Poštovani građani Crne Gore, poštovane kolege, gospodine potpredsjedniče Vlade Markoviću,

Postavio sam vam sledeće pitanje:

Nedavno je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija objavilo prevod izvještaja Evropske komisije sa skrininga za poglavlja 23, 24 i 25, odnosno preporuke koje bi Vlada Crne Gore trebala realizovati.

Izvještaji o skriningu prestavljaju dokumenta u kojima je dat stepen usklađenosti nacionalng zakonodavstva sa evropskim, uz preporuke za dalje korake koje države članice treba da sprovedu za uspješno zatvaranje poglavlja.

Moje pitanje glasi: Da li je Vlada Crne Gore preduzela neke aktivnosti na realiziacji ovih preporuka i ukoliko jeste, iz kojih oblasti i u kojem obimu?

Nepsredni lajtmotiv za ovo moje pitanje predstavljala su i ona tri ključna člana deklaracije koja je Socijalistička narodna partija bila predložila ostalim kolegama i koji govore da je temeljni interesni cilj punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, da smo čvrsto opredijeljeni za poštovanje i ostvarivanje svih vrijednosti zajedničkih politika i, naravno, sve ono na čemu se temelji takozvani Lisabonski ugovor. Evropska komisija je u izvještajima, koliko smo imali prilike da vidimo preko sredstava javnog informisanja od njenih prestavnika, komentarisala i pozivala Vladu Crne Gore da prije svega uradi dodatne napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, naravno, uz neophodno jačanje efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa.Oni su apelovali da izmjenimo Ustav u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.

Međutim, ključni izazov za nas ostaje osposobljavanje institucija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Mi smo usvojili određeni set antikorupcijskih zakona, imali smo prvi put normativne osnove da se uhvatimo ukoštacsa tim pošastima. Međutim, da li smo uspjeli da sve ono što smo usvojili u ovom parlamentu implementiramo? Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, saradnja sa Interpolom, policijskim službama članica Evropske unije i drugim međunarodnim partnerima, da li su dovoljni da mi zaista krenemo i uhvatimo se ukoštac prilikom analiziranja svega onoga što su nam kolege iz Evropske unije dali? Izrađena je mapa organizovanog kriminala i procjena prijetnje od organizovanog kriminala čime je, da je sreće, u nekom normalnom demokratskom društvu zaokružen strateški okvir u ovoj važnoj oblasti, a da li je stvoren zaista osnov za efikasnu borbu protiv ovog globalnog fenomena očekujem da ćete mi kazati u odgovoru.

Jedna od stvari koje je Evropska komisija nama sugerisala jeste i zaštita novinara. Oni su govorili između ostaloga da je potrebno osigurati zaštitu novinara od prijetnji i nasilja, naračito kroz efikasne istrage prethodnih napada i odgovarajuće kazne. To smo pročitali u tom izvještaju, pogotovo za 24. poglavlje – pravda, sloboda i bezbjednost. Jedna stvar koju bih ovom prilikom rekao je činjenica za takozvane sumnjive transakcije i finansijske istrage. Gro ovog izvještaja koji govori o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i prepruka govori prije svega o skriningu upravo na te stvari koje su vrlo značajne oko finansijskih istraga, a tiču se ostvarivanja kompletnih rezultata, pa vas pitam i u tom pogledu šta se uradilo u tom jednom od najbitnih segmenata preporuka koje je Evropska komisija nama dala.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem, kolega Laloševiću.

Gospodine Markoviću, izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Poslaniče Laloševiću, pitanje je inspirativno, za kvalitetan odgovor potrebno je više vremena. Ja ću pokušati da pročitam ovo što sam pripremio, ne vjerujem da će vas to zadovoljiti, pa ću pokušati da dam dodatni komentar koji nije sadržaj ove pripreme.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na stanje u oblasti pravosuđa je jasno konstatovano da je Crna Gora obezbijedila solidan zakonodavni okvir za funkcionisanje pravosudnih organa, ali da postoji prostor za dalje unapređenje prvestveno kroz izmjenu Ustava. Podsjetiću vas da je ovo jedna od prioritetnih obaveza u procesu evropskih integracija čija realizacija obezbjeđuje ispunjavanje niza ostalih preporuka u oblasti pravosuđa i temeljnih prava, kao što su izmjene Zakona o sudskom savjetu, Zakona o državnom tužilaštvu, Zakona o sudovima itd. Osim navedenog, na ovom putu biće potrebno još mnogo izmjena i dopuna postojećih zakonskih rješenja, definisanja faza i rokova u kojima je moguće obezbijediti potpunu usklađenost. Takođe, u obezbjeđivanju institucionalnioh pretpostavki treba razmišljati da li će biti potrebno uspostavljanje posebnih organizacionih jedinica u okviru postojećih institucija ili definisanje novih nadležnosti postojećih organa,neophodnih za primjenu novih standarda koje izmjenama zakonodavstva uvodimo u naš pravni sistem.

