The sitting will be continued tomorrow, starting at 10:00.

Poštovana državna sekretarko, poštovane kolege kao prvo ja se zahvaljujem sekretaru Davidoviću, što je izrazio interesovanje da li može sekretarka da odgovori. Mislim da ovo pitanje od prilike životne važnosti i ako je možda malo zakasnilo zbog sticaja okolnosti želi bih danas postaviti i komentarisaću ga narmalno.

Znači u sklasu sa članom 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore uputio sam sledeće pitanje.

Imajući u vidu da se od strane Vojske Jugoslavije 1998. godine i 1999. godine, postavile mine na granicom Albanijom konkretno na pogrešnoj zoni Crna Gora - Albanija, da li se izvršila demontacija deminiranja na čitavoj zoni polazeći od činjenice da ona postoji opasnost za mještane. Pošto mi vrijeme dozvoljava ja ću se zahvaliti Ministarstvu što sam dobio pisani odgovor, ali pitanje sam postavio iz sledećeg razloga.

U medijima je bilo u julu prošle godine 2012. godine, da je na teritoriji Crne Gore, znači to su tada bili Albanski mediji, petoro građana Crne Gore, stradalo kad je njihovo vozilo naletilo na minu, znači želim odgovor i posle ću komentarisati. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite. 

NADA ULIĆEVIĆ: 

....... odgovor na postavljeno pitanje, imam obavezu da prenesem izvinjenje gospođe i Vama je uvaženim poslanicima gospođe Milice Pejanović Đurišić, koja je kao što je rekao predsjedavajući službeno osutna, i zbog toga nije mogla prisustvovati današnjoj raspravi lično odgovoriti na pitanje.

Inače pitanje, odgovor na pitanje poštovanog poslamike Nimanbegu, a glasi ovako.

Prema podacima koje se nalaze u arfivi Vojske Crne Gore, jedince Vojske Jugoslavije u periodu od devedese osme, devedeset devete godine u pograničnom području prema Republici Albaniji postavile ukupno 77 minskih eksplozivni prepreka sa 680 mina, u drugoj polovini 1999. godine, inžinjerinska jedinica Vojske Jugoslavije razminirala je 28 minsko eksplozivni prepreka sa 190 mina, inžinjerinska jedinca Vojske Srbije i Crne Gore, je u periodu od 6. avgusta do 19. septembra 2004. godine, izvršila razminiranja preostalog reona uz granicu sa Republikom Albanijom kojom prilikom je razminirano 49 minskoeksplozivnih prepreka sa 490 mina, to znači a shodno podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo da je tokom 1999.godine, i 2004. godine, ukolonjeno svih 77 minsko eksplozivnih prepreka sa 680 mina. Nakon ovih aktivnosti vojske regionalni centar za podvodno miniranje dijele je u cjelosti realizovao je projekat generalnog izviđanja i rezuminiranja duž granice prema Kosovu i Albaniji o čemu je dostavi sertifikat broj 342/07 -68/3 od 28.januara 2008. godine, svim nadležnim ministarstvima i organima Crne Gore. Prema podacima iz navedenog setifikata na lokacijama na kojima su bile postavljene minsko eksplozivne prepreke, one su uklonjene odnosno na njima više nema minsko eksplozivnih srestava. To je odgovor Ministarstva odbrane, a to su podaci kojima on raspolaže. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Kolega Nimanbegu ima riječ.

Izvolite. 

GENCI NIMANBEGU: 

Još jednom ću zahvaliti što smo dobii pisani odgovor prije mogućnosti da ovom domu postavimo pitanje i komentarišemo i cijenim taj vaš napor. Takođe, želio bih da možda i potpredsjednik Šturanović, evenditira bar da smo gospodina Lazovića dobili incijativu da možda poslovničko uredimo da odgovor dobijemo na vrijeme, znači prije početka sjednice izgleda da članovi Vlade koriste to da nebi .... dostavljali odgovore prije komentarisanja, ali znači o komentarisanju ja ću na ovu eksplozivnu temu ja ću biti umjeren. Po podacima medija crnogorska policija takođe prošle godine učestvovala u transportu povrijeđenih građana Crne Gore na teritoriji Albanije do grada Bajramcuri koji su onda liječeni u bolnici u Tirani. Znači, saradnja između policije, policije dvije države je korektna i ovaj izvještaj, vaš odgovor je bar u tom dijelu trebaju se naći navodi da li je on tačan jer je evidentno gdje je eksplozija bila. Ljudi su stradali po podacima koje su dali, treba pokrenuti akciju, ja vam tačno ne mogu sugerisati ali vjerovatno i kod vojske Srbije možda oni imaju kompletne podatke šta je bilo minirano koliko je bilo minirano ali i pogledajte navode ovih kompanija koje su vršile demoliranje.

Znači, u odgovoru bi trebalo da nema mina, mina evidentno je bilo nadamo se da u budućnosti neće biti, da će se pokrenuti neka akcija da se to još jednom utvrdi.

Zahvaljujem.

Da li je bilo koji član Vlade Crne Gore zahtijevao raspravu i konkretnu odgovornost zbog toga štu u postupku izdavanja državnih garancija i dodijeljene državne pomoći Kombinatu aluminijuma Podgorica, Željezari Nikšić i Pobjedi AD Podgorica na ukupni iznos od više stotina miliona evra, pored ostalih neregularnosti.

-izdate garancije nijesu zaštićene odgovarajući i kontragarancijama:

-nije vršena eksterna i interna stručna analiza i ocjena finansijskog stanja u ovim kolektivima;

-nije vršena procjena fiskalnog uticaja na Budžet Crne Gore;

-nije rađena eksterna ili interna analiya i ocjena ekonomske održivosti Programa finansijskog restruktuiranja KAP-a;

-nije razmatran Izvještaj o ulaganju CEAC-a saglasno članu 19 Ugovora o poravnjanju;

Ako je zahtijevana rasprava na Vladi na navedene okolnosti, koji član Vlade je to zahtijevao, kada je Vlada o tome raspravljala i što je konkretno zaključila. Ko je u stvari Vladi dao tumačenje da se Ugovor o poravnanju ne može raskinuti bez saglasnosti druge ugovorne strane.

Odgovor na ovo pitanje tražio i u pisanoj formi koje nijesam do ovog trenutka dobije u pisanoj formi, ali nadam se da će stići opet u roku kao što je na moje prethodno pitanje Vama od početka marta ove godine odgovor u pisanoj formi sam dobio neposredno pred početak ove sjednice.

Kratko obrazloženje u ovih minut koliko mi je na raspolaganju pored orgomnih problema koji prate nažalost poslovanje Kombinata aluminijuma, ali i ovih drugih kolektiva koje sam pomenuo u mom poslaničkom pitanju, motiv osnovni da Vam postavim ova konkretna pitanja ili djelove u okviru ovog jednog pitanja je sadržaj Izvještaja o reviziji državnih garancija Vlade Crne Gore za 2010. godinu i 2011. godinu, koji je u aprilu mjesecu ove godine uradila i dostavila ovom Parlamentu najviši organ državne revizije saglasno Ustavu Crne Gore, to je državna revizorska institucija iz podataka Izvještaja državne revizorske institucije se da vidjeti da je za ovih tri, četiri godine, za samo ova tri kolektiva, dakle Kombinat, Željezaru i Pobjedu AD Podgorica, angažovano bilo da je do sada već isplaćeno ili angažovano putem izdatih garancija isplaćeno kroz vidove državne pomoći oko 380 miliona evra od čega 310 miliona ide prema Kombinatu aluminijuma, ide 54 miliona prema Željezari Nikšić i oko 17 miliona prema Pobjedi, vidim da je prošlo vrijeme evo da čujemo odgovor pa će u komentaru nadam se imati još malo prostora da nešto kažem. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Potpredsjedniče izvolite. 

VUJICA LAZOVIĆ: 

Uvaženi gospodine Kaluđeroviću, na vaše pitanje želim da odgovorim na sledeći način. Kao što znate u uslovima ekonomske krize Vlada Crne Gore, i ne samo Vlada Crne Gore, nego i značajan broj Vlada drugih zemalja bile su prinuđene da izdaju garanciju i kako bi obezbijedili stvorili mogućnosti za opstanak i preživljavanje jednog broja kompanija koji su bile pogodjene efektima velike globalne ekonomske krize, svakako mi smo u Vladi Crne Gore, dobijali predloge od resornih ministarstava sa jasnim stavom i mišljenjem Komisije za državnu pomoć i na osnovu toga smo se u Vladi prilikom glasanja odlučivali i nije tajna to sigurno i Vi znate da smo po ovim pitanjima imali i različite stavove unutar Vlade. Želim da posjetim da u skladu sa Ustavom Crne Gore, između ostalog nadležnosti Vlade da uvodi unutrašnji i spoljnu politiku i rješava zakone druge propise i opšte akte koje donosi uredbe i odluke druge akte za izvršavanje zakona, razmatranje odlučivanja na sjednici Vlade vrši se po tačkama utvrđenog dnevnog reda ćlan Vlade i drugi učesnici sjednice Vlade, prilikom razmatranja pojedinih pitanja može govoriti samo o pitanju koje se razmatraju konačno u skladu sa navedeni članovi Vlade mogu davati mišljenje i iznositi stavove po pitanjima koja su kandidovana za raspravu i konkretnom slučaju članovi Vladi su iznosili svoje stavove kada su resorna ministarstva kandidovala navedene materijale, po završetku pretresa Vlada je odlučivala i donosila odgovarajuće akte ili zaključke Vlade većinom glasova.

Što se tiče ugovora o poravnjanju želim da posjetim da ugovor može biti raskinut i bez saglasnosti s druge strane, a onda sigurno slijedi arbitraža i oni u Vladi koji su odlučivali o pokretanju tih aktivnosti su procjenjivali da bi taj postupak bio dosta problematičan u ostalom bili ste u prilici na sjednicama odbora, a i prilikom paralamentarne rasprave da se o tome upoznate. Konačno u vezi sa navodima iz vašeg pitanja, dostaviću Vam u pisanom odgovoru i mišljenje Ministarstva finansija o zakonitosti i sprovedenih procedura prilikom davanja državnih garancija, a kao što ste i sami rekli bićemo u prilici da brzo ovdje u Parlamentu imamo Izvještaj Državne revizorske institucije po pitanju državnih garancija, a svakako da će taj izvještaj Vlada razmatrati posle toga biću u prilici da vam dam konačno zakruženi odgovor, opet koristeći ovo poslaničku mogućnost nemojte da nam zamjerite, ali sve dok to postoji u Poslovniku mi ćemo koristiti mogućnosti dostavljaćemo Vam pisani odgovor na pitanja do sledeće sjednice kada se budu postavljalo poslanička pitanja, promijenite Poslovnik prinudićete nas onda da Vam dostavljamo to prije sjednice. Zahvaljujem. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Kolega Kaluđerović u koliko kolege Lalošević dozvoli, dozvoljava.

