Da li je regulacija i sistem kontrole kvaliteta nafte i naftinih derivata u maloprodaji garantuje da crnogorski potrošači dobijaju proizvod odgovarjaućeg kvaliteta za cijenu koju plaćaju.

Obrazloženje: Crna Gora je u prošloj godini uvezla preko 350 miliona litara nafte i naftnih derivata i taj uvoz predstavlja jednu od najznačajnijih stavki u ukupnom uvozu. Kako postoje sumnje potrošača u kvalitetu goriva, koje, ukoliko su opravdane, znači da je desetine miliona štete za građane, zbog toga je važno da se sistemi kontrole i kvalitet goriva, garantuje proizvod zahvaljujućih karakteristika i povrati povjerenje potrošača za cijenu koju plaćaju dobijaju proizvod odgovarajućeg kvaliteta. Ukoliko bi postojalo odstupanje u kvalitetu u samo par procenata u odnosu na deklarisanu vrijednost šteta po gradjane i po privredu Crne Gore, ponavljam, mjerila bi se desetinama miliona eura da ne pominjemo potencijalna oštećenja motornih vozila i drugih mašina koje koriste naftu za kao pogonsko gorivo.

Tražio sam i tražim i dalje odgovor u pisanoj formi.

Pošto imam još par minuta, dodatno obrazloženje. Ovo pitanje sam postavio prije četiri - pet godina i tada dobio, od tadašnjeg ministra, odgovor šta se namjerava uraditi po tome i upravo me sada interesuje šta se to predalo toj kontroli, jer znamo da postoje ili bi barem trebale dapostoje dvije vrste kontrola. Jedna je ova papirološka, tako da kažem, gdje se pregladaju papiri deklarisani, ulazi, izlazi, carine, sa carina standardi, da li je to sve uredno napisano, a drugi je kontrola u praksi, putem uzorka ili putem drugih novih metodologija i metoda koje postoje već danas u našem okruženju. Interesuje me da li smo u tom smislu negdje napredovali.

U odgovoru na prethodno pitanje koje se tiče zaštite potrošača, prije par mjeseci, vi ste ministre rekli da će novim zakonom biti, mislim, 40 000 eura predviđena kazna za takve slučajeve kod ne poštovanja deklarisanog kvaliteta. Ne znam da li je konkretno za ovaj ili je odgovor se odnosio ukupno na zakonom izraženu maksimalnu kaznu, budućim zakonom kojim ćemo izmjenema i dopunama. Samo bih tu napomenuo da neke zemlje, na primjer, Bugarska ima već 250 hiljada za ovu, konkretan slučaj, za prevaru u dijelu kvaliteta goriva. Da Estonija ima u povratu zabranu poslovanja firma u tome. Da Japan ima i zabranu i krivično gonjenje onih koji to rade. Tako da, ponavljam još jednom, ako je jedna oktan ili dva oktana slabija energetska vrijednost goriva koje mi plaćamo a cijena ista kao u mnogim evropskim zemljama, onda nas namjerno ili nenamjerno to ne znam, ali nadam se da su vaše kontrole to otkrite, građani su pokradeni za desetine miliona eura. Hvala. Očekujem odgovor. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vam.

Izvolite, gospodine ministre. 

VLADIMIR KAVARIĆ: 

Poštovani poslaniče Banoviću, na postavljeno poslaničko pitanje Ministarstvo ekonomije daje sledeći odgovor i naravno dostavićemo ga i u pisanoj formi.

U skadu sa članom 8 stav 2 Uredbe o graničnim vrijednostima sadržaja zagađujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla, Agencija za zaštitu životne sredine predlaže progrma praćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla koje donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Program praćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla obuhvata motorne benzine bmb 98 li bmb 95 i dizel gorivo, izrađen na osnovu standarda MEST-EN 14274. Metodologija izrade programa utvrđena je u standardu sa MEST-EN 14274 Aneks D. Ukupan broj uzoraka utvrđen je na osnovu izbora statističkog modela C u koviru standarda i faktora varijabilnosti kvaliteta goriva na crnogorskom tržištu. Mjesto uzorkovanja određena statističkom metodom iz registra benzinskih stanica i skladišta u Crnoj Gori. Uzimanja uzoraka goriva na bezniskim stanicama vrši se u zimskom i ljetnjem periodu. Ljetnji period se računa od 01. maja do 30 septembra, a zimski period od 01. oktobra do 30. aprila. Program je prvi put donešen 2011. godine i u skladu sa Uredbom o graničnim vrijednostima sadržaja zagaćujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla ispitivani su parametri kvaliteta goriva samo sa aspekta zagađenja vazduha što je usklađenog sa EU direktivom 2009/35C.