U pogledu jačanja administrativnih kapaciteta potreban je cijeli set aktivnosti kojima će se u adekvatnom vremenskom intervalu obezbijediti, prvo, dovoljan broj službenika za sprovođenje i primjenu novih zakonskih rješenja i procedura, a paralelno sa tim i obuke neophodne za kvalitetnu i efikasnu primjenu novih propisa. Važno je podsjetiti da smo upravo zbog blisko uspostavljene komunikacije sa Evropskom komisijom uspjeli za relativno kratko vrijeme da uspješno prebolimo prve faze integracionog procesa. Ni tokom prošle godine ni početkom ove godine konkretni koraci u refromski procesima ne izostaju. Pomenuću samo neke od najznačajnih.

Pripremljena je analiza potrebe racionalizacije pravosudne mreže i tu analizu je Vlada usvojila prije dvije nedjelje. Podsjetiću vas da je jedna od preporuka u toj analizi da idemo ka specijalizaciji i koncentraciji nadležnosti. Specijalizacija znači da ćemo ići u pravcu formiranja, na primjer, govorim sada u smislu preporuke, jednog specijalizovanog suda za organizovani kriminal i korupciju na nivou Crne Gore, a ne sada kao što imamo dva specijalizovana odjeljenja u Bijelom Polju i Podgorici, a ta dva odjeljenja nisu zadovoljavajuće popunjena kadrovski, a istovremeno trošimo i sredstva, materijalna sredstva i resurse i ne postižemo rezultat.

Ili na primjer, jedna od preporuka u toj analizi je da je moguće ići u pravcu formiranja specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju ili ići drugim modelom donošenja posebnog zakona koji će obezbijediti jedinstveno institucionalno funkcionisanje više segmenata i institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao što je odjeljenje za organizovani kriminal u policiji, specijalno odjeljenje u tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, finansijske službe, poreske službe, itd.

Takođe smo već pripremili izmjene Krivičnog zakonika. Tim izmjenama smo unijeli oko 80 izmjena koje treba takođe da unaprijede naš Krivični zakonik i stvore kvalitetnije pretpostavke za borbu protiv kriminala i korupcije, a strategija reforme pravosuđa za 2013- 2017. godinu je, takođe, u završnoj fazi.

I već sam pomenuo ovu analizu koja treba da odgovori na to kakav ćemo institucionalni okvir imati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Želim sada u ovom komentaru da, vi ste to pitanje postavili - da li smo odgovorili onome što je naš interes? Ne. Ali, da li smo uradili određeni posao? Jesmo. Da li imamo odlučnost da te rezultate ostvarimo? Imamo. Ali, kao što znate, to je dug proces, to je dug proces sazrijevanja. To nije samo proces uvođenja standarda i prihvatanje standarda. Mi ćemo biti pred mnogo većim izazovom, razumijevanjem standarda. Jer, od onog stepena razumijevanja standarda znači sposobnost primjene zakona. A složićete se gospodine Laloševiću da je za sve nas u Crnoj Gori, od političara do običnog službenika i činovnika, taj izazov jedan od najvećih izazova, ne samo prihvatiti standarde, nego razumjeti standarde,a kad ih razumijete onda nema dileme oko njihove primjene. Ja vjerujem da ćemo ovom procesu približavanja evropskoj uniji, doći do onog trenutka kada ćemo biti ne samo sposobni da prihvatimo standarde da iskažemo političku volju, nego da će naši službenici, činovnici, pa i političari razumjeti standarde i raditi u interesu dobra i građanina i države.

Zahvaljujem se.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem.

Pravo na komentar.

