Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore

DRUGO POSLANIČKO PITANJE ZDENKA POPOVIĆ

Koliki je broj nezaposlenih lica u Crnoj Gori po posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, uz navođenje podataka o njihovoj starosnoj, polnoj i kvalifikacionoj strukturi? Koliki je broj nezaposlenih lica u Crnoj Gori po poslednjim podacima MONSTATA, utvrđenih anketom o radnoj snazi, i kolika je razlika u iskazanom broju nezaposlenih u Crnoj Gori po podacima Zavoda za zapošljavanje i po podacima MONSTATA?

Koliki broj od nezaposlenih lica sa evidencije za zapošljavanje koristi pravo na zdravstveno osiguranje, po osnovu privremene nezaposlenosti? Za koliki broj nezaposlenih lica Zavod za zapošljavanje plaća doprinose za zdravstveno osiguranje Fondu zdravstva, i čime se objašnjavaju različiti podaci o broju korisnika zdravstvene zaštite po osnovu nezaposlenosti koje daje Zavod za zapošljavanje i Fond zdravstva? Ima li država pored Crne Gore koja za zvaničnu stopu kao značajan ekonomski indikator koristi podatak o registrovanoj nezaposlenosti, a ne podatak o stopi nezaposlenosti koja se dobija na osnovu ankete, što je standard Međunarodne organizacije rada i Eurostata i koristi je i Monstat? Kako objašnjavate činjenicu da je Crna Gora gotovo usamnjena među državama sa specifičnim podatkom da je kod nas broj registrovanih nezaposlenih značajno manji od broja nezaposlenih utvrđenih po anketi o radnoj snazi?

Gospodine ministre, problem nezaposlenosti je par ekselans pitanje u svim demokratskim državama. Takođe, stopa nezaposlenosti je najznačajniji makro-ekonomski indikator u svim državama tržišne privrede. Ono što je jako važno da u svim državama tržišne privrede i demokratskim državama stopa nezaposlenosti se radi kvartalno, uglavnom kvartalno, i pod budnim je okom javnosti i uvijek se prati sa posebnom zebnjom, jer to je jedan od osnovnih pokazatelja kakva nam je budućnost i kakva nam je ekonomija. Ono što Crnu Goru razlikuje od svih tih država je upravo činjenica da Zavod za zapošljavanje koristi neku nepoznatu metodologiju, metodologiju kojom se izračunava registrovana nezaposlenost, a ne stopa nezaposlenosti.Tako da koristeći različite podatke iz različitih izvora, tu prije svega mislim na MONSTAT na anketu, imamo podatke koje dobijamo iz Zavoda za zapošljavanje, a u novije vrijeme i od Evropske banke za obnovu i razvoj. Mi nemamo tačno precizno izračunatu stopu nezaposlenosti, niti znamo koliko je stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori. Hvala lijepo.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala, koleginice.

 

PREDRAG BOŠKOVIĆ:

Zahvaljujem, potpredsjedniče.

Poštovana gospođo Popović,

Dakle, samo da krenem s kraja Vašeg pitanja. Dakle, znamo i to odlično, možda, bolje nego mnogi u regionu kolika nam je stopa nezaposlenosti. S obzirom da ste postavili šest, krenuću od početka, pa bih molio potpredsjednika, jer ne mogu u pet minuta odgovoriti na šest pitanja.

POTPREDŚEDNIK BRANKO RADULOVIĆ:

Mi ćemo se vidjeti i u utorak, pa kako hoćete.

PREDRAG BOŠKOVIĆ:

Mogu, naravno, ali postavili ste šest pitanja pa moram vam na svako odgovoriti, ako nećete da preskačem koje, jedno po jedno.

Odlično, ali mogu prokomentarisati neke, ove najjednostavnije.

Dakle, prvo pitanje je bilo - koliki je broj nezaposlenih lica u Crnoj Gori, po posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, uz navođenje podataka o njihovoj starosnoj, polnoj i kvalifikacionoj strukturi.Mislim da je to javan podatak koji ste dobili u pisanoj formi, da ga ne bih sad čitao, jer je toliko podataka da bismo onda neke druge stvari koje su možda važnije preskočili.

Drugo pitanje je bilo - koliki je broj nezaposlenih lica u Crnoj Gori po posljednjim podacima MONSTATA utvrđenih anketom o radnoj snazi, kolika je razlika u iskazanom broju nezaposlenih u Crnoj Gori po podacima Zavoda za zapošljavanje i po podacima MONSTATA.

Dakle, prema anketi o radnoj snazi Zavoda za statistiku u Crnoj Gori, za treći kvartal 2012. godine broj nezaposlenih je 48.900, od čega je 23300 žena u avgustu 2012. bilo je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Dakle, onih koji se bave statistikom bi trebali da prave razliku između ankete i između registrovane nezaposlenosti, nalazi se 28.549 lica.

