Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore
Monday, 16. June 2014. 17:34

Committee on Human Rights and Freedoms holds its 32nd meeting

On the 32nd meeting held today, the Committee on Human Rights and Freedoms, in an extended composition, considered the 2013 Performance Report of the Protector of Human Rights and Freedoms, sustained it after hours of discussion and proposed to the Parliament for adoption..

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković je u uvodnom obrazloženju saopštio da je Izvještaj u zakonskom roku dostavljen Skupštini Crne Gore. Cilj podnošenja Izvještaja je upoznavanje sa stanjem ljudskih prava u Crnoj Gori i ukazivanje na probleme u funkcionisanju državnih organa. Takođe, u Izvještaju se daje prikaz rada institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i postupanje po pritužbama građana, kao i poštovanje ustavnih i zakonskih prava građana. Zaštitnik je istakao da se Izvještaj za 2013. godinu temelji na pritužbama građana, razgovorima sa građanima, sprovedenim istraživanjima, izvještajima državnih organa, nevladinih organizacija i organa nadležnih za praćenje pojedinih instrumenata međunarodnog prava.

Iz statističkog prikaza podataka o radu Zaštitnika uočava se da je u 2013. godini Zaštitnik primio 611 pritužbi, dok su iz 2012. godine prenešene 94, što je približno isti broj kao i 2012. godine. Pritužbe su se odnosile na rad državnih organa, organa državne uprave, upravnih i drugih organizacija, sudova, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja, Uprave policije, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, Državnog tužilaštva, organa za vođenje prekršajnog postupka i na rad organa, službi i nosioca javnih ovlašćenja u drugim državama, privrednih društava, drugih pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica.U primljenim pritužbama podnosioci su ukazivali: na povredu prava na suđenje u razumnom roku u 71 pritužbi, na ostala građanska prava 289 pritužbi, na ekonomska, socijalna i kulturna prava 143 pritužbe i na povredu prava djeteta bila je 91 pritužba.

Zaštitnik je istakao da je od ukupnog broja pritužbi po kojima je postupio u 2013. godini, riješeno 594 predmeta, odnosno 84, 26 % predmeta. U 2014. godinu prenešeno je 111 predmeta (15,74%), od kojih je većina formirana u drugoj polovini decembra 2013. godine, po kojima objektivno nije mogao biti završen postupak. Od 111 predmeta koji su prenešeni u narednu godinu, 31 nije mogao biti riješen, jer subjekti na koje su se pritužbe odnosile nijesu odgovorili na zahtjev Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. U Izvještaju je navedeno o kojim subjektima je riječ, a uglavnom se radi o predmetima koji se odnose na povredu prava na slobodan pristup informacijama.

Zaštitnik je saopštio da je u 165 slučajeva utvrđeno da postoji povreda prava, od čega je u 143 slučaja povreda otklonjena u toku ispitnog postupka, pa je iz tog razloga postupak obustavljen. U preostalim predmetima povrede nijesu otklonjene u toku ispitnog postupka pa je Zaštitnik u 22 predmeta dao mišljenja sa preporukom nadležnim organima za otklanjanje utvrđenih povreda prava, ostavljajući za to odgovarajuće rokove. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je istakao da je u ovom Izvještaju, po prvi put, dat prikaz pritužbi i po polnoj strukturi podnosilaca pritužbi, ističući da je to jedina institucija koja je ispoštovala normu Zakona o rodnoj ravnopravnosti.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je saopštio da se na osnovu postupanja po pritužbama može zaključiti da je u 2013. godini u oblasti ljudskih prava ostvaren određeni napredak, ali ne u mjeri potrebnoj da bi se stanje moglo ocijeniti kao zadovoljavajuće.

Zaštitnik je saopštio da su na rad javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja u 2013. godini podnijete 93 pritužbe, a iz prethodne godine prenešeno 6 pritužbi i da su se građani, kao i u prethodnoj godini, uglavnom žalili na dugo trajanje upravnih postupaka, odnosno na kršenje zakonom utvrđenih rokova, na nepostupanje po njihovim zahtjevima, žalbama, konačnim upravnim aktima i presudama nadležnih sudova. Postupajući po pritužbama Zaštitnik je zapazio da organi javne uprave, kako državni, tako i organi lokalne samouprave često prilikom odlučivanja o pojedinačnim zahtjevima građana ne odlučuju (“ćutanje uprave”), ili neopravdano dugo vode postupke.

Iako je broj pritužbi na rad sudova smanjen u odnosu na prethodnu godinu, što je posledica rasta ažurnosti sudova, Zaštitnik je saopštio da u njihovom radu još uvijek ima predmeta u kojima postupci traju više godina, što nije u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Smatra da tim predmetima treba posvetiti posebnu pažnju i preduzeti sve neophodne mjere da se postupci u što kraćem roku pravosnažno okončaju.

