Hvala, gospodine predsjedniče Skupštine u ime poslaničkog Kluba Demokratske partije socijalista postavljam predsjedniku Vlade pitanje:

Gospodine predsjedniče,

Koje je mjere Vlada preduzela u cilju suzbijanja sive ekonomije i kakve su rezultate te mjere imale na prihode budžeta?

Obrazloženje

Očuvanje makroekonomske stabilnosti u uslovina ekonomske krize predstavlja jedan od najvećih izazova za ekonomije širom svijeta. Pitanje fiskalne discipline u tim uslovama je dodatno izoštreno.

U prilog ovim tvrdnjama najbolje govori najnoviji izvještaj Svjetske banke za Crnu Goru. Citiram: "Ovaj izvještaj naglašava presudnu ulogu održivosti fiskalnog i finansijskog sektora za obezbjedjenje makroekonomske stabilnosti i održivosti koje čine temelj dugoročnog rasta.

S obzirom na trenutni nivo zaduženosti, urgentan prioritet za Crnu Goru jeste rrješavanje sopstvene ekonomske ranjivosti putem fiskalne konsolidacije odnosno smanjenje deficita i smanjenja javnog i eksternog duga. Ovakvu fiskalnu politiku treba podržati kredibilnim pravilima za osiguranje trajne trajne fiskalne discipline."Kraj citata.

Ovo su pitanja sa kojima se ozbiljno ovih dana suočava i Evropska Unija. Pozdravljajući napore koje Savjet Evrope čini u ovoj oblasti predsjednik Evropske komisije Barozo 22.maja,iznio je podatak da se godišnje zbog utaje i izbjegavanja plaćanja poreza izgubi oko jedan milion eura, što predstavlja ekvivalent godišnje potrošnje za zdrastvenu zaštitu u svim članicama Evropske unije.

Procijenjeno učešće sive ekonomije u Crnoj Gori iznosi oko 20% Bruto drupštvenog proizvoda i Budžet po tom osnovu ostvaruje značajne gubitke. U cilju postizanja što boljih rezultata u ovoj kompleksnoj oblasti potrebno je aktivno uključivanje svih državnih organa u skladu sa svojim kapacitetima i nadležnostima, koji će se voditi principima neselektivnosti, transparetnosti i nulte stope tolerancije na sivu ekonomiju.

Siguran sam da je važan segment Vladinog akcionog plana upravo unaprijeđenje koordinacije i saradnje među državnim organima.

Takođe, uvjeren sam da su sve zacrtane mjere, mjere kontinuiteta a da će se posebna pažnja obratiti na dodatno povećanje fiskalne discipline tokomn turističke sezone od koje se očekujz značajni budžetski prihodi. Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala, poslaniče Simoviću.

Predsjedniče Vlade Đukanoviću. Izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Gospodine predsjedniče Parlamenta, dame i gospodo poslanici, poštovani gospodine Simoviću.

Svjesna negativnih efekata koje neformalna ekonomija ima po privredu Budžet i ukupan ekonomski sistem Vlada Crne Gore se u punoj mjeri posvetila aktivnostima na planu sprečavanja nelegalnog poslovanja kroz pokretanje snažne kampanje intezivniji rad inspekcijskih službi i aktivnosti na unapređenju poreske discipline.

Ove aktivnosti se sprovode i kroz rad Radne grupe za suzbijanje sive ekonomije u čijem sastavu su pored predstavnika nadležnih državnih organa iz izvršne vlasti uključeni predstavnici socijalnih partnera privrede i Skupštine Crne Gore čime se ostvaruju potrebni energetski efekti, konstruktivna diskusija svih involviranih i zainteresovanih subjekata te obezbjeđuje sagledavanje efekata predloženih mjera na najvišem nivou.

Vlada je usvojila akcioni plan mjera za suzbijanje sive ekonomije za 2013.godinu kojim su obuhvaćene aktivnosti koje se odnose na regulatorna poboljšanja, operativne mjere jačanje institucija međuinstitucionalnu saradnju edukaciju i medijsku kampanju. Akcionim planom obuhvaćene su najrizičnije oblasti sa aspekta neregularnog poslovanja i to tržišta rada, akcizni proizvodi, promet proizvoda i naplata poreskog duga. U dijelu regulatornih poboljšanja Vlada je utvrdila predlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost s kojim je revidirana kaznena politika. Osnovni cilj predloga nije ostvarenje većih budžetskih prihoda po osnovu naplate kazne, već pooštravanje kaznene politike, povećanjem iznosa novčanih kazni što će doprinijeti poboljšanju discipline poreskih obveznika u poštovanju poreskih propisa samim tim dovesti do blagovremenog izvršavanja poreskih obaveza.

