati nekonkurentnim, naročito u situaciji kada imamo 11 banaka. Što je takva situacija, nažalost nije to samo specifikum Crne Gore, nego je to rezultat svih poremećaja na nivou globalne ekonomije i nadati se da to što smo u jednom periodu bili u prilici da ovdje imamo poznate filijale, filijale poznatih svjetskih banaka će svakako u konačnom doprinijeti sveukupnom razvoju Crne Gore, ne samo u pogledu razvoja finansijskog tržišta nego i u pogledu ekonomskog rasta i razvoja.

S druge strane, nije stavljena tačka na ideju da Pošta u dijelu svojih usluga i djelatnosti, pored poštanskih, finansijskih, ekspres usluga, telegrafije, telefonskih govornica, trgovine u poštama, logistike, štampe i kovertiranja i izdavanja digitalnih sertifikata od prije dvije godine, dakle nije stavljena tačka na to da se ta djelatnost ne proširi u smislu formiranja i poštanske štedionice. Ta ideja je bila i ranije prisutna, a posebno nas je ponukalo interesovanje potencijalnih partnera da će ući u neki aranžman sa Poštom Crne Gore ukoliko i ta vrsta usluga bude na raspolaganju.

Ono što želim da vas uvjerim jeste da nije namjera da se Pošta privatizuje. Mi smo je u skladu sa programom restrukturiranja prošle godine transformisali u akcionarsko društvo, i namjera je da se dalji razvoj Pošte bazira na modelu privatno-javnog partnerstva. To podrazumijeva da kompletna infrastruktura ostane u državnom vlasništvu, a da za dio biznisa tražimo nekog velikog međunarodnog operatera ili regionalnog, koji će po svojoj logistici biti u prilici da nam pomogne da unaprijedimo ukupnu poštansku djelatnost. Treba da znate da je ovdje veoma značajan problem, s obzirom na tržište Crne Gore i neke zakonske obaveze, problem univerzalnog poštanskog servisa i nešto što u konačnom sve ukupno poslovanje i bilanse u tom dijelu opterećuje. Dakle, ne postoji namjera da se Pošta pošto-poto privatizuje i ovih dana zaokužujemo jedan model, odnosno projektni zadatak koji će biti upućen na tenderu potencijalnim savjetnicima u pravcu realizacije ovog projekta privatnom javnom partnerstvu. Zahvaljujem.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Komentar ima kolega Damjanović. Izvolite.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Onako kako sam očekivao, već imam viziju. Pošta se privatizuje, postaje Vektra- pošta ili CEAC -pošta i onda se donosi odluka da se ta "Vektra" pošta ili "CEAC" pošta dobije pravo da radi kao poštanska štedionica i opet mi tu gdje smo. Upravo sam za to i postavio pitanje. Nećete i neka ovo javnost zna, a pratićemo vas gospodine Lazoviću, vas prersonalno, jer ste za ovo odgovorni, nećete sada kada je 100% vlasništvo države Crne Gore da ona radi posao poštanske štedionice i da sav profit ostaje u državi i da svi benifiti ostaju državi i građanima, komitentima pošte, nego ćete da uđete u aranžmane javno privatnog partnerstva,a da nam privatni partner ništa ne treba, jer su ovo jednostavni poslovi i da bi taj privatni partner kad bude partner državi izvlačio profit i dobio da radi ono što država nije mogla ovih deset godina. Dakle, 1998. godine podijeljena je PTT na Telekom i na Poštu. Sjećam se, tada je bilo nekih dva miliona maraka ostavljeno negdje da se nastavi sa poštanskom štedionicom, to pojela maca. Taj datum iz 1998. podjele javnog preduzeća korespondira sa datumom od kad ste u Vladi Crne Gore, gospodine Lazoviću, odnosno u SDP. Punih 15 godina mnogo izgubljenog novca za ovu državu i građane, time što nijesmo donijeli jednu jednostavnu odluku od jednog dana napora. Kažete da bankarski sektor jeste konkurentan, da je bankarski sektor od 11 banaka i 6 MFI-ja-a konkurentan, ne bi Centralna banka potezala za mjerama ograničenja kamatnih stopa i tako dalje, ne bi bile kamatne stope najveće u Evropi u eurizovanoj ekonomiji, ne bi se dešavalo da nemamo kredita za dobre projekte koje postoje, ne bi se dešavale ovakve naplate kolaterala i hipoteka kao što to radi ovaj, kao što vi kažete, konkurentni bankarski sektor. Pošta Crne Gore koja voljom Vlade neće da bude štedionica. Vlada čeka da je da nekom partneru pa da onda bude štedionica, radi sljedeće stvari, prima uplate na žiro račun, isplate, naplate računa za pravne subjekte, isplate za Western Union , tekuće račune građana, sve ono što rade druge banke, sem eto nema tu dozvolu, jer to država neće da uradi da građani mogu po malo da štede i da građani po nekim mnogo povoljnijim uslovima, nego što to rade strane banke ovdje u ovoj državi imaju korist od našeg sistema.

Dakle, nije slučajno gospodin Milan Krkobabić, prije nekih par mjeseci, rekao da PTT Srbija hoće da kupi Poštu Crne Gore. Vjerujem da vaša Vlada, Vlada gospodina Đukanovića ima sjajne veze sa Vladom Srbije koju vode gospoda Dačić i Vučić, odnosno da su ti međupartijskih odnosi mnogo dobri, ne samo između tih partija, nego i nekih drugih. Raduje me konačno poboljšanje ekonomskih odnosa sa Srbijom, ali me čudi sledeće, ako gospodin Krkobabić koji je direktor pošte, kaže ovako: "Ne nećemo privatizovati našu poštu, već nemojte se iznenaditi ako ćemo kupiti Poštu Crne Gore i ostale pošte, jer nije dobro privatizvati taj sistem. On će jačati i biće profitabilan sa domaćim ulaganjima" i tako dalje, da se ovdje u Crnoj Gori dešavaju neke druge stvari, da vi upravo ovakav sistem koj je profitabilan želite da pustite niz vodu. Ovo je ovdje Izvještaj o izvršenoj reviziji za 2011.-u godinu, ja sam ga nabavio, vidim veoma lijepe podatke koji se tiču finansijskog poslovanja pošte. Za 2012. ću ga, takođe, nabaviti, vi to znate, gospodine Lazoviću, čim ova kuća kojoj ste dali saglasnost završi svoj dio posla. Želim da vas uvjerim da SNP kao opoziciona partija u ovoj Vladi ili nakon nekih drugih novih izbora, partija koja ce činiti vladajuću većinu neće dopustiti ovo što vi radite.Uradićemo upravo suprotno u skladu sa našim programiskim zalaganjima. Zahvaljujem.