VASILIJE LALOŠEVIĆ:

Gospodine Markoviću, vi ste u jednoj rečenici dali nadu da ovaj proces zaista može da počne da se radi kvalitetno. Vi ste kazali "Da, mi smo odgovorni" i priznali ste da nismo odgovorili mnogim pitanjima koje su nam gospoda iz Evropske komisije dali. Ali ste onda kazali - "Imamo li odlučnost? Da". E upravo to je suština svega toga da mora postojati politička volja za obračun sa ovim pošastima.

Kažu iz Evropske komisije upozoravaju da je korupcija rasprostranjena u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan razlog za zabrinutost u Crnoj Gori. Ja se sjećam, kada smo ovdje vodili priču o takozvanoj strategiji za borbu protiv korupcije i kada je sama Vlada, ja mislim 2011. godine usvojila strategiju i kazala ,,da su oblasti visokog rizika od korupcije u Crnoj Gori, u oblasti lokalne samouprave, prostornog planiranja, javnih nabavki, privatizacije, obrazovanja, zdravstva. Da je rizik pojave korupcije takođe visok u poreskoj upravi, carinama, unutar pravosudnog sistema i u policiji.”

Komisija dakle, preporučuje nešto što je sama pročitala u onome što ste im vi dostavili, i dostavili praktički rizike od korupcije u Crnoj Gori o kojim oblastima oni govore da je usvajanje jednog, a ja bih predložio i vama da razmislite o tome, naravno da ja nisam kapac da će te vi mene poslušati, ali zašto ne reći ovog 20. marta, da treba možda usvojiti više ovih strategija oko svih oblasti, makar one bile internog karaktera, kako bi se uhvatili zaista jakim snagama u borbu protiv ove pošasti.

Ima jedna stvar koju sam zaboravio da kažem u onom uvodu, a koju ću sada reći. Marija Garsija Fidelgo, savjetnica za skrining sa Crnom Gorom, kazala je vrlo jasno, da je taj skrining najvažniji početak i najvažniji prvi korak u procesu pridruživanja. Ukoliko sada skensamo, taj sam izraz upotrijebio danas kad sam uputio onu blagu kritiku nekome za predsjednički sto, ukoliko skensamo sada na ovom prvom koraku nema nama brzog procesa i nema nama povratka jer ćemo bogami izgubiti dosta vremena. A koje su to preporuke, evo recimo samo iz jedne oblasti. Pomenuo sam je, evo sumnjive transakcije finansijske istrage.

Nakon objavljivanja preporuka moramo se uvezati, uspostaviti kontakt sa institucijama Evropske komisije za sprečavanje pranja novca. Moramo povećati primjenu sankcija za nepoštovanje zakona i obaveze banaka o izvještavaju, moramo uspostaviti informatičku politiku identifikacije hardvera i softvera za potrebe analize podataka koji se odnose na pranje novca. Moramo poboljšati međuagencijsku saradnju. Članovi Odbora za bezbjednost su se uvjerili da ta saradnja apsolutno ne postoji, pogotovu u oblasti pranja novca. Famozni je slučaj kada je onaj čovjek došao i uplatio dva i po miliona evra u jednoj od crnogorskih banaka sve u malim i sitnim apoenima. To nigdje u svijetu nema da se on ne registruje i da banka međuagencijski sarađuje i upozori na sve to.

Ovo je vrlo edukativna priča koja moće poslužiti svima nama da dođemo do uspješnog rezultata. Moramo jačati kapacitete i resurse specijalizovanih jedinica u okviru policije. Zašto i ne bi trebalo da bude sramota nikoga da kaže - da u crnogorskoj policiji ne postoje specijalizovane jedinice koje će se boriti protiv ovoga. A ovo je jedna od svakako najvećih opasnosti, jer pranje novca podrazumijeva rušenje finansijske stabilnosti i svega onoga što čini osnov jedne države.

I morate mi dozvoliti, gospodine Mustafiću samo da nagovijestim jednu vrlo značajnu stvar koja će možda biti tematika na nekom drugom.

Pravosuđe, antikorupciona politika, osnovna prava, proceduralne zaštitne mjere, zaštita podataka o ličnosti, samo su dio onoga što ćemo morati, u sklopu ovoga poglavlja 23. 24. da uđemo duboko, duboko u poreHvala vam, i sama činjenica da ste danas kazali da postoji odlučnost, govori da možemo svi zajedno uraditi mnogo u ovoj oblasti. Hvala vam.