Takođe pripremljeni Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja kojim se vrši unapređenje poreskog sistema, popunjavanje sistemskih pravnih praznina i stvaranje normativnih predpostavki za veći obuhvat i efikasniju naplatu poreskih obaveza. Ovaj zakon posebno tretira neregularno poslovanje odnosno obavljanje djelatnosti bez registracije uplatu pazara i visinu blagajničkog maksimuma razne vidove plaćanja i prebijanja dugova i potraživanja cesija, signacija, kompezacija, zabranu otvaranja novih oblika privredne djelatnosti u slučaju neizmirenih poreskih obaveza ili blokade računa u postupku prinudne naplate, obaveze medija izdavača u postupku objavljivanja oglasa za reklamiranje i drugo. Kao jedna od mjera za suzbijanje sive ekonomije i inicijativa radne grupe prema socijalnom savjetu u vezi povećanja minimalne zarade koja je rezultirala donošenjem odluke Vlade o povećanju minimalne zarade na nivo od 193 eura što će u značajnoj mjeri smanjiti negativan uticaj sive ekonomije na tržištu rada. Poseban akcenat je stavljen na suzbijanje sive ekonomije u pripremi turističke sezone kroz koordiniranu intenzivnu saradnju nadležnih inspekcijskih službi zasnovanu na principima transparentnosti, neselektivnosti i na toleranciju u vršenju inspekcijskog nadzora. U dijelu informisanja javnosti i edukacije pokrenuta je kampanja pod nazivom "na sva zvona siva zona" čiji je osnovni cilj jačanje fiskalne discipline svih poreskih obveznika. U okviru kampanje pokrenuta je i TV emisija u kojoj se javnost u kontinuitetu informiše o obavljenim kontrolama evidentiranim nepravilnostima kod pojedinačnih subjekata, kao i preduzetim mjerama, odnosno sankcijama. Istovremeno na sajtu Ministarstva finansija nedeljno se objavljuje spisak svih subjekata koji su inspekcijskim kontrolama evidentirane nepravilnosti kao i dio mjera za suzbijanje sive ekonomije koje su implementirane rezultirale su pozitivnim efektima odnosno značajnim povećanjem prihoda budžeta Crne Gore.

Naime u periodu od 1.januara do 24. maja 2013.godine u odnosu na isti period prošle godine prihodi su veći za 8,7%, odnosno za 31,3 miliona eura i iznose 392,54 miliona eura. Značajniji porast prihoda zabilježeni po osnovu naplate poreza na dodatu vrijednost u iznosu od 20,6 miliona eura odnosno 17,4% u odnosu na isti period 2012.godine i iznosi 139 miliona eura. Porast prihoda ostvarenih po osnovu naplate akciza u iznosu od 7,7 miliona eura, odnosno 17,7% više u odnosu na isti period prethodne godine kao i poreza na dohodak fizičkih lica u iznosu od 1,5 miliona eura, odnosno 6% više u odnosu na prethodnu godinu. Uz dalju odgovornu realizaciju ove politike imamo razloga da vjerujemo da ćemo ostvariti planiran efekat na polju fiskalne finansijske konsolidacije u državi i smanjiti potrebu zaduživanjem u ovoj i narednim godinama.

Zahvaljujem na pažnji. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala predsjedniče Vlade.

Kolega Simović. 

MILUTIN SIMOVIĆ: 

Zahvaljujem se na datom odgovoru.

Ostvareni rezultati u suzbijanju sive ekonomije više nego ohrabrljivo. Ohrabruje podatak da si prihodi Budžeta povećani za prvih pet mjeseci o.g. u odnosu na isti period prošle godine za 8,7%, odnosno za 33 miliona eura. U pitanju su definitivno značajna sredstva i ta su sredstva i tekako važna za još kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građana Crne Gore za još kvalitetnije obrazovanje, za otvaranje novih radnih mjesta posebno za mlade ljude ta sredstva su svakako uslov za dalju redovnost u socijalnim davanjima i dalju redovnost u isplati penzija. Alternativa tim dodatno naplaćenim sredstvima svakako su bili novi krediti i novo povećanje ukupne kreditne zadužnosti Crne Gore. Siguran sam da će rezultati u narednom periodu biti još značajniji i to upravo dosljedni sprovođenjem Vladinog Akcionog plana, kada su u pitanju i akcizni proizvodi, mislim da tu posebno ima prostora i tržište rada i promet roba i poreski dug. Garancija tome je i koordinirani rad svih nadležnih državnih organa, uključenost socijalnih parntera koji su inače uključeni u radnoj grupi, ali i očekivani konstruktivni pristup svih parlamentarnih partija koji će pokazati svoj konstruktivan pristup i zamijeniti pristup kritizerski i politikantski pristup.

