Poštovani predsjedniče Vlade u ime Poslaničkog kluba Bošnjačke stranke želim postaviti sljedeće pitanje:

“Šta Vlada Crne Gore namjerava konkretno preduzeti u cilju stimulacije poljoprivredne proizvodnje, posebno u nerazvijenim ili manje razvijenim područjima gdje zato postoje povoljni uslovi i neiskorišteni resursi? Takođe, pitamo da li se razmišlja o uvođenju i nekih novih kreditnih linija kojima bi se dodatno podstakao razvoj poljoprivrede, pogotovo na sjeveru Crne Gore?”

Obrazloženje:

U Vašem ekspozeu od 04.decembra 2012.godine, istakli ste da je korištenje resursa poljoprivrede jedan od veoma bitnih oslonaca oživljavanja ekonomije, posebno u sjevernom dijelu države. Mi smatramo da se mjerama iz agrobudžeta za 2013.godinu takva zacrtana politika dovodi u pitanje. Naime, predviđeni agrobudžet prema uporednim podacima najniži je u regionu, proporcionalno državnom budžetu. Takođe, mjerama koje ne predviđaju otkup tržišnihj viškova, te mali podsticaji, dovodi se upitanje ne samo mogućnost povećanja proizvodnje već i mogućnost održavanja na postojećem nivou.

Od Vas očekujemo odgovor, da li najavljene mjere predstavljaju perspektivu razvoja poljoprivrede ili znače smanjenje broja onih koji imaju želje i motiva da se njome bave. I ovom prilikom podsjećamo da je uvoz hrane jedan od najvećih problema debalansa budžeta Crne Gore, pogotovo što se uvozom hrane koja se i kod nas proizvodi narušava domaće tržište, odnosno konkurentnost domaćih proizvoda.

Hvala.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodine Kalač, kao što sam u decembarskom ekspozeu istakao bolje korišćenje resursa poljoprivrede jeste jedna od šansi koje u uslovima krize mogu da omoguće oživljavanje ekonomije posebno u manje u razvijenim područjima. Danas sam više uvjeren da je potreba daljeg unapređenja ove oblasti bržeg razvoja jedna od najznačajnijih potreba crnogorskog društva, uz naglasak na snažniju vezu između potrebe održivog razvoja poljoprivrede i bržeg razvoja ruralnih područja. Danas u globalnim razmjerama, a slično i kod nas, postoji sve veća potreba za poljoprivrednim proizvodima. Proklamovan je globalni cilj, obezbijediti godišnji rast poljoprivredne proizvodnje po stopi od 3%, kako bi se ona do 2050.godine povećala za 70%. I kako bi se pratile rastuće potrebe stanovništva. Za nas je bitan i zajednički cilj poljoprivredne politike Evropske unije, a on glasi - obezbijediti povećanje poljoprivredne proizvodnje primjenjujući tehnološka dostignuća uz poboljšanje konkuretnosti i boljeg korišćenja svih resursa posebno radne snage. Između ostalog, i iz ovih razloga posvećeni smo bržem razvoju poljoprivrede koju smo definisali kao jednu od prioritetnih grana razvoja Crne Gore. Svjesni smo da pri tome treba razriješiti niz izazova sa kojima se danas suočavamo kako bi stvorili uslove za intenzivniji razvoj poljoprivrede. U vezi sa postavljenim pitanjem želim da istaknem i sljedeće:

Vlada Crne Gore je utvrdila niz mjera kojima podstiče razvoj u oblasti poljoprivrede. Agrobudžetom za 2013.godinu opredijeljeno je 20,3 miliona eura.

Drugo, četvrti javni poziv za investicije u poljoprivredna gazdinstva u iznosu od 1,6 miliona je u toku.Dodatno stvoreni su preduslovi da se u toku ove godine usvoji program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja. Konačno, predlog ovog dokumenta poslat je generalnom direktoratu za poljoprivredu Evropske komisije. U pitanju je iznos od oko 4 miliona eura.Činimo da ova sredstva budu odobrena 2013.godinu .

Treće, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja stvara uslove za obezbjeđenje i dodatnih 7,3 miliona eura koja će se moći koristiti kada operativna struktura za petu IPA komponentu bude formirana na čemu se u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja intenzivno radi. Realno je očekivati da će sredstva biti operativna početkom 2014.goidne.