Zahvaljujem.

Izvolite. 

VELIZAR KALUĐEROVIĆ: 

Hvala gospodine potpredsjedniče.

Gospodine potpredsjedniče Vlade Lazoviću, naravno Vi imate pravo da koristite da do zadnjeg trenutka nedostavljate u pisanoj formi odgovor, Vi sami procijenite javno respektujem što ste iskreno rekli do Vam Poslovnik to omogućuje ali mnogo slučajnije od toga je što ste priznali činjenicu da se Vlada u opšte nije bavila ovim pitanjima 380 miliona evra, izdatih garancija dodijeljene državne pomoći KAP-u, Željezari, Pobjedi, dakle nije se bavila činjenicom koje konstatovala Državna revizorska institucija da Vlada nije poštovala ni svoju uredbu u proceduri izdravanja državnih garancija. Dakle, nije se bavila fiskalnim uticajem rizicima hoće li to pasti na Budžet na teret svih građana Crne Gore, a plašiti se da će najveći dio ovih izdratih državnih garancija se upravo to desiti, kažete bili ste prinuđeni da izdajete garancije, hajde da sada malo pođemo od Kombinata idem prema Pobjedi već je danas o tome bilo riječi. Dakle, izvadio sam podatke zadnje tri, četiri godine 17 miliona evra što državnih garancija, što dodijeljene državne pomoći je pošlo prema Pobjedi AD Podgorica, prema dnevnom listu Pobjeda, dakle koja je to vrsta prinudbe bila da se ide prema Pobjedi, hoće mo li da koristimo slučaj vašeg ne mog nego evo da uzmem vašeg partijskog druga, kolega Džavid Šabović, onog dana kada je izgovorio rečenicu da treba da se desi promjena vlasti u Crnoj Gori, šta je Pobjeda koja je dobila 17 miliona evra i srestava svih građana Crne Gore, učinila narednog dana, preko čitave naslovne strane bila je neka mi oprosti kolega Šabović, samo slika njegove glave i pitanje ko je Džavid Šabović, sa pokušajem očiglednim da se on diskridituje srećom i to ću reći pričalo se samo i ponudili su čitaocima tekst koliko su njegova primanja kao poslanik, ima li još neki prihod kao član nekog Upravog odbora ili Odbora direktora i ništa više, jer očigledno nijesu imali srećom bilo šta drugo da kaže, ali kakva je to poruka svima nama.

Dakle, neki ljudi zbog zaštite pozicija na vlasti zbog zaštite lika i djela pojedinaca najuticajnih u toj vlasti ne mare da ulože da se .... desetine miliona evra primjer je Pobjeda biće prilika da se priča i o Željezari Nikšić jer tu ima .... nezakonitosti i mnogo toga neokrivenog kud su pošle desetine miliona evra, a o Kombinatu aluminijuma saglasan sam pričaćemo i biće potrebe da pričamo i o ovom domu ali bogami da se time bavi i nadležno državno tužilaštvo, moraće to učiniti brzih dana. Hvala vam.

U Centralnom registru Privredngo suda upisana je kao dio strango društva DOO "Kraljevo" poslovni centar Podgorica sa registarskim i matičnim brojem. DOO "Kraljevo" Poslovni centar Podgorica je vlasnik 9 poslovnih prostora, nabrojaću ih samo zbog toga što su to poslovni prostori koji su na izuzetno atraktivnim lokacijama i sa izuzetno respektabilnim kvadratnim metrima:

- poslovni prostr prvi koji se nalazi u Ul. Marksa i Engleska br. 54 velilčine 47 m² ;

- poslovni prostor u Ul. Marka i Englesa broj 70 površina 118, 23 m²;

- poslovni prostor u Bul. Lenjina broj 50, površine 89,49 m² i podrumskog prostora površine 86,65 m²;‚

- poslovni prostor u Ul. "27. mart" br. 40 površine 81,70 m² i garaža broj 10. površine 18,36 m²

- poslovni prostor u Ul. Oktobarske revolucije površine 74,84 m²;

- poslovni prostor u Ul. "Save Kovačevića" broj 135 površine 96 m²;

- poslovni prostor u Ul. Radosava Burića 183 površine 47,26 m²;

- poslovni prostor u Baru, Ulica "Jovana Tomaševića" br. 33 površina 132,29 m² i podrumski prostor povrišine 74 m²; i

- poslovni prostor u Budvi, Ulica "Veljka Vlahovića" br. 4. površine 60 m²-

Pitanje je da li je u toku ili je već okončana privatizacija doo "Klanica" Kraljevo,DOO Poslovni centar Podgorica i ako jeste ko su i koliki je pojedinačni udio kapitala;

Ko je i po kom osnovu koristio odnosno koristi naznačeni poslovni prostor? Da li je riječ o ugovornom odnosu gdje je i dalje vlasnik DOO "Klanica" Kraljevo, poslovni centar Podgorica ili je riječ o novim vlasnicima i ako jeste koji je njihov pojedinačni udio? Kakav je radno-pravni status zaposlenih radnika kod DOO "Klanica" Kaljevo Poslovni centar Podgorica i koliko radnika je zaposleno, da li su uplaćeni porezi i doprinosi na zarade zaposlenih i akonijesu za koji period nijesu izmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa?

Ovo sam morala da pročitam iako je dugo pitanje, samo iz razloga što privredni subjekat koji koristi ove poslovne prostore nije riješio radno-pravni status zaposlenih i ako je bio ugovor obavezan, i meni je žao šo mi nijeste dostavili odgovor u pisanoj formi je sam vama postavila precizan odgovor i mislim, precizno pitanje, izvinite, i mislila sam da ćete mi dostaviti precizan odgovor jer za odgovor na ovo pitanje vam je bilo potrebno svega 15 minuta. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Potpresdjednik Lazović ima riječ. Izvolite. 

VUJICA LAZOVIĆ: 

Uvaženi potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvažena koleginice Popović, žao mi je ali me je strah da ću vas ponovo razočarati zato što i pored najbolje namjere nijesam uspio da prikupim sve relevatne podatke da bih vam mogao dati iscrpan odgovor. Zašto? Zato što je u pitanju, kao i što ste sami rekli, preduzeće odnosno firma koja se u Centralnom registru obveznika i osiguranika vodi kao strano društvo, dakle osnivački dio stranog društva je nerezidetno pravno lice preduzeća za proizvodnju i promet "Klanica" DOO Kraljevo. Dakle "Klanica" DOO Kraljevo Poslovni centar Podgorica preduzeće koji u smislu oblika obavljanja privredne djelatnosti registrovano u Centralnom registru privrednih subjekata kao dio strango društva S obzirom da se radi o dijelu strango društva kod istog je moglo doći do prodaje imovine ali ne i do privatizacije jer dio stranog društva ne predstavlja predmet privatizacije u politici privatizacije koju mi u Crnoj Gori sprovodimo jer to i nebi mogli.

Dakle, dodatno, država Crna Gora nema vlasničkog udjela u istom i samim tim da se ne radi o drugačijem obliku obavljanja privredne djelatnosti preduzeće nikad nije moglo biti u planovima privatizacije kojim Vlada Crne Gore na godišnjem nivou utvrđuje metode i načine privatizacije sa spiskovima društva i procentom akcijskog kapitala za prodaju.

U planu privatizacije se mogu naći isključivo preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo. Samim tim za podatke tražene vašim pitanjem neophodna su kroz definisane procedure obratiti preduzeću direktno i od njih dobiti te podatke a pokušao sam u dijelu podataka koje imamo u nadležnim institucijama koje vode evidenciju da dobiju sledeće informacije i evo biću slobodan da Vam to saopštim. Dakle, matična kompanija je klanica Kosovo polje, posle bobardovanja dio firme je prebačen u Kraljevo sa poslovnim cetrom u Podgorici, vodi se sudski spor između klanice Kosovo poljo i klanice Kraljevo oko poslovnih prostora dakle neka ukupna površina je blizu hiljadu metara kvadratnih, prostori su međuvremeno do završetka sudstkog spora izdati Inpeku, Inpek je preuzeo i radnike koji su dijelom uposleni, a određeni broj njih ima minimalnu zaradu. Predmet je trenutno u drugo stepenom postupku, u Poreskoj upravi traži sam od njih podatke o ovoj firmi nema podataka objektivnom vlasništvu obaveznika, a ne postoje podaci na sajtu ... nekretnine. Prema tome, u ovom trenutku nije poznato da li je matična kompanija izvršila otuđenje imovine. Što se tiče podataka o zaposlenim klanica DOO Kraljevo poslovni centar Podgorica ima trenutno četiri zaposlena lica koja su registrovana kod Poreske uprave i to 26.02.2007. godine. Zahvaljujem. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite koleginice. 

ZDENKA POPOVIĆ: 

Poštovani potpredsjedniče, koliko ja znam Vi ste zaduženi za ekonomski sistem Crne Gore. Samim tim ste trebali da budete upoznati sa činjenicom da je ovo društvo sklopilo ugovor o zakupu poslovnih prostora sa Inpekom AD Podgorica 29.09.2005. godine, i da je kompletna imovina ovo društva DOO klanica poslovni centar Podgorica, prešlo u neki ugovoreni odnos, odnosno tu se društvo ipak pojavljuje kao zakupac ovih poslovnih prostora. Ono što je bitno da kažem jeste da se u članu 4 ovog ugovora o zakupu poslovnih prostora, zakupac obavezuje da preuzeme na rad sve radnike na neodređeno vrijeme koji su se u vrijeme zaključenje ovog ugovora zatekli u radnom odnosu kod zakupodavca, oni koji ne žele da rade da im se isplate 24 lična dohotka ostalih 11 radnika na određeno vrijeme da se postupi prema njima onako kao oni žele i da rade shodno tome dali ima posla ili nema to je u članu 4.

