U ime Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista postavljam pitanje:

“Kakav je stav Vlade Crne Gore o zajedničkom izvještaju o preliminarnim nalazima i zaključcima OEBS-a i Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o Predsjedničkim izborima u Crnoj Gori iz domena odgovornosti vladinih institucija?”

Obrazloženje:

Podsjetiću da je u izvještaju OEBS-a o oktobarskim parlamentarnim izborima iznesena ocjena da su oni protekli u mirnom i korektnom višestranačkom okruženju, uz poštovanje fundamentalnih prava, i dalje usaglašavanje sprovođenja demokratskih izbora u skladu sa opredjeljenjima OEBS-a i standardima Savjeta Evrope, a da su građani napravili slobodan izbor.

U preliminarnom izvještaju OEBS-a i Savjeta Evrope o predsjedničkim izborima data je više nego jasna ocjena da su predsjednički izbori održani profesionalno i efikasno.

U ovim izvještajima naznačeni su i brojni pozitivni primjeri daljeg usklađivanja izborne regulative sa preporukama Venecijanske komisije i OEBS-a kojem teže i demokratije sa mnogo dužom tradicijom.

Zajednički imenitelj ova dva izvještaja je da je na javnoj sceni bilo jako podsticanje na nepovjerenje u izborni proces, širenje nepovjerenja u državne institucije optužbama bez dokaza.

Citiraću ocjenu iz Izvještaja o predsjedničkim izborima:

"Tvrdnje o zloupotrebi državnih resursa i dalje su opstale bez obzira na istinitost navoda. Nepovjerenje u javne institucije i pravosuđe smanjilo je povjerenje javnosti i treba mu posvetiti pažnju".

Svjedoci smo da su pojedine opozicione partije iznijele brojne optužbe u cilju kreiranja i podsticanja tog nepovjerenja.

Ocjena šefa posmatračke misije OEBS-a Roberta Batelija na oktobarskim parlamentarnim izborima bila je više nego slikovita: "Narodu i biračkim odborima petica, a onima koji iznose optužbe bez dokaza - jedinica".

Tu jedinicu opozicija je pokušala da popravi pripremom i kreiranjem afera. Jedna od njih je takozvana afera "Snimak". Očigledno, kod naroda Crne Gore tu jedinicu nije ispravila. Očigledno svima osim njima samima. I jedne i druge izbore su izgubili, a nakon predsjedničkih proglasili pobjedu bez obzira na izborni rezultat koji nijesu ni saopštavali. Kada su na kraju morali da se suoče sa izbornim rezultatom, sa voljom građana Crne Gore, sa konačnim odlukama nadležnih državnih institucija, pokušali su da dovedu u pitanje regularnost i izbora i rezultata. Istih onih izbora i rezultata na osnovu kojih su proglasili pobjedu. Logika im u tome opet očigledno nije bila saveznik.

Na jasno iznijete pohvale evropskih zvaničnika za napredak, napore i uspjehe Crne Gore i pozive na konstruktivan pristup uslijedio je bojkot rada parlamenta i protest, što je, opet od strane evropskih zvaničnika, ocijenjeno kao destruktivni a ne konstruktivni pristup.

U cilju pravdanja izbornog poraza nijesu ostali pošteđeni ni evropski zvaničnici. Svoju doktirnu kreiranja afera pokušali su i na njima. Iznijete su brojne optužbe i na njihov račun, optužbe koje govore više o nevrijednosti autora nego o onima koje su prozivali.

Građani Crne Gore i u ovom vremenu u kome su pogođeni teškim uticajem ekonomske krize, pokazali su da svoje povjerenje neće dati onima koji svoju viziju napretka i suočavanje sa izazovima koji su pred nama, grade na neutemeljenim optužbama i kreiranju afera. Tako su, da bi opravdali svoje ubjedljive i kontinuirane izborne poraze, kreirali, ponavljam, aferu "Snimak", ali ne zbog utvrđivanja istine, već zbog stvaranja alibija za nove izborne poraze.

I ovom prilikom saopštavam da će Klub poslanika DPS-a imati konstruktivan pristup i podržati parlamentarnu istragu i aktivno učestvovati u radu anketnog odbora o takozvanoj aferi "Snimak", kako bi jasno pokazali besmisao konstruisane afere.Uostalom, kao i do sada, sa eplogom prethodnih afera istih autora i istih koautora. Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, kolega Simoviću.