Naveo je da je Zakonom o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Zaštitnik određen kao Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM), čime je Crna Gora ispunila preuzetu obavezu iz Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih, ponižavajućih kazni ili postupaka. Zaštitnik je ocijenio da je pravni okvir kojim je regulisan zatvorski sistem unaprijeđen, stanje u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija poboljšano, a uspostavljena je pritvorska jedinica za maloljetnike i žene. Saopštio je da su stvorene normativne i institucionalne pretpostavke za prevenciju torture.

Takođe, saopštio je da su stvorene normativne i institucionalne pretpostavke za unapređenje rodne ravnopravnosti. Nasilje nad ženama i nasilje u porodici i dalje je prisutno.

Ocijenio je da su stvorene normativne i institucionalne pretpostavke za zaštitu prava manjinskih naroda. I pored ostvarenog napretka, predstavnici manjinskih naroda suočavaju se sa problemima koji se odnose na nedovoljnu zastupljenost u organima državne uprave i javnim službama, a posebno je težak položaj Roma u Crnoj Gori, istakao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Zaštitnik je saopštio da iz dostavljenih pritužbi, razgovora sa građanima i opštih pokazatelja o situaciji u društvu proizilazi da je stanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u Crnoj Gori, kao i mjere koje se preduzimaju od strane nadležnih organa u cilju njihovog obezbjeđivanja još uvijek ispod standarda koje propisuju međunarodni dokumenti. Stopa siromaštva u poslednje tri godine je u porastu. I dalje je veliki broj građana živi na granici siromaštva i u stanju je stalne socijalne potrebe. Nijesu bitnije unaprijeđeni uslovi i mogućnosti za zapošljavanje, povećanje zarada, osiguranje socijalne i zdravstvene zaštite za sve građane, rješavanje stambenih i sličnih problema i potreba građana, što izaziva opštu ekonomsku i socijalnu nesigurnost. Istakao je da je sa ekonomskog aspekta posebno težak položaj nezaposlenih lica, ranjivih grupa i pojedinaca, kao što su stara lica, raseljena lica, Romi i lica sa invaliditetom. Zaštitnik je ukazao da je na državi odgovornost i obaveza da stalno preduzima mjere za obezbjeđivanje potrebnog nivoa ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.

U 2013. godini Zaštitnik je imao u radu 34 pritužbe u kojima su podnosioci ukazivali na povrede prava na rad i prava iz radnog odnosa. Podnosioci pritužbi su se, kao i u prethodnoj godini, uglavnom žalili na poslodavce zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa, proglašenja tehnološkim viškom, neisplaćivanja zarada, otpremnina i drugih naknada, nepostupanje inspekcije rada, nepravilnosti u ostvarivanju prava na rad, neuplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje.

Govoreći o pravu na povraćaj imovinskih prava i obeštećenje, Zaštitnik je podśetio da je u 2011. godini sačinio Poseban izvještaj o ostvarivanju prava na povraćaj imovinskih prava i obeštećenje, a da je prilikom razmatranja tog Izvještaja Skupština donijela Zaključke. U tom Posebnom izvještaju Zaštitnik je ukazao da se proces povraćaja oduzetih imovinskih prava i obeštećenja odvija veoma sporo i da se dugim trajanjem postupaka za povraćaj imovinskih prava i obeštećenje građanima onemogućava da ostvare svoje Zakonom propisano pravo. Od stupanja na snagu Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju do                     31. decembra 2013. godine riješeno je 53, 3% predmeta. Iako je zabilježen rast okončanih postupaka, komisije za povraćaj i obeštećenje i dalje imaju u radu veliki broj predmeta po kojima postupak nije okončan, naročito Komisija u Bijelom Polju. Zaštitnik je u godišnjem Izvještaju ukazao da je neophodno da komisije ubrzaju svoj rad po preostalim predmetima, da Ministarstvo finansija obezbijedi odgovarajući broj stručnih saradnika za ažurno obavljanje stručnih poslova za potrebe komisija, srazmjerno broju predmeta u radu i da nadležni organi preduzmu sve neophodne radnje i mjere za kontinuirano funkcionisanje komisija za povraćaj i obeštećenje.

Govoreći o pravu na socijalnu zaštitu, Zaštitnik je ukazao da je u izvještajnoj godini stupio je na snagu novi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti i da je postignut određeni napredak u procesu socijalne reforme, ali je potrebno preduzimati i dalje aktivnosti.

Pravo na zdravu životnu sredinu je jedno od osnovnih ljudskih prava, ali i pored dobrog normativnog okvira za zaštitu životne sredine u Crnoj Gori, u praksi se dešavaju slučajevi povrede zajamčenog prava na zdravu životnu sredinu, zbog nedovoljno razvijene ekološke svijesti, nedovoljne informisanosti građana o pravu na zdravu životnu sredinu, pravu na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine, kao i pravu na pristup pravdi za zaštitu tih prava.

Zaštitnik je zapazio da su sprovedene brojne aktivnosti na zaštiti djece, posebno u cilju zaštiti djece od nasilja u porodici. Mišljenja je da treba nastaviti sa edukacijom osoba koje rade direktno sa djecom.