U članu 7 zakupac preuzima radnike u statusu zatečenom na dan preuzimanja i ono što je siptomatično jeste, da se u istom članu 7 kaže da se isti oslobadja zakupnine na zakupljeni poslovnim prostorima za cijelo vrijeme trajanja zakupa. Takođe želim da vam ukažem na činjenicu da je zakup za prva dva poslovna prostora i to jedan površine 47 metara kvadratnih, a drugi površine 118 metara kvadratnih istekao zakup 2010. godine, znači AD Inpek je privredno društvo, AD društvo koji posluje na teritoriji Podgorice, jako dobro znamo da je to društvo koje je jako poznato i Vama i svim građanima Crne Gore, koje se rekalmira, koje radi i znamo koja mu je djelatnost i ono što je činjenica, je da ovo društvo nije ispoštovalo niti član 4 niti član 7, apsolutno nije preuzeo radnike i ako je bio obavezan ugovorom i ovim članom 4 i članom 7 niti je preuzeo radnike, niti mu plaća poreze i doprinose,a kao što sami vi kažete mene zapanjuje činjenica da u Poreskoj upravi nemaju podatak o tome ko je vlasnik ovih devet poslovnih prostora, ko je vlasnik ovih prostora preko hiljadu metara kvadratnih ako sami kažete koji se nalaze na ..... lokacijama i u Podgorici i u Budvi i u Baru. Ono što je najtragičnije i najžalosnije mi kao društvo odnono Vi kao Vlada koja se zalažete za socijalnu pravdu i za ostvarivanja prava radnika, apsolutno neznate da postoje tamo neki radnici koji su ostali na ulici zbog nečije samovolje i da nekome uplaćuje poreze i doprinose, ne samo za te radnike nego ne uplaćuje doprinose ni za svoje radnike, i što je najtragičnije ni ti njihovi radnici pričam o AD Inpeku ne smiju da pitaju kada će im biti plaćene plate, a ne porezi i doprinosi jer se boje ljudi da će ostati bez posla. To je tragično za našu državu Crnu Goru, posebno za vas Vladu koja se bavi ovakvom ekonomskom i socijalnom politikom. Hvala na pažnji.

Blagovremeno sam postavio sljedeće poslaničko pitanje : Za koja lica Vlada Crne Gore, odnosno organ nadležan za poslove privatizacije shodno članu 419 stav 4 Zakona o svojinskopravnim odnosima izdalo mišljenje da je plaćena tržišna naknada za zemljište iz postupka privatizacije a za koja lica je mišljenje bilo negativno te kolika je ukupna površina zemljišta, odnosno ukupna naknada koja je bila predmet pozitivnog mišljenja od početka primjene zakona i da li Vlada Crne Gore ima evidenciju o istim informacijama u odnosu na obaveze privrednih sudova da ista mišljenja daju u postupcima stečaja.

Odgovor sam tražio i u pisanoj formi i dobio sam odgovor u pisanoj formi, ali sam od prethodne sjednice prije dva mjeseca dva pitanja koja su tada bila postavljena, naravno za ovaj odgovor nemam pisanu informaciju od vas, ne vidim zaista potpredsjedniče da vam je to prešlo u manir zašto ne dostavljate odgovore na ovako precizna pitanja koja ne traže velika laboracije već samo da se napravi lista kompanija za koje je ili nije dato mišljenje i da se izračuna koliko je to zemljište i koliko je to koštalo, pa da vidimo po kojoj je to cijeni otuđena državna imovina u ruke privatnih, da kažem posrednika.

No, za razliku od predsjednika Vlade koji je na slično pitanje, odnosno na jedan dio pitanja koji je bio posvećen premijerskom satu odgovarao dosta nervozno i dosta ljuto iako je malo kazao, vi ipak evo odgovarate manje nervozno i manje ljuto i ako kažete još manje. Imaćemo prilike da sada testiramo što ćete mi odgovoriti.

Dakle, SNP je u mukotrpnim pregovorima sa tada ministrom finansija, gospodinom Lukšićem, koji je bio malo prije ovdje, zamolio sam ga da ostane, da sačeka jer je on dio ove priče, kreirao jedno rješenje koje je bila šansa za odgovorne ljude i pojedinice u Vladi, da ne napravimo reviziju privatizacije, ali da koliko toliko ispravimo nepravde koje su napravljene na štetu ove države, time što je ogromno zemljište kroz postupak privatizacije, po mizernim cijenama da li kroz varijante stečaja, varijante tendera i tako dalje, otudjeno i prebačeno u privatne ruke. Dakle, rješenje u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima koji smo 2/3 jedva ovdje usvojili, sa 54 glasa od 81, da ne nabrajam ko je tada glasao a ko nije, je bilo takvo da je omogućilo odgovornim pojedincima iz Vlade Crne Gore od 2009. godine da zaustave pljačkaški proces privatizacije.... (prekid).... da zaustave strateški pljačkašku privatizaciju,po četrvrti put da je ponovim, da joj dam taj epitet, jer će i samo ono što imam kao podatke koje mogu da vam pročitam a koje je dobio gospodin Minić, po članu 50 kod nadležnih privrednih sudova, i Savjeta za privatizaciju ići u tome u prilog da su kvadrati zemljišta koji koštaju i po nekoliko stotina evra, plaćeni po 50 evra i da su na taj način država i lokalne samouprave oštećene za milione. Očekujem da mi se u dogledno vrijeme ne čekajući da mjeseca dostavi odgovor u pisanoj formi kako bismo nakon toga napravili određene procedure i podsjetiću, ovo nije naravno ni prijetnja ni upozorenje, jer svi članovi Vlade su tu trenutno kao što smo i mi poslanici ovdje ali da ono što tada nije prošlo kao moj amandman u ime Kluba SNP-a, da se kada smo mijenjali Krivični zakon odredba da krivična djela iz procesa privatizacije nezastarjevarju tada je trajalo dva - tri glasa, mislim da kolege iz SDP-a su dali podršku a ostali nijesu iz većine, da je sada prihvaćeno pošto naš parlament to tada nije htio, prihvatio je POST i da je ušlo u evropsku agendu, tako da ovo neka bude blago upozorenje svima nama i svima koji daju ovakva mišljenja da dobro paze šta rade, odnosno njima koji su dali mišljenje da dobro paze kako su to tada radili . Ovdje imam i spisak članova Savjeta za privatizaciju za period 2009-2012. godina, nema potrebe da ga čitam, dostupan je javnosti, ali da moramo razgovaramo i o tome ko je i koja je to radna grupa unutar Savjeta davala sve listom pozitivna mišljenja za kupovinu zemljišta po nekoliko desetina evra a isto je vrijedjelo stotine i stotine evra. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Potpredsjednik Vlade Lazović, kao što je rečeno, manje nervozno-malo ljuto ali sa dosta podataka. Izvolite. 

VUJICA LAZOVIĆ: 

Uvaženi potpredsjedniče Šturanoviću, dame i gospodo poslanici, uvaženi poslaniče Damjanoviću, dozvolite da u odgovoru na vaše pitanje saopštim sljedeće.

Dakle, u pravu ste u skladu sa članom 419 stav 4 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima u postupku privatizacije u Crnoj Gori mišljenje da je plaćena tržišna naknada izdaje Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte.Savjet je formirao jednu radnu grupu, odnosno jedan radni tim kojim koordinira zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa Crne Gore a u tom radnom timu su pravnici i ekonomisti sa respektabilnim iskustvom a predstavnici su Zavod za zapošljavanje, Investiciono-razvojnog fonda i Vlade Crne Gore.

Taj radni tim, na osnovu svoje raspoložive dokumentacije, počev od finalnog mišljenja Agencije za prestruktuiranje privrede i strana ulaganja prilikom procjene vrijednosti preduzeća koja su ušla u proces privatizacije, na osnovu sve dokumentacije koja je pratila proces privatizacije i ostalih relevatnih dokumenata daje predlog i mišljenje da li se može nešto priznati kao transver koji je izvršen u periodu privatizacije sa ovim iskazom da je plaćena tržišna naknada. U dosadašnjem perio podnijeto je 30 zahtjeva za davanje mišljenja, radi pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine, i to su bili zahtjevi sljedećih podnosioca:.........Budva, HTP "Vila Oliva" Petrovac; "Bajo Pivljanin poljoprivreda" AD Podgorica, Higijena AD Podgorica, Gušmurović Sead iz Berana, Guberenić Slobodan iz Andrijevice, "Evromix trejd" DOO Budva, Solana "Bajo Sekulilć" AD Ulcinj, u stečaju, Hotel "Turjak" AD Rožaje, "Kristal" AD Rožaje, "Tajson" DOO Rožaje, "Tofi" DOO Rožaje, HTP "Primorje" AD Tivat, Prijestonica Cetinje, Veliz Zef iz Ulcinja, "Jadran" AD Bar, Hotel "Palas" DOO Petrovac, "Carine" DOO Podgorica, "Jugopetrol" AD Kotor, Kombinat aluminijuma Podgorica, AD Podgorica, Izgradnja AD Kotor, "Bjelasica RADA" ADA Bijelo Polje "Knjaz" Nikšić ......hotel "Montenegro" DOO Herceg Nvoi, "Božur" veleexport DOO Podgorica........expres AD Podgorica, "Duklja" AD Podgorica, "Drvoimpex" ..... AD Podgorica, "Trebjesa" AD Nikšić "IBON" DOO Nikšić i ......... DO Bijelo Polje. Postupajući po metodologiji koju je ovaj radni tim pripremio, radna grupa pardon, ona je predložila Savjetu da se da pozitivno mišljenje da je u postupku privatizacije plaćena tržišna naknada za zemljište za sljedeće subjekte: Hotel "Belvi " Bečići; Hotel "Oliva" Petrovac, "Bajo Pivljanin poljoprivreda" AD Podgorica, Higijena AD Podgorica, AD Berane, Hotel "Rivijera" Petrovac, a odbijeno je davanje mišljenja po zahtjevima Guberinić Slobodana iz Andrijevice, .... DO Rožaje i ......Zeva iz Ulcinja . Iz proceduralnih razloga je takodje odbijeno davanje mišljenja po zahtjevu Prijestonice Cetinje, a zahtjev za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine koje je podnijelo HTP "Primorje" iz Tivta je u toku postupka povučen iz procedure odustankom podnosioca zahtjeva. Neki od zahtjeva su još uvijek u toku razmatranja. Ono što takodje u odgovoru na vaše pitanje želim da saopštim da je ukupna površina zemlje za koje je utvrdjeno da je plaćena tržišna naknada negdje preko 12 miliona kvadratnih metara pri čemu je za "Bajo Pivljanin" Podgorica AD Podgorica to najviše 11 mil.853.458 kvadratnih metara.

Što se tiče podataka koje ste u svom pitanju postavili odnose se na rad privrednih sudova za postupke u stečaju Vlada ne raspolaže sa tim informacijama ali ću uputiti njima zahtjev da mi dostave te informacije i zajedno sa pisanim odgovorom ću to vam dostaviti, a gospodin Milić kaže da je već to od njih dobio, vjerovano tima veći autoritet i uticaj kod njih nego što ja imam.

Dakle, mi koristimo tu poslovničku mogućnost, nećete mi zamjeriti da vam zaokrućim i kompletiram odgovor u pisanoj formi dostavimo do sljedeće sjednice kada se budu postavljala poslanička pitanja. Zahvaljujem. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hcala Vama.

