Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore

DRUGO POSLANIČKO PITANJE VLADISLAV BOJOVIĆ

Gospodine ministre, Elektroprivreda Crne Gore je 14.02 2012. godine pokrenula postupak za dobijanje građevinske dozvole za stabilizaciju brane na odlagalištu pepela i šljake Maljevac. Riječ je o odlagalištu industrijskog otpada koje čini sastavni dio Termoelektrane Pljevlja. Pošto je nepobitno utvrđeno od strane predstavnika Opštine Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore da je deponija pepela i šljake od 4. stepenice nelegalan objekat, pitam, da li će Vaše ministarstvo izdati građevinsku dozvolu za stabilizaciju nelegalnog objekta? Polazeći od toga da je za pribavljanje građevinske dozvole i legalizaciju nelegalnog objekta, shodno Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata neophodno da Elektroprivreda Crne Gore prethodno izmiri finansijske obaveze prema Opštini Pljevlja, da li će Ministarstvo održivog razvoja i turizma insistirati na tome da Elektroprivreda Crne Gore to učini i plati Opštini Pljevlja naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za odlaganje pepela i šljake iznad 4. stepenice?

Obrazloženje:

Elektroprivreda je u dugom nizu godina, skoro jednu deceniju, prikrivala od države i lokalne samouprave da na odlagalištu pepela i šljake Maljevac, u kompleksu Termoelektrane Pljevlja nelegalno odlaže taj industrijski otpad. Pretpostavljamo prije svega da bi izbjegla plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta opštini. Time se nanosila višemilionska šteta lokalnoj zajednici i sprečavao njen razvoj. Tek sada kada je Eelektroprivreda bila prinuđena da radi stabilizaciju deponije, pošto postoji opasnost od njenog pucanja, i kada je Elektroprivreda za taj posao tražila građevinsku dozvolu, lokalna uprava je došla do saznanja da se na toj deponiji već godinama, bez odgovarajućih dozvola, odlaže industrijski otpad Termoelektrane i da se za to odlaganje nije platila odgovarajuća naknada Opštini Pljevlja.

Nesporno je utvrđeno da za 4. stepenicu odlagališta Elektroprivreda nema upotrebnu dozvolu dok za ostale stepenice iznad 4. nema nikakvu dozvolu, ni urbanističko-tehničke uslove, ni projektat, ni građevinsku, ni upotrebnu dozvolu. Ministarstvo, odnosno nadležna inspekcija su očigledno, svjesno tolerisale nelegalnu gradnju i namjerno skretale pogled, jer kako objasniti da je u dugom nizu godina izostao nadzor i reakcija nadležnih inspekcija. S jedne strane možemo pretpostaviti da se ova činjenica krila od italijanskog partnera u Elektroprivredi, ili je s druge strane riječ o tome da se vrh vlasti tajno dogovorio sa italijanskim partnerom u Elektroprivredi po kome ova kompanija ne mora da poštuje Zakon o oblasti životne sredine i uređenja prostora, i da ne mora da se obazire na potrebe lokalne zajednice u Opštini Pljevlja. Elektroprivreda i danas pokušava da eskivira svoju obavezu i prikrije nelegalnu gradnju, dakle, sve indicije ukazuju da su ovdje počinjena krivična djela protiv životne sredine i izgradnje objekata zašta je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina. I sada, zamislite Elektroprivreda Crne Gore traži od Ministarstva građevinsku dozvolu da stabilizuje odlagalište na kome se nelegalno odlagalo. Samo ću zbog javnosti da kažem, riječ je o članu 93, stav 4, koji propisuje obavezu investitora koji traži građevinsku dozvolu da dostavi dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Ovi odnosi nisu uređeni i tek treba da se urede.

I samo jedna informacija, pošto nisam dao obrazloženje u pisanoj formi a važno je zbog vašeg odgovora.

Dakle, kada se izračuna, odnosno pomnoži površina odlagališta sa visinom iznad četvrte stepenice odlagališta, dolazimo do podatka da je nelegalno odloženo pet miliona kubika pepela i šljake. Cijena utvrđena opštinskom odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iznosi tri evra po kubiku što ukupno iznosi 15 miliona koliko se Opštini Pljevlja duguje po ovom osnovu.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala kolega, vaših 15 sekundi je dva minuta i 15 sekundi.

Izvolite, ministre.

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ:

Ja sam shvatio da vi dovodite u pitanje postojanje te deponije i njenu izgradnju prije 30 godina, da li su imali određene dozvole ili nijesu postojale određene dozvole. Pretpostavljam da je prilikom izgradnje Termoelektrane postojala precizna dokumentacija koja je vezana i za taj dio, znači prvih nekoliko stepenica, koji se odnosi na odlagalište pepela i šljake. To je jedno značajno ekološko pitanje i u skladu sa tim ekološkim pitanjima ovo Ministarstvo se značajno bavi, plan je da se u skladu sa projektom Svjetske banke stvore uslovi za eliminisanje svih ekoloških problema koji su vezani za taj prostor.