Iako je u Crnoj Gori posljednjih godina poboljšan normativni okvir i povećana društvena vidljivost osoba sa invaliditetom, njihova diskriminacija postoji u svim sferama društvenog i privatnog života. Položaj osoba sa invaliditetom se može najbolje sagledati ako se ima u vidu visok stepen njihove nezaposlenosti, nizak stepen obrazovanja, siromaštvo, politička nezastupljenost. I dalje je nepristupačnost javnim objektima i površinama jedan od osnovnih problema u ostvarivanju ravnopravnosti osoba sa invaliditetom. Zaštitnik je mišljenja da je neophodno unaprijediti aktivnosti na promociji i zaštiti prava ovih lica.

Saopštio je da su realizovane određene aktivnosti na planu promocije i zaštite prava LGBT populacije i podśetio da je Vlada Crne Gore usvojila Strategiju unapređenja kvaliteta života LGBT osoba za period 2013-2018. godine i Akcioni plan za njeno sprovođenje. Podśetio je da su mirna javna okupljanja pripadnika LGBT populacije u Budvi i Podgorici nadležni državni organi podržali, ali je na okupljanjima izražen visok nivo homofobije. Ostvarivanje njihovih prava u Crnoj Gori nije u skladu sa međunarodnim standardima, a naročito zabrinjava nasilje, odnosno fizički napadi koji su se desili protiv pripadnika LGBT populacije tokom ove godine. Zaštitnik je mišljenja da bi donošenje Zakona o istopolnim zajednicama, odnosno partnerskim odnosima, doprinijelo poboljšanju položaja LGBT populacije u Crnoj Gori.

U raspravi o Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu učestvovali su predstavnici nevladinih organizacija i poslanici.

Milan Radović, koordinator Programa ljudskih prava u NVO “Građanska alijansa”, govoreći u ime tri nevladine organizacije: „Centar za prava djeteta“, „Centar za demokratiju i ljudska prava“ i „Građanska alijansa“ je ocijenio da se u Crnoj Gori u kontinuitetu bilježi napredak u oblasti ljudskih prava, ali i u radu institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Postoje i određeni nedostaci, navodeći da institucija Ombudsmana još uvijek nema dovoljno budžetskih sredstava neophodnih za obavljanje Zakonom utvrđenih aktivnosti, naročito u dvijema važnim oblastima- zaštiti od diskriminacije i prevenciji torture. Ukazao je i na nedovoljne kadrovske kapacitete, jer je Zaštitnik u ovom trenutku bez dva zamjenika. Podśetio je da Izvještaj ukazuje na brojne probleme manjinskih grupa, među kojima su osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT populacije, RAE populacije. U Izvještaju se navodi da je bilo deset pritužbi na rad Tužilaštva, a imajući u vidu da Tužilaštvo treba da bude efikasnije u radu, očekivao je veći broj pritužbi. Mišljenja je da Izvještaj može da bude bolji, posebno u dijelu koji se odnosi na prevenciju torture i zaštitu od diskriminacije. Predložio je da institucija Zaštitnika u narednom periodu organizuje više sastanaka sa NVO koje se bave ljudskim pravima radi razmjene informacija i u cilju nastavka saradnje.

Stevan Milivojević, izvršni direktor NVO LGBT Forum “Progres”, koja je Odboru za ljudska prava i slobode dostavila konkretne primjedbe i sugestije na Izvještaj o radu Zaštitnika je saopštio da prema njihovoj ocjeni Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu ne zaslužuje da bude podržan.

Primijetno je odsustvo komunikacije institucije Zaštitnika sa LGBT grupama i stručnjacima i Izvještaj nije rađen sa autentičnim LGBT organizacijama.

Dobar dio sadržaja Izvještaja preuzet je, bez provjera i objektivnog sagledavanja iz Akcionog plana Vlade Crne Gore za implementaciju LGBT politike u 2013. godini i polugodišnjeg izvještaja Vlade o sprovođenju Akcionog plana. Naveo je da su u instituciji Zaštitnika prikrili pritužbe i opis radnji preduzetih povodom pritužbi koje je podnio LGBT Forum „Progres“. U Izvještaju su samo kratko konstatovane dvije pritužbe, iako je podnijeto desetak pritužbi iz LGBT zajednice. Istakao je da je posebno neprofesionalno što u Izvještaju nije konstatovana pritužba zbog diskriminacije i izražene homofobije koju je LGBT Forum „Progres“ podnijela protiv Zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za prava djeteta, Nevenke Stanković, što se u instituciji Zaštitnika ignoriše osam mjeseci. Mišljenja je da je Zamjenica Zaštitnika nakon tog slučaja trebala podnijeti ostavku.

U Izvještaju za 2013. godinu prepisan je dobar dio Izvještaja za 2012. godinu i potpuno je provjerljivo da su Preporuke Zaštitnika u Izvještaju za 2013. godinu iste kao u Izvještaju za 2012. godinu. Nedostaje informacija šta je urađeno u pogledu određenih Preporuka datih 2012. godine.

