Pitanje je za ministra finansija Vlade Crne Gore. Molim vas za preciznu informaciju da li će i kada Vlada predložiti izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, odnosno brisanje članova 14, 22 i 24, i time ukinuti najviša godišnja osnovica plaćanja doprinosa i pravo na povraćaj više uplaćenih doprinosa.

Obrazloženje.

Smatram da ne postoji nijedan ekonomski, niti socijalni razlog za dalje zadržavanje kategorije najviša godišnja osnovica plaćanja doprinosa i povraćaj više uplaćenih doprinosa u vremenu kada se uvode nove takse ili porezi koji opterećuju sve strukture društva, a naročito one sa najnižim primanjima.

Dakle, da vas podsjetim Pozitivna Crna Gora, odnosno Klub poslanika je predložio Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i tražili smo brisanje ova tri člana. Dakle, treći put pokušavamo da nametnemo raspravu po ovoj temi, jer prvi put nam je odbijen dnevni red na prvoj sjednici, drugi put nam je odbijeno proširenje dnevnog reda. Tako da nikako da čujemo prave razloge zašto se ovi članovi Zakona, odnosno zašto se ne pristupi izmjeni ovog Zakona.

Ja imam jedno mišljenje Vlade povodom pokretanja inicijative za izmjenu tog zakona i tu stoji da se sprema poreska strategija i da će se uzeti u obzir i ovo naše mišljenje. Naročito je to sad kompleksno jer treba vidjeti koje efekte može prouzrokovati posebno kod planiranja troškova zarade za poslodavce, odnosno utvrđivanje osnova za penziju i Vlada smatra da ga ne treba usvojiti. To je bilo tumačenje koje smo samo dobili iz službi. Samo da kratko pokušam da objasnim šta u stvari smo htjeli i nešto u ciframa.

Dakle, nažalost penziona reforma u Crnoj Gori nije sprovedena i nije početa iako se od 2006.godine priča o njoj. Po Bizmarkovom modelu koji je u teoriji jedino optimalan, jedino moguć, je ako na jednog penzionera imamo tri zaposlena. U Crnoj Gori na jednog zaposlenog, odnosno na jednog penzionera imamo samo jednog i po zaposlenog i definitivno imamo i deficit stalno u budžetu Fonda PIO, imamo probleme sa naplatom. S druge strane taj zakon je u direktnoj vezi sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica i vidjeli smo da je Vlada hitnim mjerama već krenula i uvela nam zakone kojima je dodatno opteretila građane i to se najviše odnosi na one sa najmanjim i primanjima. S druge strane ovaj zakon štiti one najbogatije u Crnoj Gori i htio bih da čujem obrazloženje zašto je to tako. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite.

DAMIR RAŠKETIĆ:

Zahvaljujem.

Poslaniče Bojaniću kao što znate Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje uređena je obaveza plaćanja doprinosa za obavezno i socijalno osiguranje, propisani obveznici plaćanja, osnovice stope za obračun doprinosa, najviše godišnje osnovice za plaćanje svih doprinosa i prava na povraćaj neplaćenih doprinosa tokom godine. Posebnim zakonskim izmjenama čija su rješenja u primjeni od, naglašavam, marta 2012.godine, uveden je institut najviše godišnje osnovice za plaćanje svih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Dakle, penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje nezaposlenosti, koja je za 2012.godinu iznosila 50 hiljada eura. Takođe, jedna od zakonskih novina je bila i vođenje prava na povraćaj preplaćenih doprinosa koja su plaćena novcem iznad najviše godišnje osnovice za poslodavce.

Treba imati u vidu da se prava na povraćaj više plaćenih doprinosa vrši na osnovu ostvarenja najviše osnovice za plaćanje doprinosa utvrđene za godinu, znači po isteku kalendarske godine. Ministarstvo finansija će tokom 2013.godine pripremiti analizu efekata implementacije aktom i poreskim zakonom. Dakle od marta 2012. godine, kako bi na bazi te analize pripremilo poresku strategiju za naredni period i predložio rješenje kako bi se unaprijedio poreski sistem. Prilikom ove analize, dodatno će se razmotriti navedeni prijedlog i njegova osnovanost posebno sa aspekta efekata koje bi ovo rješenje moglo prouzrokovati u oblasti socijalnog osiguranja, prihoda i rashoda budžeta i zavisno od toga definisati nova zakonska rješenja.

Samo da vas podsjetim zbog preciznosti. Vi znate i kad bi sad u ovom momentu usvojili taj predlog, to rješenje se ne može odnositi na one koji su to pravo stekli tokom 2012.godine, tako da ne vidim razloga da Ministarstvo finansija detaljno sagleda ovu problematiku i eventualno ako se ukaže da je to opravdano do kraja 2013.godine predloži Vladi jedan ovakav predlog. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Bojaniću imate riječ.

MLADEN BOJANIĆ:

Ja nemam službe kao što ima Vlada, naročito Ministarstvo finansija da radim analize detaljne, ali mi nije ni potrebno. Potrebno mi je desetak minuta da vam sračunam, šta ta izmjena, odnosno šta to znači za prihodnu i rashodnu stranu Budžeta.

Dakle, što se tiče prihodne strane, uveli ste da je granica 50 hiljada eura da biste nadomjestili povraćaj 9,5 hiljada eura koji ide za pet hiljada mjesečne plate. Treba vam da oporezujete 500 zarada, odnosno zaposlenih a to je po 19 eura samo da biste 9,5 hiljada vratili jednom koji prelazi tu granicu kome vraćate pare. Ili, pošto su moje procjene, da je 300, odnosno kako sam zvanično saznao tristotine osoba koji imaju platu preko 50 hiljada eura u Crnoj Gori i njima se vraća taj depozit, neka uzmem prosječnu neku koja je bukvalno nešto preko tog limita, da je to nekih tri hiljade eura po jednom od tih tristotine lica kojima se vraćaju sredstva iz Budžeta zbog pretplate dobićemo milion. Taj milion, ako podijelite sa ovih 19 eura što nam je Vlada bez nekakve velike analize na vrat, na nos uvela da dodatno opteretimo samo prosječnu bruto platu od 700 eura dobićete nevjerovatan iznos od 52 hiljade zarada koje ste opteretili sa 19 eura, da biste nadomjestili prihodnu stranu Budžeta ovih 300 eura kojima vraćate. Ili na rashodnoj strani, da pogledamo šta se dešava. Opet ako taj milion uzmemo kao procjena mislim da je tačna ili jako blizu. Od tog miliona mogli ste da isplatite 3.597 prosječnih mjesečnih penzija od 278 eura. Hajmo to sad na godišnji nivo. Znači od tog miliona mogli ste da isplatite tri stotine penzija, odnosno tri stotine penzionera da dobiju prosječnu godišnju penziju od 3.336 eura. Tako da ta analiza vam je vrlo jednostavna, laka ali očigledno da ne postoji volja. Očigledno da i dalje Vlada Crne Gore deklarativno se zalaže za izjednačavanje socijalnih razlika, odnosno da ubjeđuje ljude da i ona dalje brine o najsiromašnijima, a u stvari radi potpuno suprotno. Potpuno suprotno..., da se primjer decidan, cifre su neumoljive da u stvari kompletan poreski sistem je okrenut da zaštiti najbogatije u Crnoj Gori. Hvala.