Moje pitanje Vladi Crne Gore, ne znam gdje su vas prepoznali, u ovom pitanju je bilo za koliko je lica, državnih službenika i namještenika je data inicijativa za pokretanje krivičnog ili nekog drugog postupka od strane Državne revizorske institucije, ali od rukovodilaca budžetskih potrošačkih jedinica, gdje se prethodnim Izvještajem Državne revizorske institucije utvrdilo da ta lica nisu poslovala u skladu sa zakonom.

Imao sam drugo pitanje oko ekonomije, ali to nije vaše pitanje.

Zakon o računovodstvu i reviziji Državnoj revizorskoj instituciji, ali gospodine Markoviću i odgovornim licima budžetskih i potrošačkih jedinica je zagarantovano pravo da se krivičnim i drugim postupkom procesuiraju sva ona lica za koja se prethodno da negativno ili uslovno mišljenje o poslovanju i raspolaganju novcem iz javnih izvora.

Odgovor sam tražio u pisanoj formi, nije došlo, ali vjerovatno će doći. Ono što je realnost da je revizijom i revizijama od kada se već sprovode, već sedam, osam godina utvrdilo da finansijski izvještaji pojedinih potrošačkih jedinica nisu sastavljeni u skladu sa Pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanja i podnošenja godišnjih finansijskih izvještaja Budžeta, državnih fondova i jedinica lokalnih samouprava.

Kada govorimo o zadnjoj reviziji, utvrđeno je da struktura pojedinih rashoda potrošačkih jedinica na primjer kod Ministarstva spoljnih poslova i evropskih integracija, Ministarstva ekonomije, Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Ministarstva nauke, Uprave policije, Uprave za nekretnine, Agencije za zaštitu životne sredine, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Direkcije za saobraćaj ne odgovaraju stvarnoj izvršenoj budžetskoj potrošnji.

Dalje ću oko ovoga obrazlagati kasnije. Mi smo danas imali raspravu oko toga i Savjet za privatizaciju je takođe bio predmet revizije, gdje su konstatovane značajne nepravilnosti, a ovo su, hvala Obradu Gojkoviću, koji je obezbijedio ovo, ovo su slike tih objekata koji su prodati za 22 miliona evra. To je HTP Boka, to je strateški partner, ovo je restoran Levanger, koji se sada prodaje milion i trista hiljada da bi se podmirile obaveze države po osnovu poreza i doprinosa i Elektroprivredi Crne Gore i Vodovodu Herceg Novi, a kakav je strateški partner najbolje pokazuje ova slika, gospodine Markoviću.

Ovdje vam je objekat, a ovdje je nakon privatizacije parking. Ovdje su vam objekti, a ovdje nakon privatizacije ruševine. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem poslaniku Miliću.

Potpredsjednik Marković, odgovor. Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Složiću se sa Vama da se i ja čudim otkud je ovo pitanje došlo na moj sto, ali nisam imao izbora morao sam da radim na njegovoj pripremi. Na žalost nisam uspio da pripremim valjan odgovor, već na samom početku da kažem jer nije bilo ni vremena za to, a reći ću i razlog.

Znači, poštovani gospodine Miliću, odgovor na redovno pitanje reći ću da je Državna revizorska institucija u svom izvještaju konstatovala da u okviru rada pojedinih budžetskih potrošačkih jedinica postoje određene nepravilnosti. Međutim, isto tako treba reći da svako kršenje zakona i nije krivično djelo, a da u domenu pokretanja prekršajnog postupka Revizorska institucija nema nadležnosti.

Imajući u vidu činjenicu da ovlašćeni revizori nisu naišli na nepravilnosti koje bi upućivale na osnovanu sumnju da su određena lica izvršila krivična djela, Državna revizorska institucija nije davala inicijative za pokretanje krivičnog ili nekog drugog postupka. Bez obzira što nijesu pokrenuti postupci, jer kako naglašavam nije bilo osnova za njih. Izvještaji i preporuke koje su dostupne javnosti u velikoj mjeri utiču na otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Mogu vam reći moje iskustvo kada sam vidio izvještaje Revizorske institucije u odnosu na neke druge državne organe koji su bili predmet kontrole, ja sam po tim primjedbama sproveo testiranja i provjeru finansijskog rada Ministarstva pravde, odnosno finansijske službe Ministarstva pravde i pokušao da konstatujemo da li mi pravimo te slične greške, ili da li se neodgovorno ponašamo prema sredstvima koja su ostavljena na raspolaganje.