Posebno nedostajuća cjelina odnosi se na to šta se dešava s implementacijom datih ocjena i Preporuka iz 2012. godine, kao i nepostojanje obrazloženja koje su glavne prepreke u njihovoj implementaciji i zašto nijesu realizovane. Naglasio je da Odbor za ljudska prava i slobode posebno treba da obrati pažnju na tu činjenicu.

Saopštio je da se pažljivim čitanjem Izvještaja o radu Zaštinika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu, stiče utisak da se radi o izvještaju nekog radnog tijela Vlade Crne Gore, a ne o ključnom izvještajnom dokumentu nacionalne institucije za zaštitu od diskriminacije. Naročito nedostaje šta je institucija Zaštitnika radila na polju unapređenja ambijenta za prihvatanje različitih marginalizovanih grupa i popravljanja poštovanja ljudskih prava u praksi. U Izvještaju takođe nedostaju konkretni, stručni i objektivni pogledi institucije Zaštitnika u pogledu različite predmetne tematike. U Izvještaju je izostavljena saradnja i sadržaj saradnje institucije Zaštitnika sa Savjetom za zaštitu od diskriminacije Vlade Crne Gore i na koji način su predstavnici institucije Zaštitnika učestvovali i kakva su zapažanja iznosili na sjednicama Savjeta. Iste Preporuke date su u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2012. godinu kao u Izvještaju za 2013. godinu, samo što su, zbog prikrivanja sličnosti, navedene drugačijim redosledom. U Izvještaju nema govora o odnosu institucije Zaštitnika prema izraženoj problematici nasilja u školama i među maloljetnicima, niti ima stručnog odnosa prema pitanjima slobode okupljanja LGBT zajednice, kao i prema obrazovnoj politici. Takođe, nejasna je tvrdnja i podaci u Izvještaju da su osobe s invaliditetom, “po svim istraživanjima”, “treća po redu” diskriminisana grupa. Ne stoji da su na „Povorci ponosa“ bili Zaštitnik sa savjetnikom, jer savjetnik nije prisustvovao. Ukazao je da se u Izvještaju navodi da je kao nacionalni preventivni mehanizam za torturu Zaštitnik obavio 21 nenajavljenu pośetu zatvorima, izostavljajući podatke o redovnim pośetama, čiji plan je usvojen tek u decembr 2013. godine iako je Zakonom iz 2011. godine Zaštitnik postao nacionalni mehanizam za torturu, a do danas nema izvještaja o stanju u toj oblasti.

Saopštio je, poređenja radi, da Zaštitnik građana Srbije obavlja poslove sa samo dva zamjenika.

Takođe, naglasio je da od sredine decembra 2013. godine Zaštitnik nije predložio dva zamjenika.

Pozvao je Odbor za ljudska prava i slobode da zbog manjkavosti i nepreciznosti ne prihvati Izvještaj ili da razmatranje odloži, kako bi Zaštitnik organizovao okrugli sto na kojem bi se razgovaralo o otklanjanju netačnih i namjerno ignorisanih sadržaja, kao i o svim primjedbama na rad Institucije. Takođe je pozvao Odbor da formuliše nepristrasne zaključke i preporuke o Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu.

            Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, je pohvalila napore i uloženi trud Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u izradi Izvještaja, ali je istakla da je više pažnje trebalo posvetiti konkretnim studijama slučaja. Saopštila je da osobe sa invaliditetom predstavljaju grupu koja pripada pretežno siromašnoj populaciji i u tom pogledu Zaštitnik je trebalo češće samoinicijativno da postupa u zaštiti njihovih prava. Naglasila je da se osobe sa invaliditetom suočavaju sa velikim problemima kada je u pitanju pristup objektima, javnom prevozu, uslugama i da im je otežano ostvarivanje mnogih prava. Navela je i dva konkretna slučaja diskriminacije osoba sa invaliditetom. Predložila je da se organizuje sastanak Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i predstavnika nevladinog sektora kako bi se analizirali konkretni slučajevi.

            Milisav Korać, izvršni direktor NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju je ocijenio da je Izvještaj u značajnoj mjeri obuhvatan, konkretan, jasan i na osnovu njega se može zaključiti šta je ko u prethodnoj godini radio na planu zaštite ljudskih prava. Zahvalio je Zaštitniku što su djeca sa teškoćama u razvoju u Izvještaju prepoznata kao ranjiva grupa, što oni i jesu. Ukazano je na propuste državnih organa, prvenstveno centara za socijalni rad, u zaštiti prava ove populacije. Ocijenio je da je u  2013. godini izostala ranije uspostavljena saradnja između institucije Zaštitnika i roditeljskih udruženja djece sa teškoćama u razvoju i izrazio očekivanje za unapređenje iste. Nijesu dovoljno prikazani problemi u zapošljavanju lica sa invaliditetom, jer od 30 miliona eura, uplaćenih u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, po njegovim riječima, svega nekoliko procenata izdvojeno je za aktivnu politiku zapošljavanja lica sa invaliditetom. Odlaže se donošenje pravilnika o grant šemama koje treba da omoguće povlačanje sredstava za organizacije koje zapošljavaju lica sa invaliditetom. U Izvještaju se na afirmativan način govori o Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, a po njegovoj ocjeni taj Zakon nije dobar, jer nije ustanovio nijedno dodatno pravo za ovu populaciju i naglasio je da prilikom razmatranja Predloga zakona nije prihvaćen njihov predlog da se Zakonom definiše naknada za roditelje djece sa najtežim smetnjama u razvoju, što je praksa u Srbiji i Hrvatskoj. Uz razumijevanje za lošu finansijsku situaciju u državi, smatra da u državnim organima još uvijek postoji nedostatak senzibiliteta prema osobama sa invaliditetom.

