Mletački Senat je 21. jula 1657. odobrio da se te familije nasele u Peroju, malom, kamenitom i od kuge opustjelom istarskom mjestu. U jesen iste godine, 26. novembra, mletačka vlast posebnom poveljom doseljenim porodicama garantuje uslove i privilegije. U Peroj se tada naselilo 77 duša, ali je doseljavanja bilo i kasnije tako da se broj stanovnika uvišestručio.

Ta jedinstvena crnogorska pravoslavna kolonija se, uprkos brojnim teškoćama i iskušenjima, održavala i održala puna tri i po stoljeća, sačuvavši ne samo svoje crnogorsko ime nego i identitet.
Centar za iseljenike Crne Gore, imajući u vidu značaj ovoga jedinstvenog jubileja, ne samo za perojske Crnogorce već i za Crnu Goru i Hrvatsku, a posebno crnogorsku dijasporu, želio je da da i svoj poseban doprinos objavljivanjem knjige o Peroju.

Iz te zamisli nastala je i zamašna knjiga „Peroj - Crnogorci u Peroju: 1657 - 2007" koju je priredio Marjan Mašo Miljić, književnik, publicista i pouzdan poznavalac crnogorske prošlosti i kulture i crnogorskog iseljeništva.

U toj izuzetno dragocjenoj, strukturno i koncepcijski složenoj knjizi priredjivač je na preko 1000 stranica sabrao, priredio i za štampu spremio skoro sve bitno što je napisano o Crnogorcima u Peroju.

Ona sadrži preko stotinu tekstova iz različitih oblasti nauke, putopisne zapise, polemičke članke i druge radove. U četrnaest poglavlja, od kojih je napravljeno ovo priredjivačko sazdanje, obuhvaćeni su skoro svi segmenti života i duha crnogorskih iseljenika u Peroju u rasponu od tri i po vijeka: istorija i tradicija, život i običaji, etnos i etos, folklor, narodno usmeno stvaralaštvo, narodna nošnja, prosvjeta i obrazovanje, pravoslavlje, nekolika pokušaja sinteze perojske povjesnice kroz „šum vremena" i troipovjekovnog identiteta u Istri.

Posebno su zanimljiva i korisna poglavlja o perojskom govoru sa rječnikom i etnografskim nasljedjem iz bogate riznice ovih crnogorskih iseljenika.

Takođe, treba istaći arhivsku građu i druge izvore neophodne za sklapanje istorije tog neobičnog i u svakom pogledu interesantnog mjesta, prepoznatljivog po njegovim crnogorskim doseljenicima.
Naučna afirmacija Peroja počinje tek u posljednjim decenijama prošlog vijeka, čemu su većinom doprinijeli autori zastupljenih tekstova, naučnici i istraživači, a posebno je u tom smislu nezaobilazan doprinos prof. dr Milorada Nikčevića, kako u organizovanju naučnih skupova tako i u publikovanju zbornika radova. Na kraju, prije priredjivačevog pogovora, data je solidna bibliografija o Peroju i njegovim žiteljima do 2007. Projektom u realizaciji ove obimne knjige rukovodili su prof. dr Milan Vukčević direktor Centra za iseljenike i Milivoje Obradović urednik edicije „Dijaspora Crne Gore". Urednik publikacije je dr Saša Knežević, recenzenti akademici Branko Pavićević i Đorđe Borozan.

Duh i poruka knjige „Crnogorci u Peroju 1657 - 2007" mogla bi se sažeti: i mala čestica naroda može opstati i pretrajati ako sačuva svijest o sebi i ako se brani od asimilacije. Obilježavanje 350-togodišnjice doseljavanja Crnogoraca u Peroj jeste rijetka svečanost, veliki jubilej. To je i praznik sveukupne crnogorske dijaspore.

Knjiga o Peroju Centra za iseljenike Crne Gore je ne samo izdavački poduhvat nego i kulturno i naučno pregnuće.

Crnogorcima u Peroju je domovina Hrvatska, a Crna Gora otadžbina, postojbina njihovih predaka, matica sveukupnog njenog stanovništva.

Kao što se nekad Crna Gora sazdavala oko prve štampane knjige tako će i ova o Peroju biti vječita odbrana u pamćenju i saznanju o sebi, svome biću i postojanju. Peroj je dobio ne samo sveobuhvatnu sagu o sebi nego i čast da bude bar simbolično prijestonica crnogorske dijaspore.
U toj prijestonici, u sklopu proslave povodom velikog jubileja, 21.07.2007. održaće se i promocija knjige Peroj-Crnogorci u Peroju: 1657 - 2007.