Četvrto, Vlada preduzima sve aktivnosti kako bi se podstakle strane investicije, finansijske organizacije, banke i drugi subjekti da dodatno investiraju u oblast poljoprivrede i prarađivačke industrije.

Peto, jedan dio sredstava, pod povoljnijim uslovima, već je sada usmjeren preko Investiciono razvojnog fonda. Naročito se podstiču poljoprivreda i prehrambena industrija, a prednosti imaju sve zemlje koje žele da podstaknu razvoj u opštinama na sjeveru Crne Gore, odnosno manje razvijenim područjima. Kada sam kazao kako ćemo se nositi sa izazovima mislio sam da poljoprivreda više od ostalih djelatnosti trpi od nastupajućih klimatskih promjena. Zato poljoprivredi predstoji proces prilagođavanja promijenjenim klimatskim uslovima, kao i proces prilagođavanja i smanjivanja njenog štetnog uticaja na klimatske promjene. Uključili smo Svjetsku banku i osiguravajuće kompanije kako bi se zajednički uspješno borili sa ovim rizicima.

Takođe, kao veliki izazov nameće se korišćenje novih tehnologija biotehnologija, agrotehnologija, agrotehnika, inovacije i aplikativna istraživanja, razvoj stručnih službi da asiminacija istih do krajnjih proizvođača. Crnogorska poljoprivreda, rekao bih, životno je zainteresovna za moderniji, skladniji razvoj i povećanje konkurentnosti kao i za brzo racionalno i organizovano kretanje crnogorskih poljoprivrednih proizvoda ne samo na unutrašnjem već prevashodno na ekstremnom tržištu. Zbog različitih uslova za razvoj poljoprivrede, zbog malih posjeda, ograničenih sredstava za razvoj saznanja i trendovima u svijetu crnogorskim poljoprivrednicima je neophodna pomoć usmjerena ka boljoj edukaciji i na nauci zasnovana bolje organizovana, kvalitetom ojačana proizvodnja sa kojom bi proizvođač mogao ravnopravnije da nastupa na tržištu. Naša dosadašnja iskustva u oblasti agroekonomije i procesu izgradnje proizvođača, menadžera i agrobiznisa nije dala očekivane rezultate. Zato ćemo težiti da se aktivnije pomogne crnogorskom proizvođaču hrane da ubrzano usvaja nova znanja tehničke inovacije i da unapređuje upravljanje u svojim kompanijama. Sada u uslovima krize sve više ljudi namjerava da se bavi poljoprivredom. Ako krizu možemo savladati većim osloncem na sopstvene snage, onda je poljoprivreda dobra šansa za brži ukupni razvoj veću zaposlenost i bolji životni standard. Siguran sam da su mjere koje su usvojene od strane Vlade i aktivnosti koje sada sprovode, ne samo u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja već i šire kod drugih subjekata institucije i organa otvaraju perspektivu razvoja poljoprivrede i podstiču dodatno veći broj poljoprivrednika da se bave ovim vidom proizvodnje. Država će podsticati ambijent u ovoj oblasti i obezbjeđivati odgovorajuća sredstva za njenu podršku, ukidati biznis barijere, razvijaće pri tom konkurentost domaćih proizvoda i podsticati ukupni ruralni razvoj.

Na kraju, želim da Vas podsjetim da smo u ovoj godini u oblasti poljoprivrede posvećeni realizaciji ciljeva koji će omogućiti rast proizvodnje, rast zaposlenosti, smanjenje uvoza, bolju edukaciju i smanjenju sive ekonomije.

Hvala Vam na pažnji.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vama.

Gospodine Kalač, izvolite.

ALMER KALAČ:

Hvala Vam, gospodine predsjedniče Vlade.

Da bi sve ovo realizovali, potrebno je da te informacije koje stižu sa terena do vas i do Vaše Vlade u međuvremenu ne oslabe na intenzitetu ili da ne promijene svoj oblik.

Ja ću sad govoriti o određenom broju problema koji onemogućavaju poljoprivrednu proizvodnju ili je usporavaju u tom svom razvoju. Promašaji u bankarskom sektoru, kada su banke uzimale pod hipoteku zemljište, ni u kom slučaju se ne mogu ispraviti time što se ljudima neće dati krediti po osnovu razvoja poljoprivrede.