Ipak moram reći da je na bazi izvještaja Državne revizorske institucije bilo nekoliko provjera od strane nadležnog državnog tužilaštva ili je ishod provjera bio takav da upućuje da nisu izvršena krivična djela. Zbog veoma kratkog roka koji je ostavljen za sačinjavanje odgovora na poslaničko pitanje, nisam imao vremena da kontaktiram sa svim državnim institucijama. Znate da su to i ministarstva i organi uprave i agencije, da bih dobio podatke o eventualnom pokrenutim disciplinskim postupcima u odnosu na izvještaje Državne revizorske institucije povodom kontrole, te da ću te podatke dobiti naknadno i u pisanom odgovoru ću dati detaljne informacije. Molio bih vas da razumijete malo kašnjenje povodom dostavljanja pismenog odgovora, jer ja obično svoje pismene odgovore drugi dan posle poslaničkih pitanja šaljem poslanicima.

Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem se potpredsjedniku.

Komentar poslanik Milić. Izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Evo, ako hoćete da mi šaljete odgovor na ovo pitanje da vam dodam još jedno pitanje.

Dakle, osim krivične prijave ili drugog postupka da li je bilo ko od odgovornih lica u ovim potrošačkim jedinicama koje su bile predmet revizije izgubio posao? Vi ste u pravu. Ovo što sam ovdje naveo sada su bile samo potrošačke jedinice koje su bile predmet revizije i nisu sve potrošačke jedinice u Vladi Crne Gore bile predmet revizije. Dakle, kada se uzme samo ova struktura, jasno je da su u najvećem dijelu tih potrošačkih jedinica bili problemi, ali da ne ulazimo u taj dio priče. Sada je aktuelno zapošljavanje. Je li tako gospodine Markoviću? Način kako su se zapošljavali ljudi, način kako su se čule informacije na glavnom Odboru Demokratske partije socijalista, pa mi dozvolite da podsjetim javnost.

Revizijom Državne revizorske institucije je utvrđeno da se značajan broj lica zapošljava po osnovu ugovora o djelu ili Ugovora o privremenim ili povremenim poslovima iz redovne nadležnosti državnih organa. Revizijom potrošačke jedinice obuhvaćenih uzorkom je utvrđeno da su zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu tokom 2011. godine evidentirana kod Uprave za nekretnine - 82 zaposlena, Uprave policije - 66 zaposlenih, Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore - 57 zaposlenih, Ministarstva finansija -47 zaposlenih, 24 zaposlena na određeno vrijeme rade po osnovu ugovora o djelu, a 23 po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Ministarstva vanjskih, spoljnih poslova - 32, Fonda PIO - 23, Direkcija javnih radova - 12, Poreske uprave - 10, Direkcije za saobraćaj - 7, i tako dalje i tako dalje, što ukupno čini 352 lica.

Zakonom, gospodine Markoviću, o državnim službenicima i namještenicima, nije predviđena mogućnost zapošljavanja po osnovu Ugovora o djelu, što znači da se ovim slučajem ne primjenjuju opšti propisi o radu, odnosno Zakon o radu.

Preporučuje se Vladi Crne Gore, da obezbijedi doslednu primjenu, pazite, da obezbijedi doslednu primjenu propisa o zasnivanju radnog odnosa u svim državnim organima i da uskladi angažovanje po osnovu ugovora o djelu samo na obavljanje poslova koji su van redovne djelatnosti poslodavca.

S obzirom da nije bio predmet revizije, interesovaće me u tom pitanju, završiću na vrijeme, koliko je bilo zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima za obavljanje poslova iz redova nadležnosti u Ministarstvu obrazovanju za 2009, 2010, 2011. i 2012. godinu? Hvala.