Predṥedniče Đukanoviću, izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodine predsjedniče Parlamenta, poštovani gospodine Simoviću,

OEBS, Kancerlarija za demokratske institucije i ljudska prava, kao i Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope predstavili su 8.aprila ove godine izvještaj o preliminarnim nalazima i zaključcima, vezanim za nedavno završene predsjedničke izbore.

U obrazloženju postavljenog pitanja iznijeli ste u najkraćem siže koji nesumnjivo izražava pozitivnu opštu ocjenu organizacije cjelokupnog izbornog procesa, a time i rada organa vlasti u domenu njihove odgovornosti.

S obzirom da ste i vi citirali dio tog izvještaja, smatram najprimjerenijim i najobjektivnijim da i sam citatima podsjetim na najvažnije ocjene sadržane u preliminarnom izvještaju međunarodne misije.

Dakle, citat: "Predsjednički izbori održani 7. aprila 2013. godine, uključujući izborni dan, održani su profesionalno i efikasno. Kandidati su mogli da vode slobodne kampanje i fundamentalna prava slobode govora, kretanja i udruživanja, su uglavnom poštovana". Takođe, citiram: "Pravni okvir koji reguliše predsjedničke izbore uopšteno pruža adekvatnu osnovu za sprovođenje demokratskih izbora". U nastravku izvještaja ističe se sud o radu Državne izborne komisije, citiram: "Državna izborna komisija je svoj posao radila na profesionalan način i uprkos ograničenim ljudskim i finansijskim resursima ispunila je zakonske rokove". Takođe, citiram: "Vlasti su napravile značajne napore za primjenu neophodnih izmjena u biračkim spiskovima. Po prvi put, u skladu sa prethodnim OEBS preporukama, građani bez državljanstva su uklonjeni sa biračkih spiskova i nova biometrijska dokumenta su bila potrebna za glasanje".

I finalno, citiram: "Izborne komisije koje su posjetili međunarodni posmatrači bile su proceduralno dobro pripremljene, glasački proces je sproveden efikasno. Brojanje i tabeliranje su bili sprovedeni na transparentan i efikasan način, bez žalbi i nepravilnosti".

Izborni proces predstavlja kompleksan postupak u koji su, pored Državne izborne komisije, uključeni Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, MUP, 21 lokalna samouprava, kao i Ustavni i Upravni sud. Stoga, preliminarne ocjene OEBS-a i Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope su u određenom smislu i jasna potvrda napretka u oblasti vladavine prava i jačanja institucija sistema. Naravno, ne previđam ni dio izvještaja koji predstavlja konstruktivan podsticaj državnim organima da se određeni segmenti izbornog procesa kontinuirano unapređuju, kako bi u budućem periodu on ojačao svoj demokratski legitimitet u cjelokupnoj javnosti i, saglasno generalnoj intenciji harmonizacije crnogorskog sa evropskim sistemom, slijedio najbolju demokratsku praksu izbornih sistema zemalja Evropske unije. I u tom dijelu najbolje se poslužiti jezikom međunarodne misije, citiram: "Zahtjev da građani mogu dati potpis podrške samo jednom kandidatu, kao i samo potpisivanje pred izbornim zvaničnicima angažovanim po političkoj liniji je ocijenjen kao zabrinjavajući, u prethodnim izvještajima. Uslov dugogodišnjem prebivališta za predsjedničku kandidaturu takođe nije u skladu sa međunarodnim obavezama". Nadalje, citiram: "Harmonizacija važećeg zakonodavstva je bila neophodna u cilju eliminisanja nedostataka i pružanja daljeg pojašnjenja o primjeni ključnih odredbi u pogledu finansiranja kampanje i medija".

I napokon, takođe citat: "Zamagljivanje linije između države i partije i dalje je u suprotnosti sa OEBS-ovim opredjeljenjima i standardima Savjeta Evrope".

Ove ocjene će nesumnjivo biti inspiracija za punu posvećenost državnih organa Crne Gore s ciljem prevazilaženja uočenih slabosti, koje su, kako znamo, sastavni dio izbornih procesa i u demokratski najrazvijenim zemljama svijeta.