Pokušaću da vam odgovorim odakle razlika.

Pretpostavljam čim ste postavili pitanje da se razumijete u ovu problematiku i onda

, ako nijeste ga iz političkih razloga postavili, da onda znate u čemu je razlika, da je anketa jedno, a da je ovamo dobrovoljna nezaposlenost u Zavodu za zapošljavanje. Dakle, u Zavodu za zapošljavanje se registruju samo oni koji se dobrovoljno prijave na Zavod za zapošljavanje.U stručnoj literaturi se nezaposleni tretira samo onaj koji je nedobrovoljno nezaposlen, a svako ima pravo da izabere hoće li da bude zaposleni ili nezaposlen, odnosno dobrovoljna nezaposlenost se ne računa u nezaposlenost. A anketa o radnoj snazi tretira i one koji su dobrovoljno nezaposleni. To je jedan.

Drugi mogući vid jeste što smo i neki dan u razgovoru sa ekspertom Svjetske banke, upravo na temu nezaposlenosti konstatovali jeste i anketa o radnoj snazi koja je u primjeni u Crnoj Gori, jer sama pitanja značajno definišu nivo nezaposlenosti. Jer, kada je, po njegovim riječima promijenjena anketa u Poljskoj rapidno je promijenjen i nivo nezaposlenosti u samoj Poljskoj.

Jedan od razloga zašto je moguća ovolika razlika jeste u tome što neko ko je na određeno zaposlen u Crnoj Gori sebe ne tretira zaposlenim. Dakle, vjerujte da je i to vrlo interesantan podatak koji smo provjerili u praksi. Dakle, ne bi ga ovdje saopštavao pred vama i pred javnosti da upravo nije provjeren i u praksi. Dakle, to su pitanja. I u svim zemljama u svijetu imate razliku između anketne i registrovane nezaposlenosti.

Što se tiče vašeg zadnjeg pitanja, da li smo jedina zemlja. Nijesmo jedina zemlja, jer uglavnom u razvijenim tržišnim ekonomijama registrovana nezaposlenost je veća od ankete o radnoj snazi, dok u zemljama u tranzicji je uvijek anketa o radnoj snazi davala mnogo veću nezaposlenost nego što je to bila registrovana nezaposlenost. To je prije svega problem niskih plata, jer tamo gdje imamo niske plate, a imamo jedan određen vid socijalnih naknada koje su skoro jednake kao što je slučaj Crne Gore, sa minimalnom zaradom koju smo juče povećali, dovodi do tog problema da anketa o radnoj snazi daje iskrivljene podatke, i ne može se uzimati kao pravi reper za vođenje ekonomske politike. Zbog toga Crna Gora koristi podatak o registrovanoj zaposlenosti za kreiranje svoje ekonomske politike.

Znam da se možda politički oko ovoga nećemo složiti, ali u svakom slučaju ovo je iskren i tačan podatak onome što jeste pitanje nezaposlenosti kada je u pitanju registrovana zaposlenost, nezaposlenost Zavoda za zapošljavanje, s jedne strane i anketa o radnoj snazi koju daje MONSTAT.

Ima četvrto pitanje koje je malo različito, za koliki broj nezaposlenih lica Zavod za zapošljavanje plaća doprinose i zdravstveno osiguranje Fondu zdravstva i čime se objašnjavaju različiti podaci o broju korisnika zdravstvene zaštite po osnovu nezaposlenosti koju daje Zavod za zapošljavanje i Fond zdravstva.

Dakle, to je malo poduži odgovor, ali pokušaću ga sublimirati.Zavod prema odredbama Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti kao nezaposlene registruje samo ona lica koja aktivno traže zapošljenje, izvršavaju obaveze utvrđene individualnim planom zapošljavanja, učestvuju u mjerama aktivne politike zapošljavanja, u skladu sa zakonom, opštim aktom Zavoda i individualnim planom zapošljavanja, prihvataju odgovarajuće zapošljenje u skladu sa zakonom i individualnim planom zapošljavanja, da se lično javljaju Zavodu radi informisanja mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanjima zapošljavanja na svaki poziv Zavoda, a najmanje jednom u dva mjeseca, obavještavaju Zavod o svakoj promjeni koja utiče na sticanje ili gubljenje prava ili obaveza po ovom zakonu, a najkasnije osam dana od nastanka promjene i ispunjava druge obaveze koje ima po Zakonu o opštem aktu Zavoda i individualnom planu zapošljavanja.

Prisutna razlika između broja korisnika zdravstvene zaštite po osnovu nezaposlenosti i broja registrovane nezaposlenosti prema evidencijama Zavoda utvrđena na navedeni način je posljedica nekoliko okolnosti a koje se može podvesti i pod anketu o radnoj snazi, a to je činjenica je da je zdravstvena zaštita Ustavom zagarantovano pravo i odnosi se i na one koji su dobrovoljno i na one koji su nedobrovoljno nezaposleni. Eto to je osnovna razlika u podacima Fonda zdravstva i Zavoda za zapošljavanje. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala.