Što se tiče dijela vašeg pitanja koje se odnosi na to da li se građevinska dozvola može dobiti u slučaju da se ne plate obaveze koje su vezane za nadležnu opštinu, odgovor je - ne može. Bez ugovora sa nadležnim sekretarijatom ne postoji mogućnost da se izda građevinska dozvola. Ja ću vam samo pročitati dio odgovora koji vam je dostavljen u pisanoj formi, bez obrazloženja koje ste imali, pa na pitanje možda nije odgovoreno u svim elementima. Precizan je odgovor samo na dio pitanja koje ste postavili.

U postupku pribavljanja dokaza i saglasnost po službenoj dužnosti od strane Ministarstva upućen je dopis Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Pljevlja radi izdavanja dokaza o uređenju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje za predmetnu investiciju, izvođenje radova na stabilizaciji brane Maljevac u Pljevljima. Od strane Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Pljevlja je dostavljen akt broj taj i taj od 27.02.2013.godine, znači prije mjesec dana, kojim je ovo ministarstvo obaviješteno da ugovor o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta između Opštine Pljevlja i investitora nije zaključen, te da nijesu uređeni odnosi lokalne samouprave i investitora po ovom odnosu. Navedeni akt je dopisom tim i tim proslijeđen Elektroprivredi Crne Gore radi daljeg postupanja, odnosno sa ambicijom da Elektroprivreda Crne Gore u saradnji sa nadležnim sekretarijatom dođe do rješenja i potpišu ugovor koji stvara mogućnost za nastavak procedure. U slučaju da investitor ne zaključi ugovor o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta i ne izmiri komunalije, i pored toga što se radi o značajnom objektu, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole će biti odbijen.

Sugerišem da ova javna komunikacija koju smo sad ostvarili bude nešto što će biti podsticajno i za nadležne institucije Opštine Pljevlja i za nadležne institucije Elektroprivrede Crne Gore da u što kraćem roku dođu do rješenja koja su vezana za ovaj ugovor, regulišu pravno pitanje o kojem ste vi pričali, ako nije pravno uređeno, i na taj način stvorimo uslove za jedno normalno funkcionisanje, rad i možda eliminisanje nekih ekoloških problema koji mogu da nastanu u slučaju da se ta brana dodatno ne dogradi i da se to odlagalište ne stavi u funkciju. To je moj javni apel, da pored ove formalne komunikacije koju smo već ostvarili pismenim putem i ovo bude javni poziv za ubrzanje procedura vezano za ovaj značajni objekat, kako ekološki tako i privredni, koji je prateći objekat Termoelektrane i stvara uslove za nesmetan rad elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Hvala lijepa.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala i vama.

Izvolite, kolega.

VLADISLAV BOJOVIĆ:

Pitanje nije bilo u svom prioritetu ekološko nego finansijsko. To ste u drugom dijelu odgovora i shvatili.

Dakle, priznali ste da nisu uređeni odnosi, ja tražim od vas da učestvujete u određenoj mjeri da se ti odnosi urede i da se prihvati stanje na terenu kakvo jeste. A stanje je onakvo kako sam opisao, da se u kontinuitetu više godina nelegalno odlagao pepeo i šljaka na odlagalištu Maljevac i da se to prikrivalo.

Dakle, problemi u Opštini Pljevlja su u velikoj mjeri posljedica Vladinog tolerisanja, grubog kršenja zakona od strane velikih kompanija, odnosno njihovog izbjegavanja zakonskih i ugovornih obaveza.

Tražim od vas kao ministra da ne uđete u zonu kršenja zakona i ne dodijelite građevinsku dozvolu za stabilizaciju brane pepela i šljake sve dok se ne izmiri obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Opštini Pljevlja ili bar dok se ne dogovori način i dinamika isplate te obaveze.

Dakle, Elektroprivreda s jedne strane u kontinuitetu zagađuje životnu sredinu, a s druge strane ne izmiruje svoje zakonske obaveze u pogledu onoga što propisuju zakoni u oblasti uređenja prostora. Poznato je da je Opština Pljevlja opterećena brojnim problemima i apsolutno je jasno i nema potrebe da se govori koliko bi nam ta sredstva značila za njihovo rješavanje.

Podsjećam javnost da je Vlada Crne Gore u budžetu za 2013.godinu uspjela da uradi čak i to da nijedan konkretan projekat tim budžetom ne predvidi za rješavanje infrastrukturnih problema u Opštini Pljevlja, šta više izgleda da Opština Pljevlja nema pravo ni da koristi ono što joj pripada po naknadi od koncesija. Dakle, mi samo tražimo da se poštuje zakon i da nam pripadne ono što propisuje zakon. I u tom smislu, dakle, očekujem od Vas da učestvujete u razgovorima između Opštine Pljevlja i Elektroprivrede koji predstoje i obezbijedite da se plati Opštini Pljevlja ono što joj pripada.

Ukoliko ovo ne obezbijedite, jasno je da je vaš cilj, vjerovatno iz političkih razloga, da ovu opštinu dovedete u još težu finansijsku situaciju od one u koju je doveo bivši predsjednik Opštine iz vaše stranke. Kada se već ruskim oligarsima otpisuju višemilionski dugovi i prenose na teret građana, može se pomoći i jednoj opštini da izađe iz finansijske krize tako što bi se samo izvršavao zakon i izmirivala zakonska obaveza Elektroprivrede.