Mjerilo uspješnosti svakog izbornog sistema i njegova sposobnost da obezbijedi da rezultat izbora bude autentičan izraz demokratske volje građana u jednoj zajednici. Bez obzira na slabosti kojih je, kako to primjećuju zahtjevni međunarodni posmatrači, u crnogorskom izbornom sistemu iz jednog u drugi proces, sve manje. Najvažnije je da kod njih nema dileme da su izborni rezultati u Crnoj Gori, uključujući i posljednje za izbor Predsjednika Crne Gore, nedvosmisleni izraz slobodne demokratske volje građana Crne Gore.

Zbog koncentracije prigovora opozicione javnosti na taj dio izbornog sistema želim da potenciram i afirmativne ocjene međunarodne posmatračke misije o uređenosti biračkih spiskova.

Pored pozitivne ocjene da je nakon tri odlaganja izmjenama odredbi izbornog zakonodavstva konačno obezbijeđeno poštovanje norme da biračko pravo pripada državljanima Crne Gore i da su po prvi put na ovim izborima lična dokumenta sa biometrijskim uslovima bila uslov korišćenja biračkog prava. Međunarodna posmatračka misija napominje da je bilo prigovora da mnogima kojima je po ovom osnovu uskraćena mogućnost da glasaju, nijesu bili uredno informisani, dodajući, da se ipak samo šest birača žalilo po tom osnovu. Citiram taj dio izvještaja Posmatračke misije:

"Državne i lokalne vlasti su preduzele ozbiljne napore da ažuriraju biračke spiskove u rokovima propisanim zakonom.Većina pritužbi koje je primila Posmatračka misija su bile nepotvrđene i odnosile su se na nekoliko pojedinačnih slučajeva."

Smatram, dakle, da su lokalne uprave, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, ažurno i profesionalno obavili poslove iz svoje nadležnosti, i da su informacije o svim promjenama u biračkim spiskovima bile blagovremeno dostupne zainteresovanim stranama, te da su svi koji su željeli da provjere svoj status u biračkom spisku to mogli veoma lako da urade. Takođe, podsjećam, da su parlamentarne stranke i podnosioci potvrđene izborne liste imali pristup cjelokupnom biračkom spisku, a time i mogućnost da podstaknu i pomognu svoje pristalice da obezbijede uslove za korišćenje biračkog prava. Na kraju želim da ponovim, punu opredijeljenost Vlade da razmotri sve preporuke OEBS/ODHIR-a kada Izvještaj bude konačan, i potvrdim da ćemo se kao i do sada sa punom ozbiljnošću odnijeti prema precizno utvrđenim nedostacima kako bi ih u potpunosti prevazišli u narednom periodu. Zahvalujujem na pažnji.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Imate komentar?

Izvolite.

MILUTIN SIMOVIĆ:

Hvala.

Gospodine predsjedniče Vlade, hvala Vam na datom odgovoru.

Dijelim sa Vama mišljenje da je Preliminarni izvještaj OEBS-a i Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope nova potvrda napretka Crne Gore u oblasti vladavine prava i jačanje institucija sistema Crne Gore. Svakako, taj posao se ne završava ni za godinu, ni za dvije. To je kontinuirani posao i u državama sa mnogo razvijenijom demokratijom. Dalje podešavanje izbornog sistema će biti dio ukupne harmonizacije, ukupnog crnogorskog zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom. Vjerujem da će iskazana opredijeljenost Vlade na ovim zadacima biti dobar podsticaj i za ostale institucije, a prije svega za Skupštinu, gdje takođe, i mi prepoznajemo svoje značajne obaveze. Bojim se da oni koji bojkotuju, i oni koji razmišljaju o bojkotu Skupštine, oni koji ne uvažavaju odluke nadležnih državnih institucija nemaju takav pristup. Oni bojkotuju ovo pravo mjesto i ovu dobru priliku, i ostale dobre prilike, da se prezentiraju različiti politički stavovi i da zajedno dođemo do mogućih rješenja. Oni i dalje nastavljaju sa destrukcijom, konstruišu nove afere, ulaze u sve otvorenije sukobe sa međunarodnim zvaničnicima čiji im se stavovi ne sviđaju.