Podśetio je i na Zaključak Skupštine Crne Gore iz decembra 2012. godine kojim je utvrđeno da sredstva koja budu ostvarena mimo budžetskog plana, treba uplaćivati za socijalna davanja i istakao da to nije ispoštovano, jer su prihodovana značajna sredstva mimo planiranih i nijesu usmjerena u navedene svrhe, što je Zaštitnik trebao ukazati u Izvještaju.           

Mišljenja je da je u Izvještaju više prostora trebalo dati problematici zdravstvene zaštite. Na kraju, zaključio je da bi Zaštitnik češće trebao da reaguje na pojedine konkretne slučajeve kršenja ljudskih prava.

            Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković je saopštio da je Izvještaj o radu Zaštitnika za 2013. godinu urađen bez zamjenika za zaštitu od diskriminaciju i zamjenika za državnu upravu, iako su oba u instituciji radili do kraja 2013. godine i istakao da je njihova obaveza bila da ostave podatke, dokumentaciju i pripreme nacrt izvještaja, odnosno dio izvještaja za oblast za koju su bili nadležni. U Izvještaju je prikazan i njihov rad. Jedan Zamjenik je ostavio više podataka i uradio nacrt, dok drugi Zamjenik, iako je Zaštitnik to od njega zahtijevao, nije posao odradio, tako da je Izvještaj urađen na osnovu dokumentacije kojom je raspolagala Institucija.

U odnosu na sugestiju da bi Izvještaj mogao biti bolji u oblasti prevencije torture, saopštio je da je u Izvještaju dato samo osnovno, a detaljna analiza biće sadržana u godišnjem Izvještaju o radu Nacionalnog preventivnog mehanizma koji je u završnoj fazi i biće dostavljen Vladi i Skupštini.

Podsjetio je da je Izvještaj o radu Zaštitnika za 2012. godinu na plenumu razmatran tek u decembru 2013. godine i da je tada izrazio žaljenje što se Izvještaj kasno razmatra. Od decembra 2013. do marta 2014. godine nije se ništa ozbiljno desilo u oblasti zaštite od diskriminacije, tako da nijesu htjeli ponavljati ono što je navedeno u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2012. godinu.

Zaštitnik je prokomentarisao svaku od primjedbi koje je saopštio izvršni direktor NVO LGBT Forum „Progres“.

Način na koji je nevladina organizacija dostavila primjedbe Odboru za ljudska prava i slobode i način na koji su iste prezentovane na sjednici po mišljenju Zaštitnika je neprofesionalan i pomalo zlonamjeran. Istakao je da je Izvještaj Zaštitnika bio dva mjeseca na sajtu institucije Zaštitnika i dva mjeseca na sajtu Skupštine Crne Gore tako da je nevladina organizacija imala vremena da primjedbe dostavi znatno ranije, a ne pred samu sjednicu Odbora, koja je prethodno bila zakazana za 3. jun 2014. godine. Primjedbe od strane LGBT Foruma „Progres“ nijesu im bile upućene, iako bi partnerski odnos to nalagao, pa je Ombudsman zatražio odlaganje sjednice Odbora kako bi se upoznao sa primjedbama. Za to vrijeme primjedbe su se nalazile na portalima, pisali su o njima i elektronski i štampani mediji. Na primjedbu da nijesu u izradi Izvještaja kontaktirali relevantne nevladine organizacije, Zaštitnik je upitao da li su očekivali da Zaštitnik dođe kod njih i upita ih šta da unese u Izvještaj. Naveo je da je 16. januara 2014. godine, po njegovom ovlašćenju, savjetnik Zaštinika kontaktirao LGBT Forum „Progres“ i obavijestio ih da sprovode pripreme za izradu Izvještaja i da bi željeli da im dostave ocjene o tome kako vide poštovanje prava LGBT populacije u Crnoj Gori, koji su problemi, koje bi preporuke dali. Iz NVO LGBT Forum „Progres“ je zatraženo da im se uputi dopis, što je i urađeno, ali nijesu odgovorili i ponovo je urgirano mejlom, ali podaci nijesu dostavljeni. Zaštitnik je istakao da to ukazuje da ova nevladina organizacija nije željela da sarađuje.