Kolega Damjanović ima riječ. Izvolite. 

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Pretpostavio sam da vi kod sebe imate dio odgovora, eto da bude i meni i Vama teže vi to diktirate umjesto da mi to uredno dostavite i onda možemo da komentarišemo i da sračunamo neke stvari . Dakle, kazali ste da je šest, ako sam dobro brojao, jer sam morao da brojim ovo što vi ovdje govorite, dato pozitivno mišljenje, za tri su odbijena iz proceduralnih razloga, nije dato negativno mišljenje, za jedno je u toku, a 30 je bilo ukupno. Dakle, vi ste rekli neka su u proceduri, nije neka nego 2/3 odnosno 20. Ajde da kažemo da šteta nije konačna.Može biti i veća ako se nastavi da se listom daju pozitivna mišljenja i za ovih 20-tak i ako se dobro ne promisli ti u radnoj grupi koji ovo rade i zato mi ovdje u SNP-u i ovdje radimo, ne da bi bilo koga plašili i da bi pravili pritisak već da bi samo upozorili da se poštuje zakon i da se dobro otvore oči kod onih ljudi koji odlučuju o milionima evra, o tome da li su ti vlasnici, odnosno ti kupci iz procesa privatizacije platili tržišnu naknadu i ako jesu prosto im bilo, ako nijesu to zemljište ostaje u vlasništvo države, odnosno da se plati naknada, nikad nije kasno, je li tako, da država prihodije sredstva koja sada nema.

Proces privatizacije i dalje traje, nije završen, on je počeo kako je počeo, sa masovnom vaučerskom, koja mu je dala "zamah". Ovdje su se dešavale ......stvari gospodine Lazoviću, ovdje su prese iznošene iz Kombinata aluminijuma teške nekoliko desetina tona, ovdje kompletna Pilana sa Njegovuđa, kako reče moj drugar sa Žabljaka ponešena, ovdje su slike kradene i to umjetničke slike iz hotela koji su bili u procesu privatizacije, rušeni su objekti da bi se pravili objekti neke druge namjene, ne poštuju se ugovori o privatizaciji, prijeti Vlada praznom pričom da se raskidati ugovore sa onim kupcima hotela koji nijesu završili svoj dio posla, govoreno je na premijerskom satu, da naravno, postoje povlašćeni sa kojima se ugovori ne smiju raskinuti i tako dalje.Ovo su fragratne stvari, ovo su stvari koje imaju uporišta u zakonu i u ovom članu zakona koji važi i on će stalno biti na preispitivanju i ovom pričom se SNP bavi u kontinuitetu. 2010. godine tada sam Igoru Lukšiću, ministru finansija postavio slično pitanje, odgovor je bio veoma nemušt a tek je počeo Savjet za privatizaciju da daje ta mišljenja. Ovim su se bavile kolege Velizar Kaluđerović i Neven Gošović i Srđan Milić koji su tražili, po članu 50 i od privrednih sudova dobili neke informacije, pa pošto vi nijeste bili u mogućnosti da odgovorite evo da vam dam možda jedan od niza primjera koje ja ovdje imam, kako je to plaćeno zemljište po tržišnoj naknadi.

Dakle, Hotel "Otrant" koji je u stečaju prodat za 2,5 miliona evra, firmi "Barkli" a sada gazduje ko zna ko, u stvari zna se ko , ali da ga ovdje ne reklamiramo tog biznismena, za zemljište koje je veličine 60.000 kvadrata morske obale, pijeska, na Velikoj plaži. 2,5 miliona za 60.000 ispada da smo negdje za 40 evra platili tržišnu naknadu za dio plaže Hotela "Otranta" u Ulcinju. To je posljednji veliki hotel koji je ova država napravila uz Hotel "Galeb" zlatnih 80-ih godina. Takvih primjera ima siaset i zato vas još jednom molim i time završavam, zahvaljujem potpredsjedniče, da budete korektni da dostavite pisani odgovor u potpunosti sa spiskom kojim ste firmama dali pozitivno mišljenje, kojim pojedincima - gazdama, biznismenima i tako dalje, koliko su platili ukupno naknade za koliko zemljišta, slučaj "Baja Pivljanina" ne pominjem jer je pomiao gospodin Milić katastrofalan, kome nijeste dali to mišljenej i ovu informaciju od privrednih sudova da ako možete da ažurirate pa da na nekoj od sjednica Skupštine ne mora to biti premijerski sat, ovu priču nastavimo.

Što se tiče nas iz SNP-a, dok budemo opozicija stalno ćemo vas na to podsjećati i upozoravati, a ako budemo vlast, neke ćemo ......

Hvala vam.

Koliko je naših iseljenika u poslednjih pet godina pokrenulo privatnih firmi ili pak otkupila kompanije koje su bile u državnim vlasništu?

Obrazloženje:

Crnogorska Dijaspora predstavlja veliki potencijal u privrednom pogledu, u tom smislu neophodna je bolja koordinacija i snažnije uključivanje naših iseljenika u ekonomski život, je oni mogu biti značajan ... domaćoj privredi i mogu spriječiti odliv stanovništva posebno u nerazvijenim djelovima države. Ono što jeste bio motiv za ovo pitanje, jeste da dobijemo konkretne odgovore, jer kada govorimo o opštim smjernicama spoljne politke Crne Gore, o evroatlanskim integracijama Pozitvna Crna Gora se zalaže za evroatlantske integracije i u tom smislu neme velike potrebe za diskusije po tom osnovu. Međutim, kada dođemo na teren konkretnih aktivnosti i onog što je konkretno merljiva djelatnost Ministarstva vanjskih poslova dolazimo na manje opipljiv teren, dolazimo na nešto što su više , spreman sam reći i politikanske izjave, a mnogo manje imamo konkretnih stvari.Znači, gospodine Lukšiću, kada često pročitamo vaše izjave nekada pomislimo da ste vi ministar vanjskih poslova neke velike zemlje, sa savršenom ekonomijom u kojoj problem je problem letimičan kada se dogodi, prosto se desio slučajno zbog nekog administrativnog previda, a ne bavimo se onim suštinskim stvarima i neiskorišćavamo potencijal koji imamo. Naš potencijal jeste dijaspora i Ministarstvo kojim vi rukovodite treba u punom kapacitetu da se posveti razvijanju tog potencijala. Tu potencijala, zaista ima. I ono što jeste bitno za ovu priču jeste da se mi konačno moramo spustiti sa tih oblaka da ćemo mi biti objedinjujući faktor za šest država, inicijativa koju mi inače pozdravljamo, ali zaista Crna Gora može imati štete od megalomanske politike u vrlo praktičnom smislu. Megalomanske vođene spoljne politike koja ne uvažava osnovne interese koja ne stavlja prioritet i akcenat na ono što jeste , gdje možemo imati konkretne rezultate, ponovo ponavljam, to je primjer povezivanja sa našom dijasporom. Ono što je posebno važno da cijela jedna Crna Gora je van njenih granica, da ta cijela Crna Gora komunicira sa onim ostatkom koji je ovdje i da nekoliko gradova u Crnoj Gori na žalost, malte ne cio život koji ima ,ekonomski , živi zahvaljujući davanjima dijaspore. Prosto je nevjerovatno da imamo toliko malo investicija i toliko puno administrativnih problema koji ti ljudi imaju da ulože u crnogorsku privredu i to je ono što jeste vrlo konkretan zadatak i što bi trebalo da bude prioritet Ministarstva koji vodite. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Potpredsjednik Lukšić ima riječ. Izvolite. 

IGOR LUKŠIĆ: 

Zahvaljujem.

Gospodine Periću, ipak predlažem da po meni iracionalan strah od megalomanije ne pretovorimo u inferiornost. Dakle, Crna Gora nema razloga da bude inferiorna po bilo kom aspektu, ona je nezavisna, međunarodno priznata država koja je u regionu uvijek prepoznata kao neko ko je doprinosio regionalnoj saradnji i u tom kontekstu trenutno, nadam se da će se još neke zemlje vrlo brzo pridružiti, vodi pregovore sa Evropskom unijom i samim tim je njena obaveza da dodatno doprinosi regionalnoj saradnji iza čega se nalazi vrlo konkretan interes. Prije koji dan smo imali prilike u Tirani da, zajedno sa još tri zemlje, potpišemo pristup ili memorandum o razumijevanju kako bi se stvorili uslovi da što je veći broj zemalja bude zainteresovan za izgradnju gasovoda i samim tim .... povežemo sa jadransko-jonskim gasovodom. Dakle, to je vrlo konkretna regionalna inicijativa u kojoj učestvujemo i u koja se direktno može odraziti pozitivno na ono što je interes naših građana, da ne pominjem našu ambiciju da okupimo zemlje regiona, odnosno to smo već predložili i stanemo iza nekoliko infrastrukturnih projekata koji se tiču i te kako Crne Gore. Govorimo o auto-putu Bar - Boljare, govorimo sada o jednoj dionici auto-puta za koji dobijamo ponude, sjutra će vjerovatno biti vrlo interesatno pristupiti evropskim fondovima kako bi završili auto-put u potpunosti ili govorimo o Jadransko-jonskom autoputu, ili o željezničkim projektima koji povezuju dvije, tri ili četiri zemlje ovog regiona. To mislim da nikako ne treba izgubiti iz vida i da okolnost da smo u ovoj fazi evropskih integracija je zapravo naša obaveza da dodatno podstičemo različite oblike regionalne saradnje.

Ali, dozvolite takođe da se potpuno složim sa vašim gledanjem koji se tiče uloge dijaspore. Mislim da našu iseljeničku zajednicu treba dodatno stimulisati, da ulaže u Crnu Goru, ohrabriti, dakle ne stavljati bespotrebne barijere i u tom kontekstu želim da u nesporednom odgovoru na vaše pitanje istaknem da o mogućnostima investiranja u Crnu Goru naši iseljenici se informišu preko Ministarstva vanjskih poslvoa i evropskih integracija, drugih, naravno, državnih organa i institucija ali i Privredne komore Crne Gore i drugih poslovnih udruženja kao i direktno na tržištu, tako da Ministarstvo ne raspolaže integrisanim podacima koliko je naših iseljenika u posljednjih pet godina pokrenulo biznis ili otkupilo akcije državnih kompanija.

Napominjem da su naši ljudi iz dijaspore angažovani na mnogim razvojnim projektima u lokalnim crnogorskim sredinama, gdje su svojim direktnim finansijskim doprinosom pomogli izgradnju puteva, škola, domova kulture, a pomažu i mnogobrojne humanitarne akcije. Imao sam lično prilike da se u to uvjerim.

