Kako su definisani odnosi između države i njenih organa sa kompanijom Pomorski saobraćaj iz Kamenara - Herceg Novi koji obavlja trajektni prevoz vozila i putnika na relaciji Kamenari- Lepetane? Na koji način se država i njeni građani štite od monopola ove kompanije i da li je ugovornim odnosima definisana cijena usluga koje ova kompanija naplaćuje i na koji način?

Očigledno je da obavljanje ove djelatnosti garantuje monopol i prije svega ekstra profit, ali ne možemo posmatrati poslovanje ove kompanije na način kako posmatramo druge kompanije, zato što one koriste javno dobro koje je u ingerencijama države preko javnog preduzeća "Morsko dobro". Očigledno je da prilikom privatizacije ove kompanije, prvenstveno se vodilo računa o privatnom interesu i da se lokalna samouprava i država olako odrekla zlatne koke koja donosi ogromna finansijska sredstva. Stariji građani Herceg Novog sjećaju se koliko je ta kompanija značila Herceg Novom, i koja je sredstva ona donosila.

Dosta je diskutabilno poslovanje ove kompanije iz nekih drugih aspekata, prije svega nepoštovanje ugovora sa javnim preduzećem "Morskim dobrom" kada je tek poslije nalaza Državne revizorske institucije ova kompanija počela da plaća svoje obaveze prema "Morskom dobru" onako kako je to zakonski ugovorom predviđeno. Interesantno je zašto od tada tužilac nije pokrenuo istragu protiv Javnog preduzeća "Morsko dobro", kako su oni pristajali godinama da naplaćuju te svoje prihode bez jedne iskazane obračunske vrijednosti, i to su radili onako kako narod kaže, ofrlje, koliko im da kompanija Pomorski saobraćaj. Tek poslije nalaza Državne revizorske institucije, ta kompanija i presuda Apelacionog suda je poslije dugo vremena počela da plaća to "Morskom dobru".

Interesantno je, da li su neka sredstva tada pronevjerena i da li je sve ono što je trebalo da dobije "Morsko dobro" dobilo od ove kompanije? Takođe, diskutabilan odnos ove kompanije prema svom neposrednom okruženju, gdje imamo žalbe susjeda koji imaju privatnu imovinu na stalno maltretiranje i uznemiravanje privatne imovine kao što je to slučaj koji je u medijima poznat, proslavljenog filateliste, čovjeka koji je proslavio Crnu Goru kapetana Toma Katurića, koji je neprestano u medijima govorio o problemima koje je imao oko ove kompanije.

Na kraju, Zakon o morskom dobru ne daje nikakvo ovlašćenje lokalnim upravama da gazduje sa ovim dijelom svoje teritorije, i to je veliki problem. Jedno pitanje za Vas ministre.

Da li podržavate predlog da građani Herceg Novog i Tivta imaju povlašćeni položaj i da plaćaju niže karte? S obzirom na činjenicu da se to javno dobro nalazi na njihovoj teritoriji i da građani treba da imaju određene benefite jer im je uskraćeno pravo da koriste to morsko dobro i javno dobro, a to je prebačeno na ovu privatnu kompaniju. Znači, po meni to bi bila vrlo svrsishodno i građani bi to prepoznali. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala.

Izvolite, ministre.

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ:

Ne znam da li ste u međuvremenu dobili precizan odgovor koji sam Vam dostavio, koji jasno definiše sve elemente ovog ugovora o kojem ste Vi komentarisali od 2001. do 2012. godine sa precizno iznesenim ciframa i prihodima koje ostvaruje Morsko dobro od realizacije ovog ugovora.

Znači, 2004. godine potpisan je ugovor na osnovu tendera između JP za upravljanje Morskim dobrom, i AD Pomorski saobraćaj iz Kamenara Opština Herceg Novi, i jasno su definisani svi elementi koji su vezani za njihov komercijalni i drugi odnos. JP ovog Morskog dobra je u skladu sa članom 2 ugovora, ustupa Morsko dobro u zatečenom stanju, s ciljem da se tokom trajanja ovog ugovora saglasno pozitivno pravnim propisima obezbijedi:

Redovno investiciono održavanje ustupljenog dijela Morskog dobra, i prema Izvještaju taj se dio kvalitetno radi. Izgradnja i uređenje Morskog dobra saglasno projektnoj dokumentaciji to se takođe, završava i radi. Ostvarivanje javne funkcije i obavljanje djelatnosti trajektnog javnog prevoza i to se ostvaruje, i ostvarivanje prihoda po osnovu naknade za korišćenje ustupljenog Morskog dobra. U skladu sa ovim ugovorom, precizno su definisani komercijalni uslovi, 4% od ukupnih prihoda. Znači, mjesečna nadoknada utvrđena u visini od 4% ukupnih prihoda od prodatih karata za prevoz trajektom.