U vezi sa primjedbom da je dobar dio Izvještaja preuzet bez provjere i objektivnog sagledavanja iz akcionih planova, Zaštitnik je naveo da je Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, između ostalog, utvrdio i šta Izvještaj treba da sadrži, pa tako u oblasti zaštite od diskriminacije treba da sadrži aktivnosti i postupanje državnih organa. Ne radi se o prostom preuzimanju informacija i navođenje podatka o donošenju Strategije za zaštitu prava LGBT osoba smatra veoma značajnim, jer taj dokument koji pokazuje opredjeljenje države i Vlade Crne Gore da se unaprijede prava LGBT osoba u Crnoj Gori.

U vezi sa primjedbom da su u instituciji prikrili pritužbe i da je LGBT Forum „Progres“ podnio desetak pritužbi, Zaštitnik je saopštio da podatak nije tačan, jer je LGBT Forum „Progres“ u 2013. godine podnijela pet pritužbi. Dvije su upisane u 2013. godini, a tri nijesu, jer su podnijete krajem decembra, pri čemu nijedna od njih ne sadrži broj, nijesu ovjerene i potpisane, a nevladina organizacija je pravno lice, upisano u registar. Zakon to propisuje, tako da su očekivali da će ih dopuniti, pa su te pritužbe zaveli prvog radnog dana u 2014. godini.

U vezi sa kvalitetom njihovih pritužbi, saopštio je da je utisak institucije Zaštitnika da se u LGBT Forumu „Progres“ od dolaska Milivojevića za izvršnog direktora njeguje jedan „revolucionarni“ pristup ljudskim pravima, jer diskriminaciju vide na svakom mjestu, tamo i gdje je ima i gdje je nema. Zaštinik je naglasio da po shvatanju predstavnika ove nevladine organizacije svako pravljanje razlike, nejednako postupanje ili uskraćivanje predstavlja diskriminaciju.

Saopštio je da je Milivojević u izlaganju ispoljio visok nivo kritičnosti i naglasio da NVO ne treba da kreira na koji način će Ombudsman, kao nezavisna institucija, sačiniti izvještaj. Naglasio je da ne očekuju da će Ombudsman prepisivati ono što nevladine organizacije smatraju da treba unijeti u Izvještaj, jer mu je Ustavom Crne Gore propisana nezavisnost koju ima u i izradi Izvještaja.

U vezi sa nekonstatovanjem pritužbe na rad zamjenice, saopštio je da je to shvatio kao predstavku na rad koleginice Stanković. Pojasnio je da je riječ o projektu za djecu osnovnoškolskog uzrasta   „Djeco, pišite Ombudsmanu!“, koji se sprovodi sa NVO „Akcija za ljudska prava“ i UNICEF-om i traje tri godine. Cilj je da se institucija približi djeci kako bi im se obraćali, a kao rezultat tog obraćanja nastao je strip o dječijim pravima, koji je prihvaćen od strane države kao pomoćni udžbenik u predmetu Građansko obrazovanje. „Progres“ je njihove sadržaje postavio na tu stranicu i sadržaji su uklonjeni od strane administratora, a u svemu tome Zaštitnik je vidio samo nedovoljno dobru komunikaciju između NVO LGBT Forum „Progres“ i institucije Zaštitnika, ali ne i homofobiju koju „Progres“ želi prikazati. Saopštio je da imaju pravo da kreiraju stranicu i uklone sadržaj koji je uglavnom namijenjen odraslima. S obzirom da je ocijenio da je u pitanju loša komunikacija, saopštio je da ih je pisanim aktom pozvao da se sastanu i razgovoraju o problemu, a da mu je odgovoreno da se sastanka može održati u Centru za LGBT populaciju, u kojem se, po Zaštitnikovim saznanjima, dominantno pružaju ugostiteljske usluge.

U vezi sa primjedbom da je dobar dio sadržaja Izvještaja prepisan, saopštio je da to nije tačno. Možda ima određenih konstatacija koje se ponavljaju. Naveo je da su na samom početku Izvještaja navedeni slučajevi od 2009. godine u kojima nijesu ispoštovane Preporuke. Primjedbu da nije konstatovana saradnja sa Savjetom za zaštitu od diskriminacije saopštio je da donekle prihvata, ali je istakao da postoji izuzetna saradnja sa sekretarom Savjeta.

Oko konstatacije da nije bilo riječi o nasilju u školama, saopštio je da je to proizvoljna tvrdnja.

U vezi sa ocjenom koja stoji u Izvještaju da su po svim relevantnim saznanjima osobe sa invaliditetom treća diskriminisana grupa i istakao je da je velika razlika između saznanja i istraživanja. Podsjetio je da je poslednje relevantno i zvanično istraživanje o stepenu diskriminacije CEDEM sproveo 2011. godine za potrebe Ministarstva za ljudska i manjinska prava i prema rezultatima istraživanja najviše su diskriminisani Romi, zatim lica sa invaliditetom, LGBT predstavnici, stare osobe i naciolane manjine. Pred kraj decembra prošle godine MONSTAT je objavio analizu siromaštva u Crnoj Gori. Prema toj analizi rast siromaštva u Crnoj Gori je veoma izražen, što je konstatovano i na redovnom godišnjem sastanku Ombudsmana iz regiona u Ljubljani prošle godine. Ombudsman misli da je to ozbiljan problem i o tome su prvi put značajnije pisali u Izvještaju. Romi su manjinska grupa koja je istorijski zapostavljena, a sve međunarodne organizacije i subjekti konstatuju da su Romi na prvom mjestu po diskriminaciji.