Takodje postoji interesovanje pripadnika naše dijaspore u Saveznoj Republici Njemačkoj, Luksamburgu i Švajcarskoj da ulože značajna sredstva u razvojne projekte u Crnoj Gori, što će se formalizovati odgovarajući memorandum sa Vladom Crne Gore. Planirano je osnivanje koordinacionog tijela čiji bi članovi bili najistaknutiji predstavnici dijaspore, Ministarstva ekonomije i lokalnih samouprava u Crnoj Gori.

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija će podržati sve inicijative, kao što smo u konkretnom slučaju radili, koji su u interesu naše dijaspore i naših građana i naravno države Crne Gore.

Upravo prepoznajući značaj i potencijal naše dijiaspore Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je na putu formiranja Uprave za dijasporu, odnosno saradnju sa našom iseljeničkom zajednicom i između ostalog i u cilju valorizacije ekonomske saradnje. Isto tako Ministarstvo itenzivno radi na definisanju dodatnih modaliteta, uspostavljanju saradnje sa našom dijasporom u područjima i zemljama u kojima nema naših diplomatsko konzularnih predstavništava. Dakle, to je ozbiljan izazov zbog , naravno, ograničenih finansijskih sredstava i budžetskih aproprijacija nijesmo u mogućnosti otvoriti, kao što je bilo sugerisano jednim ranijim poslaničkim pitanjem, diplomatsko konzularna predstavništva na svim kontinentima ali radimo u partnerstvu sa drugim zemljama o mogućnostima koja bi obezbijedila naše diplomatsko predstavljanje koliko toliko i prije svega u funkciji snaženja saradnje sa iseljenicima, snaženja saradnje sa našom dijasporom, upravo afirmisanjem ovih modela ekonomske saradnje u kojima ste i vi u vašem pitanju govorili. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Kolega Perić ima riječ. 

SRĐAN PERIĆ: 

Zahvaljujem na odgovoru. Postavio sam pitanja o dijaspori a odgovor je počeo o Jadransko-jonskom vodovodu i auto-putu Bar-Boljare. Gospodine Lukšiću, inferiornost čovjek nosi u sebi i Crna Gora nema potrebu da dokazuje svoju veličinu time što će forsirati projekte ili graditi za svoj prioritet spoljno-politički prioritet, projekti koji svakako jesu dobri, ali nijesu suštinski bitni za naše gradjane i vjerujem da to što ste vi rekli sada je jedan vrlo poražvajući detalj da mi nemamo jasan registar naših iseljenika i njihovih aktivnosti ka Crnoj Gori. Crna Gora ne smije sebi da dozvoli taj luksuz. I upravo iz nedostatka tog registra, upravo zbog nedostatka toga što imamo strategiju odnosa sa dijasporom od prije tri godine a sada krećemo sa implementacionim planom. Mi imamo problem koji se odnosi na to da mi imamo klasičnu ne brigu prema toj dijaspori. I ako hoćete da podjem korak dalje, ta dijaspora je većinski nastala kao posljedica tog problema, ekonomskog problema, prije svega u Crnoj Gori i ona sada takodje, mi je malte ne pozivamo da nam pomogne ovdje. Nije samo bitno te dijaspore da se ...... izrazim uzeti im pare, radi se o transferu znanja. Znanje, iskustva i povezanost tih ljudi, poznanstva tih ljudi mogu da budu dragocjeni Crnoj Gori, mnogo dragocjenija nego ne znam koja inicijativa. U tom smislu, pozivam vas da ponovo preispitate prioritete koji ste postavili u svom ministarstvu. Mislim da je ovo jedan neperiferan, kako je sada postavljen cilj, nego jedan od nosećih uz evroatlanske integracije svakako noseći cilj vašeg ministarstva.

Naveću konkretno da ne bi bilo uopštena priča više naših ljudi koji su ostvareni, koji imaju svoje uspješne poslove u zemljama, prije svega, Zapadne Evrope, nije uspjelo zbog administrativnih zapreka, zbog nečijih i interesa da otkupi većinsko vlasništvo u fabrikama, pominjem, recimo, konkretno primjer "Termoplasta" u Gusinju, imamo veliki broj primjera pilana i veliki broj objekata je na sjeveru Crne Gore, za koje su ljudi iz dijaspore iskazivali spremnost i na koji su, u krajnjoj crti i imali smo priliku i to da vidimo u zadnjem susretu sa potpredsjednikom Vlade, gospodinom Husovićem, koji je organizvan i o kojem je izvještavala Radio-televizija Crne Gore i na samom tom sastanku i nakon tog sastanka ljudi iz dijaspore i dalje ponavljaju spremnost da participiraju u ekonomskom životu, svakom drugom životu Crne Gore ali traže upravo ovo što traži Pozitivna Crna Gora da im se omoguće da normalno djeluju u radu u Crnoj Gori, odnosno da za njih ne postoji toliki broj administrativnih zapreka.

Na kraju, potpredsjedniče vi morate da pokažete da imate osjećaj za realnost, a realnost su prioriteti i čovjek uvijek gradi svoj odnos prema realnosti time što gradi određene prioritete u svom životu i svoje obraćanje ću završiti citatom koji je u jednom pismu Njegoš pisao svom sagovorniku gdje kaće, citiram: “…. ubitačna i za ljude i za narod, kome podnosi neka joj se pode, ali ja ne mogu i neću se obmanjivati”. Hvala.

Second World Forum on Intercultural Dialogue will be held in Baku, from 29 May to 1 June.

Da li je Vlada Crne Gore i vaše ministarstvo razmatralo i usvojilo, takozvani, novi koncept regionalne saradnje zemalja zapadnog Balkana koji predviđa napredniju bliskiju saradnju šest zemalja regiona, a koja bi podrazumijevala i jedinstvenu politiku u pitanjima od zajedničkog interesa.

Odmah da vam kažem ... za ovo moje pitanje sadrži se u jednoj rečenici novinskog teksta‚ koji je nagovijestio ovu vašu inicijativu, a koji govori da u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija nijesu željeli da potvrde, ali niti da me demantuju  ... postojanje ovakve inicijative. Naravno, ovo je prilika da pred očima javnosti u dobu koji je najviši zakonodavni organ razgovaramo i o ovim temama.

Gospodine ministre vanjskih poslova, Socijalistička narodna partija Crne Gore.... njenom predsjedniku, nama poslanicima i funkcionerima imala je svo vrijeme zaista veoma značajnu ulogu, prije svega, u razvijanju regionalnih inicijativa u oblasti zapadnog Balkana, ali i u procesu evropske integracije. Ne želim ovom prilikom o tome da pričam, jer je poznata uloga Socijalističke narodne partije i u Nacionalnom savjetu za evroske integracije, i prilikom predsjedavanja Centralne evropske inicijative, i učešća na cetinjskom parlametnarnom forumu, i rada na svim onim inicijativama koje u trenutku egzistiraju, ali ću reći jednu uopštnu stvar sa kojom ćemo se složiti, predpostavljam, svi u ovoj sali. Da je regionalna saradnja među državama zapadnog Balkana ili na prostoru bivše Jugoslavije bio ne istraženi prostor, to je već nešto viđeno i ovo je samo obnavljanje na različitim osnovama. Reći ću samo da je najbitnije da promovišemo održivost parlamentarne saradnje sa različitim nivoima i to da uspostavljamo to da specifične saradnje parlamentarnih odbora, da uspostavljamo i podržavamo implementaciju zakonodavstva, da upravljamo infrastrukturom u oblasti parlamentarizma i tako dalje. To je proces koji obuhvata ne samo formiranje bezbjedonosnih alijansi nego i trgovinskih ugovora i predstavlja značajnu oblast ostvarivanja našeg ekonomskog i društvenog života.

Gospodine ministre, Vi imate te informacije i znate da u ovom trenutku u regionu egzistira nekoliko regionalnih inicijativa. Ne bih volio da je ovo inicijativa, odmah da kažem, u koliko se ostvari ... to su ekonomski i socijalni razvoj, rada na tim pitanjima, privredna saradnja, infrastruktura u oblati energetike, pravde i unutrašnji poslovi, bezbjedonosna saradnja, parlamentarna saradnja i, prije svega, izgradnja ljudskih resursa, apsolutno je ova inicijativa za podržati. Ne bih volio da ovo bude lična inicijativa i da bude u smislu nekakve propagandistike. Ovom prilikom, ponavljam da je Vlada možda trebala da razmatra ovu platformu a onda da doše pred parlament, jer mi imamo Odbor za međunarodne odnose i iseljenike i imao odbor za evropske integracije, da odmah napravimo sve ono što govori o uspjehu i šansama za uspijeh regionalne saradnje.

Podsjetiću, u drugom dijelu odgovora na sve ono dobro što možemo "kupiti" od Evrope............ (prekid)..Nije mi milo da ste mi u zamahu evroske priče i regionalne saradnje presjekli pod oba krila, ali vratiću se. Imamo mnoštvo primjera u Evropi od kojih trebamo da učimo i ne sumnjam da ste vi imali i kao podlogu sve ono što se dešava u zemljama ... ,a i da ste imali kao podlogu sve ono što se dešava u takozvanoj nordijskoj regionalnoj inicijativi.

U drugom dijelu priče kada budete konkterizovali šta to zaista podrazumijeva i da li je to inicijativa koju je Vlada usvojila i da li se ta platforma pojavila na nekim stručnim tijelima koje će možda neko analizirati u ovom domu udrugom javljanju. Hvala gospodine potpredsjedniče. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:  

Zahvaljujem.

Potpredsjednik Lukšić ima riječ, izvolite.           

IGOR LUKŠIĆ: 

Prije nego što pređem i na davanje odgovora na vaše pitanje želim da se složim sa svim što ste kazali. Upravo je to i duh ovoga o čemu raspravljam ovih dana i na žalsot okolnost da problemi u organizaciji ... procesa saradnje u Ohridu koji se održava u petak u Ohridu, pokazuje koliko je ovom području, zemljama zapadnog Balkana potrebno da i dalje vrlo posvećeno, vrlo uporno rade na promovisanju regionalne saradnje i to sve u cilju ostvarivanja onoga što je konačna ambicija, a to je da ovaj dio Evrope bude u potpunosti integrisan Evropskoj uniji.