Ovo podrazumijeva da se ispituje samo dio parametara kvaliteta koji su definisani standardom MEST-EN 228 za motorne benzine i standardom .... 590 za goriva za dizel motore. Razlika u broju ispitivanih parametara koji propisuju standardi i uredba, naročito velika za goriva za dizel motore gdje se od standardom propisanih 19 parametara na osnovu uredbe ispitivalo pet parametara. Proširena analiza dizel goriva realizuje se 2012.-e i obuhvata sve parametre propisane standardom MEST-EN 590. Učestalost uzimanja uzoraka goriva na benzijskim stanicama je sledeće; po pitanju bmb 95, bmb 98 i eura dizela ... godišnje 100 uzorkovanja na benziskim pumpama od toga 50 u ljetnjem, a 50 u zimskom periodu. Ukupan broj uzorkovanja, imaju se u vidu sva tri segmenta, je 300 osim na beznzijskim stanicama programom predviđenih kontrola dizel goriva na skladištima. Broj uzorkovanja za dizel goriva na skladištima za ljetnji i zimski period prikazan je u tabeli 2. Tabelu ćete dobiti, ja ću je prepričati. Odnosi se na skladištenje Jugopetrol AD i skladište u luci Bar, kada imamo po pet uzorkovanja u ljetnjem i zimskom periodu. Na osnovu rezultata ispitivanja kvaliteta goriva koje je izvršila akreditovana labaratorija za ovu vrstu ispitivanja i koja za obavljanje ovih djelatnosti ima dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine, a u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, utvrđeno je tokom 2012.-e prekoračenje dozvoljenih vrijednosti na beznijskoj stanici Dejli Petrol iz Ulcinja. Ekološka inspekcija postupila je u skladu sa svojim nadležnostima i ovo gorivo je povučeno sa tržišta.

Zbog velikog broja pritužbi građana na kvalitet dizel goriva na predlog Agencije ministarstva održivog razvoja i turizma je donijelo program praćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla za 2012.-u godinu gdje je labaratorijska analiza dizel goriva proširena na sve propisane parametre kvaliteta dizel goriva koje definiše standard MEST-EN 590. Na ovaj način trebalo je da se omogući potpunija kontrola dizel goriva na tržištu, a u međuvremenu da se donese pravni osnov za nadležnost Tržišne inspekcije za tržišnu kontrolu goriva, što bi omogućilo sprovođenje mjera i u slučaju eventualnih odstupanja od parametara koji nijesu dio pomenute uredbe proistkle iz Zakona o zaštiti vazduha. Iz iznijetih razloga, izmjenama Zakona o energetici, a koji su u toku, predviđa se mogućnost vršenja nadzora tržišne inspekcije nad trgovinom na veliko i malo i analize kvaliteta naftnih dariveta uz odgovarajuće kanze energetskim subjektima koji ne poštuju zakonske odredbe.

Znači, krajnje jednostavno, potrebna je izmjena Zakona o energetici da ono što je institucionalni vakum u ovoj oblasti, koji sada evidentno postoji, bude u prevaziđen. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Kolega Banović, izvolite. 

BORISLAV BANOVIĆ: 

Ne slažem se sa vama da su potrebne institucionalne izmjene i normativne izmjene da bi se mogla napraviti ovdje kontrola i pratiti kvalitet toga. Ako postoje, a postoje stari zakoni, mi smo u starom vremenu i u starim vremenima imali pravo da kontrolišemo, imali osnova da kontrolišemo i imali osnova da kažnjavamo kompanije koje prodaju nešto što nije uredno i nešto što nije tačno. Dakle, ako te zakone nijesmo ukinuli a mislim da nijesmo oni stari važe, onda tog osnova imamo i dalje.