Ponoviću, ova tema je vrlo prisutna na nivou Evropske unije o tome govori i obraćanje predsjednika Evropskog parlamenta Martina Šulca 22.maja o.g., kada se obratio na samitu Evropskog Savjeta i gdje je podržao Akconi plan i Evropskog savjeta na istu temu.

Citiraću njegove riječi:

"Vrlo je važna borba protiv utaje poreza, troškovi Evrope od evazije poreza tj. od nenaplaćenih prihoda od poreza za svaku godinu iznose gotovo milion eura, što bi bilo dovoljno novca za otplatu dugova svih zemalja članica za proteklu deceniju istakao je Šulc. Zatražio je od zemalja članica da se obavežu da do 2020.godine prepolove invaziju poreza. Utaja poreza podriva solidarnost među državama i među građanima, dodao je Šulc".

Mi takođe smatramo da utaja poreza u Crnoj Gori podriva ukupnu solidarnost u Crnoj Gori.

Hvala vam. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Da nebi ja podbačio za kolegom Šulcom .... fondacije je procijenila jednu drugu cifru ovo je hiljadu milijardi da je bilo jasno što je bilion, da je 300 milijardi od korupcije u Evropskoj uniji minus. Tako da imamo sad obije cifre milijardu i 300.

Izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Zahvaljujem gospodinu Simoviću.

Nebih naravno imao ništa dodati ovome što je gospodin Simović učinio kao komentar u svom dopunskom obraćanju niti ovoj vašoj interpretaciji. Htio bih samo da kažem da sam potpuno saglasan sa ocjenom koju je gospodin Simović iznio da na ovom planu Vlada sama ne može dobiti bitku protiv neformalne ekonomije, na ovom planu svi zajedno moramo dobiti bitku i tu je jako važno da Vlada u svojim naporima ima punu podršku Parlamenta i da kažem makar parlamentarnih partija koje veoma često da kažem svojim stavovima o konkretnim pitanjima kao da ostavljaju prostor za kolebanje u odnosu na da kažem jedinstvo i odlučnost fronta u borbi protiv sive ekonomije u Crnoj gori. Siva ekonomija je uzela maha ja sam definitivno uvjeren da tu postoje značajni kapaciteti koje treba iskoristiti za savladanje deficita za snižavanje potrebe za zaduživanjem u perspektivi za eliminisanje potrebe za zaduživanjem, a istovremeno je to uslov da se uspostavi regularna tržišna utakmica, da se formalizuju radna mjesta i stvore uslovi za dostojanstven radni odnos ljudi koji rade u Crnoj Gori.

Kada o ovome govorimo, i time ću završiti, vrlo često uglavnom razmišljamo u drugom licu množine ili u trećem, obraćaju ći se nekom drugom ili govoreći o nekom trećem kod koga smo uočili sivu ekonomiju a da pri tome, vjerujem, postoji prostor da u svojim svakodnevnim iskustvima preispitamo da li smo sve uradili da zaista suzbijamo prostor za sivu ekonomiju. Dakle, nije problem samo u neplaćenom PDV-eu na granici, ako se to događa riječ je definitivno ili o kriminalu ili o korupciji nadležnih državnih organa. Nije samo problem u tome da li ćemo dobiti fiskalni račun u gostiteljskom ili trgovinskom objektu, moramo se zapitati zaista, da li neko od nas možda ima kućnu pomoćnicu koju plaća, a da pri tom nije formalizovao njen radni odnos, da li nekom od nas se dijete obrazuje u nekom dodatnom procesu obrazovanja, kroz neke dopunske časove i tako dalje, pa da li smo vidjeli da je onaj ko mu pruža tu nastavu ispostavio račun sa obračunatim porezom i tako dalje. Ako to ne radimo, mi kao ljudi koji smo zaduženi prioritetno da čuvamo državne interese, makar na posredan način doprinosimo održavanju sive ekonomije i suzbijamo ono što su realni kapaciteti države, da se obračuna sa neregularnim poslovanjem u Crnoj Gori i da ubere prihode koji će nam obezbijediti da kasnije kroz budžetsku preraspodjelu možemo doprinositi kvalitetnijim servisima kakvi su zdravstvena zaštita, obrazovanje, zadovoljavanje kulturnih i drugih potreba u Crnoj Gori. Zahvaljujem.