Oni i dalje uporno ponavljaju odluke o neregularnosti izbora uprkos svim ocjenama iz Izvještaja koje ste i Vi danas ovdje pročitali. Molim Vas, i za Vaš dodatni komentar da li je i medijski ambijent, da li i pristup nekih medija prije izbora, a i nakon izbora, bio u suštini dobra podloga i stimulans za ovakvo ponašanje opozicije. Crnu Goru, isti ti, prikazuju kao nedemokratsko društvo, kao državu organizovanog kriminala, a od nedavno čujemo, kao državu organizovanog izbornog kriminala. Nervoza raste, destrukcije se pojačavaju, meni se čini, približavanjem Crne Gore punopravnom članstvu NATO-u. Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Hvala Vam, gospodine Simoviću, na inspirativnom dopunskom pitanju koje otvara prostor da, mimo onog što je sadržano u Preliminarnom izvještaju OEBS-ove i Posmatračke misije Savjeta Evrope, možemo kazati i nekoliko političkih ocjena koje se tiču i ukupnog ambijenta uoči izbora, a i jasno kvalifikovati pokušaj da se dovede u pitanje regularnost izbornog procesa.

Rekao bih, kao dodatno svjedočanstvo regularnosti izbornog procesa za izbor predsjednika države poslužiće i navodi iz Izvještaja Međunarodne komisije, koji govore o odnosu elektronskih medija prema izbornom procesu. I opet, da ne zapadnemo u subjektivnost, najbolji je citat: "Radio- televizija Crne Gore je ispunila pravnu obavezu da obezbijedi kandidatima slobodno vrijeme pod jednakim uslovima tokom udarnog termina".

U Izvještaju se iznosi veoma indikativan podatak da je čak i na javnom servisu gospodin Vujanović dobio 13%, a gospodin Lekić 16% vremena opredijeljenog za temu izbora. Opet citiram Izvještaj: "Najpopularniji privatni emiter, TV "Vijesti" bio manje pravičan, posvetio je 8% svog izvještavanja gospodinu Vujanoviću, a 16% gospodinu Lekiću". Imajući u vidu uticaj elektronskih medija na formiranje javnog mnjenja u demokratskom društvu, jasno je da je i za ovaj izborni proces važi više puta ponovljena ranija ocjena. Vladajuća politika pobjeđuje i čuva povjerenje građana u Crnoj Gori, uprkos nekritičkom političkom angažmanu opozicionih medija koji na crnogorskom medijskom prostoru nesumnjivo imaju dominantan uticaj.

Dozvolite na kraju da primijetim, kao što ste i sami kazali, da smo i ovog puta bili svjedoci nezadovoljstva poraženog učesnika predsjedničkih izbora iz čijeg štaba su se ponavljale ocjene o neregularnosti izbornog procesa.

Sve prethodno navedeno što sam kazao u odgovoru na Vaše osnovno i dopunsko pitanje, ubjedljivo svjedoči da nije bilo nikakvih neregularnosti koje su uticale na rezultate izbora, i da je pobjeda Filipa Vujanovića izraz slobodne volje građana Crne Gore. Ne dovodim u pitanje bilo čije pravo da sumnja, ali ponoviću, da sam u prvim danima nakon izbora pozvao sve zainteresovane političke subjekte da te sumnje otklonimo, tako što ćemo još jednom pregledati cio izborni materijal. Na tu ponudu nije bilo odgovora. Ostaje mi da zaključim da se sumnja zapravo nije ni odnosila na izborni rezultat i da je opoziciji kao i vlasti jasno da je pobjeda gospodina Vujanovića čista i neupitna. Plašim se da intencija tih akcija opozicije na tragu njihove kontinuirane političke aktivnosti izražavanja nepovjerenja u državu Crnu Goru i njene institucije. Ne ulazeći u ovom odgovoru u analizu uzroka takvog stanja, želio bih da podsjetim, da bi svi koji ulazimo u bilo kom svojstvu u crnogorski parlament, morali osjećati obavezu makar zbog zakletve koji smo dali da radimo u korist Crne Gore i afirmacije njenih državnih interesa.

Odgovornim odnosom i ponašanjem u prethodnom periodu prema preporukama različitih posmatračkih misija, Crna Gora je zavrijedila povjerenje naših evropskih partnera. O tome govori i činjenica da je za ove predsjedničke i prošlogodišnje parlamentarne izbore OEBS/ ODHIR rasporedio posmatračke misije u formatu najmanjem u istoriji paralamentarne demokratije u Crnoj Gori. Sasvim sam siguran da će veoma brzo prestati potreba za njihovim angažmanom u našoj državi. Hvala.