Crna Gora je regionalnu politiku i politiku dobrosusjedstva već duži niz godina smatrala i smatra važnim prioritetnim i konstruktivnim elementom evropskih i evroatlanskih integracija. Činjenica da su odnosi sa susjedima neopterećeni otvorenim pitanjima je preporuka Crne Gore za ulogu prijatelja i posrednika u regionalno političkom kontekstu. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju 01.jula 2013. godine naša zemlja će preuzeti mjesto lidera evroskih integracija na zapadnom Balkanu. To predstavlja značajan kvalitet crnogorske …. poziciji koja podrazumijeva dodatnu odgovornost za podsticaj i dobar razvoj integracionog procesa u regionalnim okvirima. Novi koncept ili dopuna, bolje reći, regionalnoj saradnji pod nazivom "Zapadno balkanska šestorka inicijativa" nastala kao rezultat dogorova da Crna Gora kao trenutno jedina zemlja koja vodi u regionu pregovore o članstvu u Evropsku uniju pripremi osnovne ideje daljeg promovisanja regionalne saradnje u cilju jačanja evropske perspektive. Dogovor je postignut na sastanku ministara vanjskih poslova sa komesarom Evropske unije za proširenje i evropsku politiku susjetstva Štefanom Fileom generalnim sekretarom Savjeta za regionalnu saradnju Goranom Svilanovićem održanom 16.aprila 2013.godine u Strazburu. Kabinet komesara Filea je 09.maja dostavio je komentare uz ocjenu da je inicijativa blagovremena, kvalitetna i fokusirana na temeljna pitanja regionalnog razvoja i napretka na integracionoj ljestvici svih zemalja potencijalnih učesnika. Preuzimanje obaveze da se pripreme osnovna polazišta inicijative predstavlja kompliment Crnoj Gori i njenim dosadašnjim naporima da aktvino doprinese realizaciji dobrosusjedske politike.

Ova inicijativa ima za cilj da obezbijedi kvalitetniju saradnju zemalja regiona u skladu sa realizaciom ambicija, procesa saradnje jugoistočne Evrope, dakle, da bude dio integracionog procesa i modela regionalne saradnje koji postoji i implementacije strategije koju prirema Savjet za regionalnu saradnju kao tijelo koje koordinira na neki način pripremu ili bolje reći realizaciju svih strateških planova koji se tiču regiona. Obzirom da se radi o vrlo ranoj fazi inicijative urađen je takozvani .... koji olakšava razumijevanje osnovne ideje. Inicijativa nema za cilj da supstituiše, kao što sam već kazao već ustanovljene regionalne inicijative, niti da bude osnov za uspostavljanje posebnih birokratskih struktura. Imajući u vidu da je inicijativa predstavljena u formi ... i da se u narednom periodu očekuje regionalni dijalog na odgovarajućem nivou u pravcu definisanja mogućih modaliteta saradnje prihvatljivih za sve strane učesnice, predviđeno je da se Vladi Crne Gore, samim tim i u određenoj fazi Parlamentu, postavi na izjašnjavanje, odnosno upoznavanje nacrt deklaracije ili drugog međunarodnog akta koji bi bio rezultat pomenutih diplomatskih napora. Zahvaljujem. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Ima li potrebe, pošto se slažete oko osnovnih stvari.

VASILIJE LALOŠEVIĆ: 

Zahvaljujem gospodinu ministru, koji je rekao da se slaže sa svim onim što sam rekao. Znate kako gospodine potpredsjedniče, Socijalistička narodna partija, a ja kao njen poslanik i funkcioner u ovom trenutku posmatram interes cijele Crne Gore, ne posmata interese parcijalno i sva ova priča jeste u funkciji nekog boljeg vremena koji će vrlo sigurno doći, mi ga čekamo ono će doći u bilo kojem personalnom sazivu i sastavu i biće boljitka za građane Crne Gore. U tome je intencija, a potpuno razumijem i vašu intervenciju.

Gospodine Lukšiću, tridesetak regionalnih inicijativa egzistira u ovom trenutku u Evropi. Neki su se na žalost i ugasile. Sve one su dobre i pokušavaju da razriješe neke tabu teme koje su se događale i na prostoru bivše Jugoslavije. Ne stidim se, jedan sam od onih koji svaki put kad ima priliku kaže živjeli smo u najljepšoj zemlji na svijtu - Jugoslaviji. Zašto da ne budu ove regionalne inicijative sa zemljama sa prostora bivše Jugoslavije. Uprkos dobrim rezultatima i ne sumnjivim vidljivim rezultatima o saradnji koje je bilo teško zamisliti prije par godina, moram reći da postoje i neke stare prepreke toj regionalnoj saradnji i vi ćete se sa njima suočiti.

Definitivno je da su neka pitanja koja su u ovom trenutku još potpuno nerazjašnjena, kao što su ... u ekonomskoj politici pojedinih zemalja koje su mnogo ispred nas u procesu evropskih integracija, neke su i u Evropskoj uniji. Da ne pominjemo i sukobe na relaciji pojedinih djelova bivše Jugoslavije, da ne pominjemo procese i sporenja oko statusa Kosova i tako dalje, ali je ne sumnjivo da je ta svijst zrela i dobro je ako imamo ... inicijativu, ako imamo fenomenalan primjer takozvane nordijske inicijative, gdje imate Savjet ministara tih nordijskih zemalja, gdje imate, maltene parlament nordijskih zemalja mimo parlamenta kao ... nacionalnim parlamentima gdje imate sve ono što razgovaraju svoji, a ja mislim da smo mi svoji na prostoru bivše Jugoslavije bez obzira što se dešavalo 90-ih godina. Mislim da ova inicijativa u koliko bude ozbiljno pripremljena, i zato sam danas postavio ovo pitanje, ne da bih od vas dobio bilo kakav odgovor koji bi posumnjao u iskrenost vaše inicijative ili ambiciju da ovo uradite, nego da jednostavno vidimo da i na ovom prostoru zemljinog ... ima ljudi koji hoće da sarađuju po ovim pitanjima, a ja sam nabrojao samo šest ili sedma oblasti. Ko je protiv saradnje u oblasti infrastrukture energetike ili ekonomskog socijalnih pitanja, ko je protiv bezbjedonosne saradnje? Imamo najvau ... ili balkanskih policijskih udruženja. Naravno da postoji mogućnost da će se ta ideja do kraja procesuirati. Imamo mogućnost da u izgradnji ljudskih resursa jedni drugima pomažemo. Sam primjer Hrvatske koji je pomogao Crnoj Gori i svedoči o tome i mi ćemo pomoći nekome. Imamo i sjajno izgrađene kapacitete. Zahvaljuem, sada ste favorizator evorpskih priča, imate sjajne administrativne kapacitete u pojedinim zemljama regiona koji će vjerovatno primiti pelcer iz Hrvatske i od Crne Gore tako da ova inicijativa ima šanse da uspije koliko se u nju uključi.

Ponavljam još jedom, ključno pitanje evropskih integracija u Crnoj Gori, sva pamet Crne Gore, i ponvavljam još jednom, u koliko se krene iskreno imamo šanske da jednog dana, možda za dvije, tri ili četiri ili pet godina ne govorimo o novoj Jugoslaviji, mada bi iskreno volio da ona u emotivnom dijelu bude ta, nego da govorimo o saradnjih onih zemalja koje su devedeset godina živjele u jednoj zemlji. Hvala vam gospodine potpredsjedniče, Vi znate da ja kada pokušavam da i malo povisim ton ka vama da mi ne polazi za rukom, jer jednostavno vi nijeste meta za oštre tonove. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Ja to shvatam kao zmah, kao što ste rekli kada su u pitanju evropske i evroatlanske integracije. Nije problem ako je u funkciji razjašnjenja, slažem se da iskoristite koliko treba minut, dva. 

IGOR LUKŠIĆ: 

Ovo je više konstruktivna razgovor, ne sad debata sukobljenih stavova. Iz tog razloga upravo potenciram da je u pitanju vrlo radna ideja i nema apsolutno nikakvu ambiciju da bude propagandističkog karaktera. Kao što sam kazao na početku, nema ambiciju da sa ovim nešto bližim oblikom saradnje zemalja koje od 01.jula bivaju potpuno okružene Evropskom unijom, mi zapravo ne supstituišemo bilo koju drugu regionalnu inicijativu. Bilo je pitanja da li mi sa ovim stavljamo u drugi plan regionalni Savjet za saradnju ili proces saradnje jugoistočne Evrope, apsolutno ne. Zapravo naša bolja koordinacija u regionu u cilju ostvarivanja naših interesa treba da doprinese afirmaciji ono što rade u drugim institucijama ili drugim regionalnim inicijativama.

Evo primjera, Hrvatska ulaskom u Evropsku uniju 01.jula 2013. godine, između ostalog, stiče pravo na 11 milijardi bespovratnih strukturnih fondova koje treba da potroši narednih sedam godina. U koliko mi koji bi u narednih sedam godina trebalo da stvorimo uslove da uđemo u Evropsku uniju, nekim zemljama regiona će možda trebati više vremena da potroše za tako nešto, ne budemo shvatili da je potrebno jednim glasom da govirimo kako bi promovisali neke naše interese, tipa ulaganja u infrastrukturu ili energetiku i slično, i povezivanje nekih drugih oblasti, onda će ... gubiti vrijeme na uopštene deklaracije i to nije namjera. Nije namjera da birokratizujemo inegracioni proces ili regionalnu saradnju, već da konačno još jednom tih šest zemalja koje su okružene Evropskom unijom od 01. jula shvate da moraju bliže sarađivati da bi doprinijeli onome što su neposredni interesi naših građana i tom pogledu treba tražiti razlog, zašto Crna Gora koja u ovom trenutku jedina vodi pregovore Evropskom unijom je bila, rekao bih, zadužena da pripremi neku vrstu dokumenta, ali vrlo radnog, jer o svim tim idejama i treba da se razgovara i da se vidi .. kod država članica da li zaista smatraju da je to dobar put ili neko drugo rješenje treba primijeniti. Ovo je više, rekao bih i karakternog karaktera i neka vrsta ... koja bi trebalo da se odvija u široj javnoj sferi. Zhvaljujem.

Moje pitanje za ministra vanjskih poslova i evropskih integracija dr Igora Lukšića, poštovani gospodine Lukšiću, u skladu sa članom 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavljam vam sledeće poslaničko pitanje:

Koliko je Vlada Crne Gore potrošila novca na izradi i implementaciji komunikacione strategije o evroatlanskim integracijama, a koja je između ostalog trebala da poveća stepen podrške građana NATO integracijama i u skladu sa tim, da li ste Vi zadovljni postignutim rezultatom?

Obrazloženje:

S obzirom da se približava datum kada očekujemo da možemo dobiti poziv za članstvo u NATO, a da prema istraživanjima javnog mijenja podrška građana NATO integracijama nije na zadovoljavajućem nivou, smatram da je osnovni problem u lošoj komunikaciji Vlade sa građanima po ovom pitanju. Molim da mi odgovor dostavite i u pisanoj formi.

