U skladu sa članom 187 Poslovnika Skupštine postavljam vam sljedeće poslaničko pitanje:

Od dana stupanja na snagu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koliko je lica sa invaliditetom zasnovalo radni odnos primjenom ovog zakona, koliko je osnovano posebnih organizacija za zapošljavanje, zaštitnih radionica, radnih centara i zaštitnih pogona u Crnoj Gori;

U kojim gradovima, te koliko ih je osnovala država, koliko jedinica lokalne samouprave i koliko druga pravna i fizička lica;

Koliko je lica sa invaliditetom zaposleno u tim ustanovama?

Obrazloženje:

Skupština Crne Gore je donijela Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i Zakon o zaštiti od diskriminacije, a ratifikovala je Konveciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom na osnovu koje treba da se stvore jednake mogućnosti. Pošto je generalno problem u Crnoj Gori primjena zakona, nije nikakav problem da se zakoni donose i nastoji se pratiti evropsko zakonodavsto. Ono što je očigledno jasno jeste da je primjena nešto što mora mnogo bolje da zaživi u Crnoj Gori. Ovo pitanje je vrlo važno, a odgovor vrlo važniji. Profesionalna rehabilitacija u duhu zakona obuhvata mjere i aktivnosti koje se realizuju sa ciljem da se lica sa invaliditetom na odgovarajući način osposobe za rad, zadrže zaposlenje, u njemu napreduju ili promijene svoju profesionalnu karijeru. Zakon, takođe, predviđa osnivanje posebnih organizacija za zapošljavanje, zaštitnih radionica, radnih centara i zaštitnih pogona, koje je osnovala država, jedinica lokalne samouprave ili druga pravna fizička lica.

Kako je Crna Gora otpočela pristupne pregovore za članstvo u EU, to je dužna da harmonizuje propise sa propisima EU. Posebno je dužna da primjenjuje zakone i da ima mjerljive rezultate u oblasti zapošljavanja lica sa invaliditetom. Ovo tim prije što i Ustav i Zakon o radu zabranjuje diskriminaciju. Evropska strategija za osobe sa invaliditetom od 2010. do 2020. godine predviđa da će Evropska unija svojim djelovanjem podržati i dopunjavati nacionalne napore usmjerene na analizi položaja osoba sa invaliditetom na tržištu rada, boriti se protiv onih kultura i zamki benificija za osobe sa invaliditetom koje ih obeshrabruju da uđu na tržište rada, pomoć njihovoj integraciji na tržište rada korišćenjem evropskog socijalnog fonda, razvijanje aktivnih mjera zapošljavanja, stvaranje pristupačnih radih sredina, razvijanje usluga za raspoređivanje radnih mjesta, promociju strukturama i obuci na radnom mjestu, promociju korišćenja regulative u opštem izuzeću koja predviđa pružanje pomoći države bez prethodnog obavještavanja komisije.

Kako je ovaj zakon donijet 2008. godine meni je vrlo važno da dobijem odgovore kako se on primjenjuje, vezano za konkretno koliko je lica zapošljeno primjenom ovog zakona i na koji način? Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala, koleginice.

Izvolite, ministre.

PREDRAG BOŠKOVIĆ:

Poštovana gospođo Jasavić, hvala Vam što ste pokrenuli jedno pitanje koje je veoma bitno i sa kojim se Ministarstvo rada i socijalnog staranja zaista intenzivno bavi, s obzirom da tretira jednu veoma osjetljivu i specifičnu tematiku. Pročitaću odgovor koji ćete svakao dobiti i u pisanoj formi.

Nakon donošenja Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom za period 2008-2016. Godina, Zakon o ratifikaciji Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, donijet je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom tokom 2008. godine. Ovim je otpočeo novi sistem u ovoj oblasti gdje se prvi put koristi savremena definicija invalidnosti koja se bazira na filozofiji prava čovjeka i kojom se ne opredjeljuje invalidnost samo u okviru medicinskog modela (oštećenja i bolesti), već u interakciji sa različitim barijerama, koje mogu da spriječe lica sa invaliditetom da efikasno i ravnopravno učestruju u društvu sa licima bez invaliditeta, a to je proces koji se ne može završiti jednokratno, već se na osnovu prakse unapređuje i dograđuje.

Tako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom unaprijeđen i dograđen kroz izmjene i dopune u 2010. godini, a zatim i u 2011. godini.

Nakon tih izmjena, revidirana su i donesena podzakonska akta, sa ciljem većeg stepena implementacije Zakona. Donošenjem Pravilnika o postupku i metodologiji za finansiranje posebnih organizacija za zapošljavanje i grant šeme zaokružiće se pravni okvir za realizaciju programa profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom.

Dakle, u pitanju je vrlo složena, specifična i po mnogo čemu nova materija u Crnoj Gori, koja ni u zemljama u okruženju nije donijeta ili je donijeta djelimično, tako da zahtijeva jedan vrlo pažljiv rad, jer put do zaposlenja teže zapošljivih lica, posebno lica sa invaliditetom je znatno duži i komplikovaniji i teži.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, je nadležan da realizuje mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije zapošljavanja lica sa invaliditetom, i u tom smislu je u proteklom periodu realizovan niz programa koje imaju sljedeće ciljeve:

- Uključivanje nezaposlenih lica sa invaliditetom, mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije, radi uspješnijeg posredovanja pri zapošljavanju na osvnovu procjene preostale radne sposobnosti, što je pretpostavka adekvatne pripreme za tržište rada i pronalaženje radnog mjesta koje bi u potpunosti odgovarale njihovim mogućnostima i potrebama.

-Razvijanje funkcionalnih i radnih vještina za koje je konstatovano da su im preostale radne sposobnosti ispod 50% kako bi unaprijedili socijalne vještine.