Duga stvar, zahvaljujem se na trudu i na iscrpnom komentaru i odgovoru, ali taj se komentar očigledno odnosi ili se nijesmo razumjeli, a mislim ipak da jesmo, sa zadnjim dijelom vašeg odgovorai vidim da jesmo, odnosi se na ekološke aspekte te kontrole. Moje pitanje je bilo u odnosu na kvalitet goriva energetski. Dakle, ta kontrola se sastoji i od tog ekološkog, da li izduvni gasovi sadrže supora i ostalih otrovnih gasova, elemenata toliko i toliko ili ne i ti parametri i ti kriterijumi, standardi postoje, ali postoje i ovi drugi, da li piše 95 oktana ili 98, da li je to gorivo od 95 ili 98, ja i dalje smatram, laik sam veći od vas u toj oblasti, ali i dalje smatram da postoji osnov i sad i postojao je 2011.-e i 2009.-e da se ne smije prodavati ono što nije u redu. Nastavićemo raspravu negdje ubuduće u vezi sa tim kada budu te izmjene zakona. Po tome ispada da nam mogu prodavati vodu, onda ona ekološki izvanredna,najviše vode uspu u gorivo, vodena para izduvava i mi smo srećni, a nemamo osnova da utičemo na to, pa je kvalitet goriva za pogon automobila odgovarajući.

Evo prilike onda da barem načnemo temu što treba da bude ta kontrola u buduće, ako nije do sada. Očekivao sam da će biti i do sad i da ćete mi barem za 2012.-u, ako je donijet program za 2012.-u godinu, da ćete reći šta su nalazi tih programu, šta su nalazi tih uzorkovanja u odnosu na kvalitet. Nijesam čuo ni za ekologiju osim jedne kompanije, da je povučeno gorivo, ali bi dobro bilo da se u budućim odgovorima i vi ostali da nam malo tih svježih podataka više dajete. Šta se desilo, kakva je kaznena politika, koji su nalazi, a ne da postoje norme da se nešto ispituje i da postoje standardi i MEST-a i svi ostali to je edukativno za nas, ali nas ono što interesuje prvenstveno kontrola izvršenja tih pravila i zakona u praksi. Koje su pozitivne promjene.

Dakle, kontrola treba da zaštiti kupca, da zaštiti njegovo zdravlje, da zaštiti njegovu svojinu tj. džep i da zaštiti sve nas - vazduh, ali takođe da utvrdi porijeklo nekvalitetnog goriva. Da li smo mi utvrdili eto taj jedna slučaj, odakle to nekvalitetno gorivo? Je li ono namjerno ili nenamjerno došlo na naše pumpe? Je li razlog korupcija ili prevara ili je neki tehnički razlog nepostojanje ili postojanje nekih grešaka u preradi, u skladištenju, na pumpama pa se to promijenilo sve to. Molim vas da dođemo barem do nekih standarda među sobom u ovoj državi zejedničkih, nemojte shvatiti ne govorim vama lično, jednako sam kriv i ja koliko i vi što to nijesmo zajednički pratili i radili, ali vas pozivam da zaista u buduće shvatimo šta je ovdje problem, da pokušamo da se to mijenja, a problem postoji, građani se žale to svi osjećamo, kada uspemo gorivo na jednoj pumpi i na drugoj, a da ne spominjem nijednu, kolika je razlika u kilometrima koje prelazimo i kolika je razlika u cijeni koju plaćamo. Znači, sa jednim rezervoarom pređemo 500 km, a sa drugim pređemo 700 km. Tih, ne znam 20 ili 30% smo više platili kao građani, a onda kao i cijela država posebno.

Zato zaista molim da dođemo do toga što je dužnost administracije i što je dužnost ministarstava i inspekcija i koja je to kontrolna funkcija, a evo mi pokušavamo u parlamentu da tu našu kontrolnu funkciju i kroz ova pitanja izgradimo i poboljšamo.

Hvala.