Ne bih naglašavao posebno kolika je važnost u članjenju Crne Gore u NATO savez i smatram da je to u ovom trenutku osnovno spoljno-političko pitanje. Nabrojao bih nekoliko benefita za sve građane Crne Gore, a to su:

1. Garancija nepovredljivosti granica, bezbijednost države,

2. Sigurnost stranih investicija i privlačenje stranih investitora i

3. Jačanje vladavine prava i pravne države.

Međutim, smatram da nas ni NATO ne bi htio, ako bi ta podrška u javnosti bila ispod 50%. Po ovim rezultatima koje imamo sada, sve u zavisnosti od toga ko radi istraživanja javnog mijenja, imamo neke procente po 30% kad to radi opozicija ili čak i manje, do 40% maksimum kada to radi Vlada. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Potpredsjedniče imate riječ. Izvolite.           

IGOR LUKŠIĆ: 

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, gospodine Miljaniću zahvaljujem na vašem pitanju.

Nakon usvajanja  komunikacione strategije o evroatlanskim integracijama Crna Gora je u drugoj polovini 2007. godine, koordinacioni tim za implementaciju komunikacione strategije usvojio i implementirao 10 polugodišnjih akcionih planova u period od 01. januara 2008. do 31. decembra 2012.-e godine. Za njihovu realizaciju iz budžeta Crne Gore u ovom periodu utrošeno je ukupno nešto preko 422 000 eura. Ministarstvo odbrane je pokrivalo troškove realizacije iz svog budžeta od 01.01.2008. do 31.12.2010.-e godine, dok su za 2011.-u godinu troškovi pokrivani od strane Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija i Ministarstva finansija. U 2012.-oj godini troškovi pokrivani od strane Ministarstva odbrane i Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija u proporciji 75 naprema 25%.

Tokom ovog perioda implementiran je veliki broj aktivnosti u raznim formatima širom Crne Gore kojima su obuhvaćene gotovo sve strukture društva i desetine hiljada građana Crne Gore, a dio sredstava dodijeljen je i partnerima iz nevladinog sektora, akademskih zajednica i lokalne zajednice. Sredstva iz budžeta Crne Gore predstavljaju dio cjelokupnih sredstava utrošenih u realizaciji konunikacione strategije, budući da su partneri u njenoj implementaciji civilni sektor, univerziteti, diplomatska predstavništva, brojne aktivnosti realizovali i sredstvima iz međunarodnih izvora.

Implementacija komunikacione strategije realizovana je fazno. Tokom prve dvije godine akcenat je bio na edukaciji i informisanju građana, a njihov intenzitet rastao je paralelno sa napretkom Crne Gore u procesu evroatlanskih integracija. Nakon ulaska Crne Gore u akcioni plan za članstvo takozvani MAP, povećan je obim i intenzitet aktivnosti imajući u vidu da je time Crna Gora praktično dobila satus kandidata za članstvo. To je u decembru 2011. godine po prvi put rezultiralo i većim procentom podrške o procjeni protivljena, 38 za, 37 protiv. Tokom implementacije komunikacione strategije do Samita NATO-a u Čikagu, Crna Gora je obilježila postepen ali kontinuiran rast podrške, što je po prvi put konstatovano i pozdravljeno u paragrafu o Crnoj Gori iz završne deklaracije sa tog Samita.

U poslednjem periodu zabilježen je pad podrške koji se, prije svega, može pripisati činjenici da su nakon ljetnje turističke sezone i prirodno smanjenog interesovanja građana za tu temu u tom perodu su slijedile predizborne aktivnosti, najprije predizborne, a potom i predsjedničke izbore i ako se može konstatovati, kao što ste i Vi kazali, da različita iskazivanja daju različite podatke. Imajući u vidu da se Crna Gora nalazi u poslednjoj fazi integracije u NATO Vlada Crne Gore je u susret narednom Samitu pokazujući punu posvećenost realizaciji ovog vanjsko političkog cilja i povećanje javne podrške kao važan preduslov za članstvo, preimenovala Savjet za partnerstvo za mir u Savjet za članstvo u NATO-u i izabrala nacionalnog kooridnatora u kabinetu predsjednika Vlade sa ciljem koordinacije aktivnosti upravo na ovom planu. U finalnoj fazi ovog procesa biće postignut opšti dijalog u cilju konstruktivne činjenične razmjene mišljenja i stavova o članstu među svim segmentima društva, a posebno među političkim akterima i poslanicima. U toj fazi očekujemo i podršku od opozicione partije koje dijele uvjerenje da Crna Gora treba da bude članica NATO-a. Zahavljujem. 

PREDŚEDAVJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Izvolite, kolega Miljaniću.        

ZORAN MILJANIĆ:

Nažalost, moram vam reći da smatram da su pojedine nevladine organizacije imale više uspjeha u približavanju toga šta znači i koji je značaj priključenja Crne Gore NATO savezu nego Vlada. Smatram da je ova komunikaciona strategija do sada katastrofalna i da nije dala dobre rezultate. Imam ovdje jedan akcionalni plan gdje piše u ovom akcionom planu kaže, novogodišnji razgovori o evroatlanskih integracija. Ne vjerujem da građane baš interesuje za Novu godinu mnogo evroatlanske integracije.  Pa še pismo predsjednika Vlade Crne Gore građanima, pa se pominju nekolika medija. Ne sjećam se kad sam na Radio-televiziji Crne Gore poslednji put gledao emisiju o NATo-u, a ni na ostalim privatnim televizijama. Tako da sve to ukazuje da ovo što je do sada rađeno je čisto bacanje novca poreskih obveznika.

Morate ostvariti iskren odnos sa građanima Crne Gore. Pozitivna Crna Gora želi iskren odnos sa građanima Crne Gore, da im se kažu i dobre i loše strane. Neke dobre sam već rekao u početku, sada bih rekao i loše. Moramo priznati tragični događaj u Murinu i pogibiju nekoliko građana Crne Gore, ali isto tako moramo građanima reći da se moramo osvrnuti ka budućnosti i ka značaju prijema Crne Gore u NATO Savez, a da prošlost ostavimo prošlosti, ali da to nikad ne zaboravimo.

Smatram da je osnovni problem ovdje u ovom Parlamentu, ne znam kako mi može bilo ko objasniti da vi kao vladajuća koalicija činite većinu u Parlamentu Crne Gore, a da kažete da je podrška javnosti 38%, plus kažete da i opozicione stranke koje su za članstvo Crne Gore u NATO-u da treba da pomognu. Naravno da treba da pomognu i pomoći će, ali prvenstveno zavisi od vas.

Za kraj, zamolio bih vas da u ovoj narednoj komunkacionoj strategiji samo ne koristite metode iz afere "Snimak" kojima bi riješili možda probleme vezane za podršku javnog mijenja, jer nama građanima Crne Gore treba legitimna odluka za prijem u članstvo NATO saveza. Hvala.

Uvaženi premijeru, u ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke, postavljam sljedeće pitanje,

Šta Vlada namjera preduzeti u cilju većeg korišćenja prirodnih resursa, konkretno dobijanja svih vidova energije iz obnovljivih izvora kao što su energija sunca, vjetra, korišćenje hidropotencijala i bio mase. Koji su konkretni programi podrške?

Obrazloženje. Crna Gora ima veliki neiskorišćeni potencijal po pitanju obnovljivih izvora energije, korišćenje ovih vrsta energije nema nikakvog negativnog uticaja na čovjeka i okolinu. U ovom slučaju ne govorimo o proizvodnji viška energije koju bi Elektroprivreda Crne Gore otklupljivala, već o onoj količini koja je potrebna samim domaćinstvima. Izgradnja manjin brana na rečnim tokovima, ali i tamo gdje postoje uslovi pored proizvodnje električne energije imala bi još pozitivni efekata kao što je promjena mikroklime, akumulacija vode koja bi u ljetnjim sušnim mjesecima obezbjedila kakvu-takvu stabilnost u snabdijevanju, neposrednom okruženju, a značajan udio bi imale i prilikom gašenja požara.

Ono što smatram najznačajnijim i najisplativijim u okolnostima kakve jesu, jeste korišćenje bio mase, bilo da je u pitanju proizvodnja struje, ogrijeva ili humusa. Ova oblast, a imamo veliki potencijal šuma i totalno je neiskorišćena. Korišćenjem ovoga resursa riješili bi veliki dio problema iz oblasti očuvanja životne sredine. Ovaj problem je naročito iz ražen na sjeveru Crne Gore.

Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala kolega Kalač.

Predsjednik Vlade Đukanović. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Poštovani gospodine Kalač, u skladu sa Zakonom o energetici Vlada je u martu 2011. godine usvojila energetsku politiku. Do 2030. godine kojom su utvrđeni ciljevi razvoja energetskog sektora Crne Gore i način i mjere za njihovo ostvarivanje. Jedan od glavnih prioriteta energetske politike je održivi energetski razvoj, koji podrazumijeva obezbjeđenje održivot razvoja energetike koji se temelji na ubrzanom ali racionalnom korišćenju vlastitih energetskih resursa uz uvažavanje principa zaštite životne sredine, povećanje energetske efikasnosti i većeg korišćenja obnovijih izvora energije, kao i potrebu za socijal-ekonomskim razvojem Crne Gore.

Pored toga strategijom razvoja energetike do 2025. godine koje je Vlada usvojila 2007. godine definisana su glavna strateška opredjeljenja i projekti, među kojim su značajno mjesto pripadaju obnovljivim izvorima energije. Strategijom je predviđena realizacija projekata i izgradnje hidroelektrana na Morači, Komarnici, malih hidroelektrana, elektrana na bio-masu i komunalni otpad kao i korišćenje solarne energije za tehničke svrhe. Sada je u toku izrada strategije razvojne energetike do 2013. godine, a usvajanje finalnog dokumenta planirano je do kraja tekuće godine.

Paralelno radi se na pripremi programa razvoja i korišćenja obnovljivih izvora energije, koji će u skladu sa strategijom biti definisana politikom u ovoj oblasti za narednih deset godina. Progoram će pored ostalog sadržati nacionalni cilj korišćenja obnovljivih izvora energije i rokova, odnosno dinamiku njegovog ostvarivanja sa podsticajnim mjerama. Na sastanku Savjeta ministara energetske zajednice održanom u oktobru 2012. godine donešena je odluka da nacionalni cilj korišćenja obnovljivih izvora energije za Crnu Goru u 2020. godini bude 33%. Zakonom o energetici propisano je da je proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora može steži status povlašćenog proizvođača koji ima pravo na otkupnu podsticajnu cijenu električne energije i ima prvenstveno pri uzimanju ukupne proizvedene električne energije u prenosnim i distributivni sistem.