Onda, Midas projekti, koji se najčešće pominje kod nas, favorizuju određene poljoprivredne proizvođače, odnosno njihova raspodjela bude po principu ko ima dajte mu još ko nema neka crkne, iz razloga što su malo stimulisani oni koji imaju zemljište, ali nemaju sredstava da započnu poljoprivrednu proizvodnju.

Ovdje se javlja i problem prilikom obezbjeđivanja fakture o kupljenim proizvodima za izgradnju poljoprivrednih objekata, gdje se insistira da faktura bude od samo jedne firme, odnosno samo od jednog dobavljača, tako da to sigurno nije mjera za podsticaj. Takva mjera ne ide u prilog ni poljoprivrednim proizvođačima koji mogu povoljnije dobaviti građevinski materijal. Samovolja pojedinih lokalnih samouprava da ne izdaju građevinske dozvole poljoprivrednim proizvođačima za manja seoska gazdinstva sigurno nije mjera koja pospješuje poljoprivrednu proizvodnju.

Takođe, samovolja pojedinih lokalnih samouprava da ne subvenciraju proizvodnju u poljoprivredi, takođe nije mjera za podsticaj poljoprivrede. Svemu tome ide u prilog i Zakon o izgradnji objekata.Kako ni zakonim ni podzakonskim aktima poljoprivredni objekti nijesu svrstani u neku posebnu kategoriju, već u kategoriju privrednih objekata, a samim tim se onemogućava dobijanje građevinskih dozvola jer je izuzetno velika procedura oko izrade planske dokumentacije za takve objekte.

Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Gospodine Kalač, hvala vam.

Predsjedniče Vlade, vaš završni komentar.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Hvala gospodinu Kalaču na podsticajnim informacijama. Akciju treba razviti izmedju Vlade, medjunarodnih subjekata, koji bi nam mogli biti partneri u realizaciji ove naše razvojne politike, a posebno na unutrašnjem političkom tržištu na relaciji Vlada - lokalne uprave. Slažem se sa vama da pored tih deformiteta i ograničenja koje ste pomenuli postoji još čitav niz ograničenja koje u suštini limitiraju efikasnost akcija koje se pokreću, a vjerujem da je uzrok njima još uvijek odsustvo pune svijesti o odgovornosti koju svi moramo ponijeti ukoliko želimo da ostvarimo ono što nam je najvažbnije - nacionalni interes, a to je da iskoristimo resurse, da napravimo veći društveni proizvod i stvorimo uslove za kvalitetniji život.

Vi ste govorili o ograničenjima u bankarskom sistemu. Slažem se, Ministarstvo finansija je veoma posvećeno tome da pokušamo da animiramo i druge bankarske subjekte da nam pomognu da razmrdamo ono što je poamlo učmali bankarski sistem koji, doduše, ne odudara mnogo od onoga što je evropski bankarski sistem danas.Ne tražimo alibi u tome nego pokušavamo da nadjemo nekog ko bi nam pomogao da pojačamo kreditni portfolio crnogorskog bankarskog sistema i stvorimo uslove za realizaciju razvojnih projekata počev od ovih u poljoprivredi.

Govorili ste o Midas projektima, ono što vjerujem da imate na umu da se tu moramo pridržavati onoga što su kriterijumi našeg partnera u ovom slučaju Svjetske banke.

Treće, govorili ste s pravom da u lokalnim urpavama nema uvijek potrebnog nivoa ažurnosti u realizaciji obaveza od kojih zavisi ostvarivanje razvojnih projekata. Na žalost, to bismo mogli potvrditi kada je u pitanju turizam. Neki projekti u realizacji turizma kasne po nekoliko godina zbog toga što lokalne uprave kasne da donesu detaljne urbanističke planove. Sjetimo se slučaja o energetici, o gradnji malih elektrana gdje smo dali koncesije, pa onda se čekalo puno vremena da se stvore urbanističko-planske pretpostavke za početak gradnje, jednako tako i u poljoprivredi.

Zato vjerujem da postoji realan prostor na koji ste vi ukazali da zaista pokušamo da u tijesnoj komunikaciji izmedju Vlade i lokalnih uprava stvorimo i pojačamo svijest o zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje ovih planova. Zaista mislim da je poljoprivreda veoma realan razvojni resurs za uvećanje društvenog proizvoda i stvaranje uslova za kvalitetniji život, posebno na sjeveru države. Hvala.