 

ZDENKA POPOVIĆ:

Poštovani ministre,

Ja ću se, prije svega, zahvaliti na odgovoru koji ste mi vi dali u pisanoj formi, jer zaista je odgovor opširan i sveobuhvatan, ali isto tako potvrdio sve moje sumnje koje su vezane za problematiku zapošljavanja. To je jedno.

Drugo, ja i vi se ne možemo složiti ni stručno, a ovo što se ne slažemo politički mislim da nije uopšte važno. Za građane Crne Gore je mnogo važnije ovo što se mi ne slažemo stručno.

Prije svega, u odgovoru na moje pitanje, znači ja sam vas pitala - ima li država, pored Crne Gore koja koristi stopu registrovane nezaposlenosti? Vi ste rekli ima država, demokratskih država tržišne privrede i zemlje u tranziciji,a niste naveli koja je to država. Ja sam se zaista potrudila da nađem bilo koju državu koja koristi stopu registrovane nezaposlenosti, kao osnovnu stopu koja treba da bude naš najznačajniji makroekonomski indikator koji će ukazati na činjenicu koliko imamo nezaposlenih lilca na Zavodu za zapošljavanje, ja nijesam uspjela da nađem nijednu zemlju. A ono što je simptomatično i meni zaista čudno, jeste činjenica da Zavod za zapošljavanje svakih sedam dana izračunava stopu registrovane nezaposlenosti, što nije slučaj ni u jednoj zemlji u okruženju a ni u Evropskoj uniji. Makar ja nijesam našla nijednu zemlju.

Ono što je još gore jeste to da za potrebe svojih sedmičnih analiza Zavod za zapošljavanje koristi podatke o aktivnom stanovništvu iz popisa 2003. godine, po kome u Crnoj Gori živi 264 276 radno aktivnog stanovništva, dok je zvanična metodologija naložila i nalaže da se koriste zvanični statistički podaci o nezaposlenosti i aktivnom stanovništvu za taj mjesec.

Ono što dodatno zbunjuje, imam ovdje vaš pretpristupni ekonomski program za Crnu Goru od 2012 - 2015. koji je izradio Sektor za ekonomsku politiku i razvoj, gdje se kaže da na kretanje u oblasti tržišta rada najviše su uticale u toku 2012. godine vremenske neprilike, dužnička kriza, visoke kamatne stope, itd. ali ono što je zapanjujuće, što se vi kao ekonomista morate složiti sa mnom, je to da se kaže da se osim svih tih problema problem tržišta rada, znači predstavlja neusklađena i neadekvatna statistička osnova za analize koje se prvenstveno ogleda u nezadovoljavajućem kvalitetu podataka o tržištu rada, kako iz anketnih tako i iz administrativnih izvora.

Zar niste imali dovoljno vremena, gospodine ministre, da usaglasite metodologiju sa MONSTATOM, da imamo jednu naučno zasnovanu metodologiju po kojoj će se izračunavati stopa nezaposlenosti?

Ono što je vrlo važno što želim da vam kažem je da vas ne kritikujem samo ja, odnosno ne vas, izvinjavam se personalno, nego Zavod za zapošljavanje, nego vas kritikuje i Evropska banka za obnovu i razvoj koja smatra da podaci koje daje Zavod za zapošljavanje nisu validni i ne koristi ih više, koristi podatke koje daje MONSTAT, odnosno anketa o radnoj snazi, i to je ono što zabrinjava. I ono što zabrinjava je činjenica da su iz Evropske banke za obnovu i razvoj rekli da je nezamislivo u demokratskom svijetu da se može frizirati podatak o stopi nezaposlenosti i da oni ne razmiju šta znači problem stope registrovane zaposlenosti. Zar, s obzirom da se stopa registrovane zaposlenosti radi jednom nedjeljno, vi, odnosno Zavod za zapošljavanje izbacuje sa spiska ljude koji se, recimo, nijesu javili iz nekog razloga, tri ili četiri dana, izbacuje ljude koji, kaže: "Aktivno ne traže zaposlenje". Kako neko može da se zaposli, recimo, a ima 45, 50, 55 godina, ostao čovjek bez posla, ili ako mu se ne ponudi neki posao, ako ne prihvati neki neodgovarajući posao, gospodine ministre, ako vi nekom čovjeku, mladom čovjeku koji ima fakultetsku diplomu pravnika, ekonomiste, ponudite posao sezonskog radnika kuvara, konobara, i ako to odbije on se briše sa evidencije Zavoda za zapošljavanje?To je nepravedno. I to nije validan podatak, to nije podatak sa kojim treba ekonomija Crne Gore da se služi. Hvala na pažnji.