Što se tiče Vaše inicijative, da li određeno lokalno stanovništvo treba da dobije određeni prioritet? Smatram da je to interesantna inicijativa, i to što bude u nadležnosti našeg Ministarstva to ćemo sagledati. Kao čovjek iz određenih prostora Crmnice, uvijek sam smatrao da takođe, tunel Sozina i određeni projekti tamo gdje gravitiraju određeni stanovnici s tog prostora, treba da dobiju određeni prioritet i na taj način ćemo stvoriti uslove da dio građana npr. sa tog prostora crmničkog, znači, sa povoljnim uslovima sa godišnjim kartama obezbijedi svoje stanovanje, a ne da mora da uzima u zakup određene stanove u Baru i na taj podstaknemo regionalni razvoj i ruralni razvoj na našem prostoru. Smatram tu inicijativu legitimnom. Smatram tu inicijativu interesantnom i u komunikaciji sa predstavnicima Morskog dobra biću u prilici da sagledam možda oko godišnjih karata i nekih drugih elemenata koji su vezani za tu inicijativu. Hvala lijepa.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala.

Obrad Gojković, izvolite.

OBRAD GOJKOVIĆ:

Hvala, potpredsjedniče.

Zahvaljujem se gospodine ministre na korektnom odgovoru, i molim Vas da u fazi izrade Zakona o morskom dobru možda razmotrite mogućnost da se to unese i u zakon neka ovakva odredba. Ne mora biti precizirana, može i nekim drugim zakonskim aktom, ali bilo bi lijepo do to uradimo na ovaj način.

Znači, svi ovi problemi koje imamo na Morskom dobru su došli iz ovog Zakona o morskom dobru iz 1992. godine koji je potpuno anahron i ja apelujem na Vas, pošto smo uložili ovdje puno truda od prošle godine, da zaustavimo onakav nacrt Zakona o morskom dobru koji je bio prošle godine. Imali smo prije par dana jedan okrugli sto u Ulcinju gdje su bili predstavnici vašeg Ministarstva, gdje su bili predstavnici nevladinih organizacija Morskog dobra, da uradite sve da se ispoštuje princip decentralizacije i da prihvatite jedan princip koji je, po meni, vrlo kvalitetan a to je da se Javno dobro, pošto je u službi svih građana, da se odlučivanje o Javnom dobru prebaci na državnu Skupštinu i na lokalne skupštine. Znači, mislim da je to jedan predlog za kvalitetan Predlog zakona, i ukoliko uspijemo da se odlučivanje radi transparentno preko lokalnih skupština i preko ove državne Skupštine, mislim da bi to bio jedan kvalitetan zakon.

Onako kako je Zakon o morskom dobru predložen prošle godine u nacrtu i sa javnom raspravom gdje nijesu prisustvovali predstavnici svih opština i gdje građani Herceg Novog nijesu ni znali da postoji javna rasprava koja je za Herceg Novi bila u Kotoru, mislim da nije bilo kvalitetno. Čujem da su osnovali neku radnu grupu, što pozdravljam, i mislim ako uložite dovoljno napora i uvažite ove preporuke da su ipak skupštine najpozvanije da odlučuju o nečemu što je opšte dobro-javno dobro, da možemo svi ovdje zajedno da se dogovorimo da se jedan takav Predlog zakona usvoji.

Što se tiče poslaničkih pitanja, ja sam ovdje preuzeo neke aktivnosti. Svako poslaničko pitanje kad bude, pokazaću sliku jednog promašenog projekta o privatizaciji. Danas sam pokazao na prvom poslaničkom pitanju ovaj hotel "Igalo". Nijesam imao vremena da kažem da je to plac od 21 hiljade kvadrata 4,5 hiljade kvadrata poslovnog prostora u centru Igala, pogledajte kako to izgleda.

A za ovo poslaničko pitanje imam hotel "Plažu" koji ima 20 hiljada kvadrata poslovnog prostora i 11 hiljada kvadrata placa. Znači, sve ovo nije u funkciji. Ovaj je porušen, hotel "Igalo " je porušen, a hotel "Plaža" nema ni toplu vodu niti imaju goriva da pokrenu agregate. On je u rušenom skoro stanju sa fasadom. Ovakvih objekata koji vrede svi zajedno u Herceg Novom preko 500 miliona eura koji su privatizovani, su u ruševnom stanju i ukoliko ne iskoristimo to kao neku osnovu za budući razvoj i za bolji socijalni status zaposlenih,mislim da smo u velikom problemu. Mi više nemamo gdje da stvaramo prostor za nove investicije, nego treba da ove stare koje su uništene na neki način stavimo u funkciju, da ih renoviramo, da ih kvalitetnije opremimo da bi se razvijao turizam u Herceg Novom. Mislim da je stanje u Herceg Novom alarmantno, i koristiću ovu instituciju poslaničkog pitanja da svaki put ukazujem sa ovakvim fotografijama. A juče sam ove fotografije sve dostavio predstavnicima američke ambasade koji su bili u Herceg Novom, jer se radi o imovini koja vrijedi 100 miliona eura. Hvala.