Zaštinik je ukazao da je njegova uloga u prevenciji torture prvenstveno da vrši nenajavljene posjete ustanovama u kojima su lica lišena slobode.

Govoreći o diskriminaciji lica sa invaliditetom, saopštio je da je važno da se stanje mijenja i poboljšava, a Ombudsman je tu da ukazuje, kritikuje, preporučuje, savjetuje, poziva na preduzimanje mjera.

Poslanica Snežana Jonica je iskazala dilemu da li da učestvuje u raspravi poslije cijele priče i navela da se kao poslanik osjeća diskriminisano, jer je očekivala da mnogo više čuje konkretnih slučajeva iz prakse od strane nevladinih organizacija. Prokomentarisala je da Milivojević ne može zbog načina glasanja poslanika istima „udarati na čast“, posebno ne zato što mu je ukazana prilika da na Odboru iznosi primjedbe o stanju ljudskih prava, ali ne može da govori poslanicima kako će tumačiti i čitati Izvještaj. Ombudsman je dozvolio da komentariše prigovore pola sata, a institucija ima procedure za rad po pritužbama i nema potrebe da to radi na Odboru. Saopštila je da Odbor za ljudska prava i slobode iz godine u godinu usvaja Izvještaj i to velikom većinom, a usvajanjem Izvještaja donose se i zaključci kojima se obavezuju određeni organi i institucije da urade određene stvari. Dešava se da se zaključci ponavljaju, a ništa se po njima nije uradilo, niti se stanje promijenilo. Već dvije godine ponavlja priču o Fondu za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom i upitala je gdje je 30 miliona eura koje se slilo u taj Fond, a utrošeno je za neke druge namjene. Ogromnom broju građana je ugroženo pravo na rad i prava iz radnog odnosa, neisplaćivanjem ili nerednovnim isplatama zarada, ali nema snažnih zaključaka u tom pravcu. Još uvijek nijesu realizovani Zaključci upućeni Vladi i Ministarstvu finansija povodom ostvarivanja prava na povraćaj imovinskih prava i obeštećenje.

Upitala je šta je urađeno da se poboljša kredibilitet institucije Ombudsmana. Istituciji se povećava broj obaveza, ali ne i kapaciteti da to rade. Trebalo je više pažnje obratiti na ono što se iz godine u godinu ponavlja u Izvještajima a nije realizovano. Smatra da je obaveza Odbora za ljudska prava i slobode da prati realizaciju tih preporuka i zaključaka, kao i da se isprate urgencije koje su poslate. Podsjetila je da je trebalo dati više osvrta na prava osoba sa invaliditetom. Istakla je da je dobro opisano stanje u pojedinim oblastima, ali je preciznije trebalo dati preporuke.

Poslanik Husnija Šabović je ocijenio da je Izvještaj sadržajan, kvalitetno urađen, pregledan i sveobuhvatan. Primijetan je značajno povećan stepen kritičnosti u odnosu na prethodni Izvještaj. Saopštio je da je Zaštitnik prikazao stanje ljudskih prava u Crnoj Gori i uputio jasne zaključke i preporuke nadležnim državnim organima, sa kojima je u određenim slučajevima saglasan. Kao poseban kvalitet Izvještaja ocijenio je to što su podaci prikazani na rodno senzitivan način, što je jedan iskorak ka unapređenju dokumenta, iako je to zakonska obaveza. Osvrnuo se na primjedbe LBGT Foruma Progres date na Izvještaj, naglašavajući da su za njega neprihvatljive. Rezultati rada institucije Zaštitnika na polju unapređenja i promocije LGBT zajednice su vidljivi i kao takvi prepoznati i od strane ovog Odbora i domaćih i međunarodnih subjekata.

Poslanik Srđa Popović je saopštio da ne može prihvatiti konstataciju sadržanu u Izvještaju u vezi sa radom prosvjetnih radnika kojom se navodi da su se pritužbe upućene Zaštitniku odnosile na sprovođenje nepedagoških vaspitnih i disciplinskih mjera prosvjetnih radnika prema učenicima i da je generalna ocjena na postupanje prosvetnih radnika data preoštro. Naveo je da skoro 30 godina radi u prosveti i da se ne može reći da svi prosvetni radnici sprovode takve mjere.