Period trajanja statusa povlašćenog proizvođača je 12 godina. U skladu sa važećim propisima i strateškim dokumentima realizuju se značajni projekti u oblasti obnovljivih izvora električne energije. U toku je ralizacija većeg broja projekata i izgradnja malih hidroelektrana elektrana na vodotocima, za koje su ugovorom o koncesiji zaključeni na osnovu dva sprovedena tendera i na osnovu izdatih energetskih dozvola. U martu ove godine počela je sa radom prva mala hidroelektrana Jezeršnica, instalisane snage 1 mega vat pa je izgrađena na vodotoku Bistrice u opštini Berane. Uskoro se očekuje objavljivanje novog tendera za davanje koncesija za izgradnju malih elektrana. Paralelno nastavlja se sa izdavanjem energetskih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana snage do 1 megavat. Takođe se realizuju i aktivnosti u okviru projekata izgradnje vjetro-elektrana lokalitetima Možura i Krnovo. U toku je postupak izdavanja inoviranih urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju vjetroelektrane na Možuri instalisane snage 46 megavata nakon čega može početi procedura izdavanja građevinske dozvole. Predviđeni rok za izgradnju vjetroelektrana na Možuru je 24 mjeseca od dana izdavanja urbanističko-tehničkih uslova.

Za izgradnju vjetroelektrane na Krnovu istalisane snage 72 megavata investitor je dobio urbanističko-tehničke uslove tako da su stvorene pretpostavke na početak procedure za izdavanje građevinske dozvole. Predviđeni rok za izgradnju ove vjetro-elektrane je 30 mjeseci od dana izdavanja urbanističko-tehničkih uslova. U toku su pripremne aktivnosti za realizaciju hidroelektrane Komarnica. Pripremljen je uzačajni dio dokumentacije nakon završetka geološkog elaborava, stvoriće se uslovi za pronalaženje partnera za realizaciju ovog projekta.

Vlada Crne Gore u saradnji sa elektroprivredom trenutno radi na definisanju najpovoljnijeg modela za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana na Morači. U cilju stvaranja uslova za korišćenje bio-mase za proizvodnju električne energije, izrađene su studije izvodljivosti za izgradnju elektrana na bio masu u Berana, instalisane snage 3 megavata i ... snage 1 mega vat. S obzirom da Crna Gora raspolaže značajnim potencijalom sunčevog zračenja i da postoje rastući interesovanje investitora za izgradnju solarnih elektrana, intezivno radimo na stvaranju uslova za realizaciju takvih projekata u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu mogućnost izvoza električne enegije i korišćenja pomorskog kabla između elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije.

Takođe, podsjećam da je uredbom o tarifnom sistemu za utvrđivanje podsticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije i visoko efikasne kogeneracije podsticajna cijena predviđena za električnu energiju proizvedenu solarnim elektranama, snage do 1 megavat, koje su izgrađene na zgradama ili građevinskim konstrukcijama.

Kroz implementaciju zakona o energetskoj efikasnosti, kao i kroz finansijske podsticajne mjere Vlada nastoji da podspješi što veće korišćenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije. Kada govorimo o finansijskim mehanizmima u prethodnom periodu pokrenut je niz projekata koje imaju za cilju povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, kao što je Montesol, projekat beskamatnih kredita za solarne kolektore za domaćinstva. Do sada su okviru ovog projekta ugrađeni 82 sistema, a u narednom periodu planirano je proširenje projekata i na pojedina pravna lica iz turističkog sektora.

Zatim solarni katuni, projekti za instalaciju foto naponskih solarnih sistema na katunima, i Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja zajedno sa jedinica lokalnih samouprava Berane, Kolašine, Mojkovac, Plav, Bijelo Polje, Rožaje, Danilovgrad, realizuje projekat solarni katuni koji imaju za cilj da se na objektima koji se nalaze na katunima, koji nijesu povezani na električnu mrežu postave foto naponski solarni sistemi za proizvodnju električne energije. U toku 2011. godine ugrađeno je 87 takvih sistema, a u 2012. godini obezbijeđena su sredstva i potpisani ugovor za ugradnju još 115 sistema.

Planiran je nastavak projekta dalje.

Takođe, ugradnja sistema na bio masu domaćinstvima, projekat beskamatnih kredita za ugradnju sistema na moderne oblike bio mase, Ministarstvo ekonomije Crne Gore u saradnju sa luksemburškom agencijom za razvoju saradnju...... planira pokretanje projekata koje ima za cilj uspostavljanje finansijskog mehanizma za obezbjeđenje kredita za domaćinstva za ugradnju sistema na moderne oblike bio mase, .....

Za potrebe ovog projekta biće obezbijeđena sredstva u visini od 120 hiljada eura koja su predviđena za implementaciju projekta i subvencioniranje kamate kod komercijalnih banaka. Do kraja maja ove godine planirano je potpisivanje ugovora sa partnerom, a početkom juna raspisaće se javni poziv za izbor kvalifikovanih distributera, instalatera, za izgradnju sistema za moderne oblike bio mase u sklopu projekata.

U dijelu zakonskih rješenja Ministarstvo ekonomije kroz pravilnik o minimalnim zahtjevima o energetskoj efikasnosti zgrada, propisalo korišćenje solarnih sistema za pripremu sanitarne tople vode u zgradama i bazenima otvorenog i zatvorenog tipa, na teritoriji primorskih opština i glavnog grada. Konačno, Vlada u prethodnom periodu realizovala je značajan dio aktivnosti u dijelu realilzacije potencijala za razvoj malih hidroelektrana i vjetroelektrana, dok će u narednom periodu posebno intezivirati aktvnosti za izgradnju velikih hidroelektroenergetskih objekata.

Zahvaljujem. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Želi kometar kolega Kalač.

Izvolite.  

AMER KALAČ: 

Predsjedavajući, uvaženi premijeru hvala vam na Vašem odgovoru. Dio odgovora sam dobio kroz vaše izlaganje, s tim što sam dužan da pojasnim da ja prvenstveno nisam mislio na proizvodnju struje, koja bi bila usmjerena nazad na sisteme elektrooprivrede, iz razloga što znam da je ta struja dva i po puta skuplja od onoga što se proizvodi, ali sam mislio i tako sam trebao usmjeriti svoje pitanje, mislio sam na korišćenje drvnog potencijala koji sjever Crne Gore, tim i stvaranje boljih uslova života i otvaranje novih radnih mjesta, jer stvarno su uslovi u kojima ljudi tamo žive, određeni broj ljudi takvi da ukoliko bi dali subencije tim ljudima da ostanu na mjestima na kojima žive ne bismo pogriješili. Za dovođenje bilo kakvog investitora potrebno je stvoriti uslove prvenstveno mislim na na infrastrukturu, a trenutno imamo mnogo slučajeva da je ono što možemo njima ponuditi samo gola ledina.

Tako da na tome treba poraditi.

Korišćtenje tih prirodnih potencijala kako sam i kazao u oblasti korišćenja drveta, proizvodnja bio mase, proizvodnja peleta i briketa koje ste vi pomenuli u svom izlaganju kao ogrijeva, smanjilo bi trenutnu eksploataciju šuma, gdje imamo slučaj da se tehničko drvo koristi za ogrijev. Računam da bi se time postiglo smanjenje cijene tog ogrijeva jer trenutno imamo za svako domaćinstvo na sjeveru potroši u toku zime minimum ogrijeva u iznosu od 400 eura. To bi bio jedan i od početaka privrede u toj oblasti, a samim tim i očuvanje životne sredine jer smo svjedoci da imamo ogromne deponije, da ih sada u ovom prilikom nazovem i cijelim brdima, smatram da od drveta ne postoji otpad, da se sve to mora koristi za dobijanje ovakvih proizvoda.

Na taj način bi možda i pokušali da usmjerimo lokalne uprave da primjenjuju svoje odluke iz oblasti očuvanja životne sredine, što trenutno nije slulčaj.

Toliko. Hvala.  

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Želite odgovor. Izvolite.  

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Uglavnom nijesam saglasan sa onim što je sugestija gospodina Kalača u dopunskom pitanju, kao i u osnovnom pitanju, dakle pitanje elergetskog razvoja, jednog od najvažnijih pitanja u Crnoj Gori i zbog toga što je opskrba veoma važna pretpostavka za ukupni ekonomski i društveni razvoj Crne Gore, i zbog toga što je energetika sama po sebi otvara mogućnosti za održivo i profitabilno poslovanje. Mislim da smo na pravi način usredsređeni na korišćenje energetskih resursa i mislim da smo na temelju dokumenata o kojim smo govorili i vi i ja s pravom usredsređeni prioritetno korišćenje obnovljivih izvora energije.

Obnovljivi izvori energije su da kažem prioritet u našoj pažnji, zbog toga što nam obezbjeđuju da na kvalitetniji način ispunjavamo i one standarde koje smo propisali kao ekološka država, a tako smo se deklarisali Ustavu i zbog ukupne naše strategije da naš budući razvoj bude zasnovan na održivim osnovama.

Ono o čemu moramo voditi računa jeste da smo zaista sada u jednoj novoj situaciji. Prije nekoliko godina kada smo imali globalnu ekonomsku ekspanziju, projekcija analitičara sa tržišta su bile da će uskoro cijena jednog megavajta električne energije dostići 100 eura. Danas vjerovatno zahvaljujući krizi ali ne samo krizi primjećujemo da se ta cijena sada opet pozicionirala u okviru one zone između 30 i 40 eura, to takođe veoma varira i tokom vikenda zna da padne i po par eura za megavajt. Nedavno je zabilježen primjer da je od strane proizvođača električne energije nuđeno plaćanje da se preuzme električna energija jer je za tog proizvođača to bilo korisnije nego da isključuje svoju termoelektranu, s obzirom da tokom vikenda nije postojala interesovanje za kupovanje električne energije. Dakle u tom kontekstu moramo sagledavati i ono što će biti naša razvojna politika u ovoj oblasti. Svakako, veoma je važno da iskoristimo naše obnovljive izvore, ali moramo rekao bih, permanentno držati pod pažnjom odobrene, podsticajne cijene o kojima sam govorio u odgovoru na pitanje, koje su značajno visočije od ovoga o čemu govorim. Dakle, jer ćemo teško i sebi i drugima objasniti, zbog čega forsiramo proizvodnju iz tih izvora, mimo ovih razloga o kojima sam govorio, i otkupljujemo tu električnu energiju po dva, tri ili možda pet puta više od onoga što je dostupna električna energija na tržištu. To ne znači ni slučajno da odustajemo od ovakve politike. Naprotiv, kazao sam da smo zacrtali svoj nacionalni cilj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 33% u 2020. godini i držaćemo ga se, ali ponavljam, da moramo zaista svi vrlo suptilno razmišljati na ovu temu i usklađivati naše različite interese u daljem razvoju energetike. Hvala.