- Osposobljavanje stručnih lica za rad u profesionalnoj rehabilitaciji u cilju pripreme kadrova za rad u ustanovama koje će realizovati programe u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Sada da dođem na konkretne podatke ovog vašeg pitanja.

Poslodavac koji zaposli lice sa invaliditetom ima pravo na osnovu ovog Zakona na određene subvencije. Od početka primjene Zakona 40 poslodavaca je podnijelo zahtjev za neku vrstu subvencije za ukupno 62 lica sa invaliditetom. Trenutno subvencije koristi 37 poslodavaca kod kojih je zapošljeno 52 lica sa invaliditetom, od čega je 25 lica u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, dok je 27 lica sa invaliditetom u radnom odnosu na određeno vrijeme.

Drugi dio pitanja koji je malo teži sa aspekta primjene.

Kroz projekat javnih radova kao što su "Sunčeva radionica" u više gradova Crne Gore "Naša ID kartica" Herceg Novi, "Izrada suvenira"- Bar, kroz rad na određeno vrijeme, prosječno godišnje zaposli se oko 100 lica sa invaliditetom.

U vezi drugog dijela pitanja, koje se odnosi na osnivanje posebnih organizacija u skadu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, treba istaći da socijalno partnerstvo u ovoj oblasti još uvijek nije zaživjelo, te da je u narednom periodu neophodno angažovanje svih subjekata u Crnoj Gori, prije svega, mislim na lokalne samouprave, privredna društva, nevladine organizacije lica sa invaliditetom, udruženje poslodavaca, sindikata i drugih pravnih i fizičkih lica u rješavanju problema profesionalne rehabilitacvije zapošljavanja ovih lica, posebno kroz inicijative osnivanja ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnih radionica i radnih centara, na što obavezuje i ovaj Zakon.

Dakle, još jednom vas uvjeravam da upravo je ovo problematika kojom Ministarstvo rada i socijanog staranja, prije svega, sektor socijalne i dječije zaštite intenzivno bavi ove godine, tako da ćemo, nadam se u aprilu ovom domu imati i Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Svakako veoma važno pitanje je pitanje lica sa invaliditetom. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

I Vama, ministre.

Izvolite, koleginice.

AZRA JASAVIĆ:

Zahvaljujem.

Pozitivna Crna Gora u svom programu, kao i veliki broj partija, ima ono što se zove jednake šanse za sve, solidarnost i socijalna pravda.

Ono što je očigledno, na osnovu Vašeg odgovora, jeste da je već pet godina ovaj zakon na snazi ali da Vlada ne pokazuje dovoljno spremnosti da se uhvati, zaista, na ozbiljan način u priču primjene ovog zakona, kako bi to Pozitivna Crna Gora očekivala i kako bi to Pozitivna Crna Gora radila da je u poziciji da odlučuje i primjenjuje ovaj zakon.

Ono što me upućuje na ovaj zaključak su sljedeći podaci:

Na evidenciji nezaposlenih se nalazi 1984 osobe sa invaliditetom, i to ona lica koja imaju rješenje o kategorizaciji invalidnosti. A postoji značajan dio onih koji imaju neku vrstu invalidnosti ali nemaju rješenje o kategorizaciji invalidnosti. Ovo znači da mi imamo jako veliki broj lica osoba sa invaliditetom, ali da ova brojka od 50, ne znam tačno koliko ste reklil, 57, zaista nije adekvatna i nije nešto sa čime se možemo pohvaliti. Ovo posebno iz razloga što je osnovani Fond koji bi morao, za profesionalnu rehabilitaciju, da mnogo racionalnije i namjenskije koristi ova sredstva koja poslodavci odvajaju.Poznato je da je u periodu za dvije godine,( od 2009. do 2011. godine) ovom fondu uplaćeno oko 18 miliona. Svega je milion i 200 upotrebljeno za projekte osoba sa invaliditetom. Negdje se odlivaju ta sredstva, a invalidna lica se ne zapošljavaju, jer se to vidi na adekvatan način i iz vašeg odgovora kako bi to htjela i ta lica i svi oni ozbiljni politički subjekti koji ozbiljno promišljaju o potrebama drugih a ne samo o svojim potrebama.

Ono što je evidentno jeste da Vlada nije uložila nijednog eura od raspodjele sredstava od igara na sreću vezano za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i za ovu godinu nikome nije dodijelila nijedan euro. Koliko Vlada brine o primjeni ovog zakona najbolje govori primjer profesorice srpsko-hrvatskog jezika i književnosti koja je pri odbrani master teze a radi se o osobi bez vida. Naime, ova osoba se već 10 godina obraća Ministarstvu obrazovanja jer nema posao. Ovo ministarstvo koje se zalaže za inkluzivno obrazovanje se redovno oglušuje na zahtjeve ove osobe. Znači, ovo govori koliko smo mi samo spremni da se negdje zalažemo za donošenje normi a ne za njihovu primjenu. Zarad zaštite osoba, posebno ranjivih, bitno je da svi pokažemo mnogo veću dozu spremnosti, agilnosti i saosjećanja za sve one koji nijesu u poziciji da im Demokratska partija socijalista, zato što pripadaju toj partiji, zloupotrebom državnih resursa, završava elementarna ljudska prava i slobode.

Pozivam Vas kao resornog ministra da pokušate da za vrijeme svog mandata date maksimalan doprinos da se ovaj zakon zaista primijeni i da se u Vašem resoru, gdje se mogu vršiti zloupotrebe, te zloupotrebe ne dešavaju. Nije samo ovaj segment bitan, vi imate vrlo moćan sistem i polugu vezano za mogućnost zloupotrebe državnih resursa, a to je davanje socijalne pomoći. Zahvaljujem.