Poslanik Emilo Labudović koji je, u skladu sa članom 55 Poslovnika, učestvovao u raspravi saopštio je da Odbor za ljudska prava i slobode treba na ovakav način da raspravlja o Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Saopštio je da se u Crnoj Gori ni zakoni ne poštuju, a ne zaključci. Ombudsman je glas društvene savjesti i može samo da preporuči. Kad bi Ombudsman pisao Izvještaj na način da bi svima udovoljio i prikazao sve slučajeve kršenja ljudskih prava, po obimu bi Izvještaj predstavljao zbornik radova. Naglašavajući da je svaki ostvareni napredak značajan, a da je po Izvještaju jasno vidljivo da je on u protekloj godini i ostvaren, istakao je da da će podržati Izvještaj na plenumu. Zahvalio je Ombudsmanu na inicijativi za donošenja zakona o upotrebi službenog jezika i pisma i jezika i pisma u službenoj upotrebi, upućenoj Skupštini Crne Gore i zahtijevao od predśednika Odbora da ta inicijativa ne doživi sudbinu prethodne, a predśednik Odbora je saopštio da će to zavisiti od stava Skupštine i Kolegijuma Predśednika Skupštine, a ne od predśednika Odbora.

Poslanica Ljerka Dragičević je saopštila da će podržati Izvještaj, jer onoliko koliko je dato pravo Zaštitniku, on je radio. Nezadovoljna je zaštitom djece, posebno djece sa posebnim potrebama, kao i stanjem u oblasti restitucije, zbog dugog trajanja postupaka i podsjetila je i na Zaključke Skupštine u toj oblasti.

Poslanica Snežana Jonica je upitala Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore da li je do sada dodstavio predlog Skupštini za izbor dva zamjenika i ako nije, zašto nije, imajući u vidu protok vremena otkad dva zamjenika nijesu na funkciji.

Zaštitnik je saopštio da još uvijek nije predložio dva zamjenika, navodeći da Zakon o finansiranju političkih partija nije bio smetnja da on predloži zamjenike. Želeći da sačuva potpunu neutralnost institucije od politizacije nije dostavljao predlog za izbor dva zamjenika, što će vrlo brzo učiniti.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je saopštio da je Odbor za ljudska prava i slobode ima veoma dobru i korektnu saradnju sa Zaštitnikom. Od 32 održane sjednice na 20 su bili prisustni predstavnici institucije Ombudsmana i raspravljalo se o svim pitanjima iz oblasti ljudskih prava. Prisustvovao je, po pozivu Odbora, svim pośetama ustanovama koje je organizovao Odbor za ljudska prava u cilju praćenja stanja u tim ustanovama. Da li je Odbor uvažen u Izvještaju na pravi način govori i to da je o Odboru samo jedna rečenica: „U 2013. godini ostvarena je dobra saradnja sa Odborom za ljudska prava i slobode i Odborom za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore,pravosudnim i drugim državnim organima, a naročito na planu zaštite prava djeteta, zaštite od diskriminacije i prevencije mučenja.“, pri čemu su detaljno navedeni svi tekstovi o Zaštitniku objavljeni u štampi. Po ocjeni Predśednika Odbora stanje ljudskih prava je poboljšano i Crna Gora ne tapka u jednom mjestu, što je konstatovano i od međunarodne zajednice: otvoreni su pristupni pregovori, poglavlja 23 i 24, ukinut je monitoring Komiteta ministara Savjeta Evrope Crnoj Gori. Tako se iz opšte ocjene u Izvještaju koja se već tri godine ponavlja ne bi zaključilo. Predśednik je saopštio da je trošenje sredstava u 2013. godini nepregledno dato i da Odbor, na predlog Zaštinika utvrđuje zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava instituciji Ombudsmana pa, s tim u vezi, Odboru treba dostaviti i detaljan izvještaj o trošenju tih sredstava.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je saopštio da po Zakonu Izvještaj ne mora da sadrži izvještaj o trošenju finansijskih sredstava, ali ako Odbor to traži, dostaviće. Ombudsman je Ustavom nezavisna i samostalna institucija i to su zaključci i ocjene i preporuke iza kojih stoji. Neće popravljati Izvještaj, to su njegove ocjene, a ako se od njega to zahtijeva, onda se time Ombudsman želi disciplinovati. Iz godine u godinu se konstatuje određeni napredak, ali i dalje ima problema. U okruženju Izvještaj Ombudsmana se ne usvaja, već se prima k znanju.

Nakon višesatne rasprave Odbor za ljudska prava i slobode je, sa četiri glasa „za“ i dva „uzdržana“ podržao je Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu i predložio Skupštini da ga prihvati.

Odbor je usvojio Informaciju o drugoj pośeti koizvjestilaca Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope realizovanoj od 14. do 16. aprila 2014. godine, radi praćenja sprovođenja Preporuka iz Rezolucije 1890 (2012) PSSE.

Takođe, Odbor za ljudska prava i slobode je odlučio da Predstavku Društva za špediterske, pomorsko agencijske, spoljnotrgovinske poslove i turizam „Zenšped“ d.o.o. Bar, broj 00-63-8/14-17 od 26. maja 2014. godine i Predstavku g-dina Raša Čivovića, broj  00-63-8/14-21 od 2. juna 2014. godine, shodno Zaključku Odbora o postupanju s predstavkama građana dostavljenim Odboru, dostavi Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore na dalje postupanje u skladu sa njegovim Zakonom propisanim ovlašćenjima, o čemu nakon sprovedenog zakonskog postupka, treba da obavijesti Odbor.