Uvaženi gospodine Đukanoviću, u skladu sa članom 187 Poslovnika, postavljam sljedeće pitanje:

“Da li Vlada ima cjelovitu i tačnu informaciju o poslovanju Kombinata aluminijuma Podgorica u 2012. godini, sa kojim stanjem i sa kojim bilansima je, po podacima kojima raspolaže Vlada, kompanija počela a sa kojim završila poslovanje u 2012. godini? Što je, povodom sagledavanja stanja u KAP-u, kao I zaštite državne imovine i vlasništva u toj kompaniji, tokom 2012.godine i 2013.godine, preduzimala Vlada, a što predstavnik državnog kapitala u upravljačkoj strukturi KAP-a?”

Obrazloženje:

Često se od strane predstavnika Vlade i drugih državnih institucija, predstavnika KAP-a, stručnjaka i analitičara van kompanije, barata bitno različitim podacima o ukupnom poslovanju i elementima prihodne i rahodne strane tog poslovanja. Za svako iole valjano odlučivanje, a odluka o KAP-u i daljem odnosu države prema ovom pitanju je jedna od važnih političkih odluka koju Crna Gora treba donijeti, neophodna je realna informaciona osnova. Zato bi bilo neophodno da Vlada saopšti podatke o poslovanju koje ima, ako ih ima.

Kako je to veliki obim podataka, ograničavam se u zahtjevu samo na 2012.godinu i na one poslovne podatke iz kojih se može valjano sagledati stanje kompanije i bilans poslovanja.

Koji su najvažniji troškovi poslovanja i proizvodnje i po kom osnovu?

Kolika je bila proizvodnja i koliki su bili prihodi?

Koliko je radnika bilo angažovano u procesu proizvodnje, a koliko je primalo platu i u kojem prosječnom iznosu?

Kolika su bila novonastala dugovanja i neizmirene obaveze KAP-a tokom 2012.godine?

Prema kojim dobavljačima i koliko se od toga odnosi na dug za električnu energiju?

Da li je i koliko neizmirenih obaveza bilo prema državi i državnim fondovima, u dijelu koji se odnosi na poreze, prireze, obavezno zdravstveno i penziono osiguranje i dr?

Da li je i po kojem drugom osnovu bilo neposredne ili posredne državne pomoći kompaniji?

Molim Vas da osim ovih dostavite i druge podatke iz poslovanja, za koje smatrate relevantnim za sagledavanje stvarne poslovne situacije u KAP-u.

U skladu sa Poslovnikom, tražim da se odgovor dostavi u pisanoj formi.

Ovo je ono što sam Vas u pisanoj formi pitao, pošto imam još nekoliko minuta dodatno bih samo obrazložio ovo moje pitanje.

Dakle, gospodine Đukanoviću, kolege poslanici,

Ovo moje pitanje nije bilo u funkciji donošenja odluka i današnje rasprave o Odluci koju ćemo raspravljati sjutra i narednih dana o KAP-u, u funkciji u smislu da danas i bilo kroz vaš odgovor, bilo kroz moje dodatne komentare propagiram, da tako kažem, svoje viđenje te odluke i elemente ekonomske i političke koje smatram da su važni pri toj odluci. Nego je bilo upravo ovo što si mi napisao da pokušamo zajedno da dođemo do realnih ekonomskih poslovnih podataka do realnih informacija, činjenica o tome kakvo je stanje u KAP-u, kako KAP posluje na osnovu kojih ekonomskih, finansijskih i drugih parametara. Upravo da bi te odluke koje slijede narednih dana mogli donositi zajedno na osnovu jednake i zajedničke informacione činjenične osnove o tom poslovanju.

Posebno sam postavio pitanje zato što bih želio, i pred tu raspravu sjutrašnju i narednih dana, da imamo i podatke o tome, jer su bile česte sumnje, ne bih nazvao indicijama, bez samo iskazima sumnji, da je u tom poslovanju KAP-a, zajedno sa tim srodnim, bratskim kompanijama, kako se već zovu, uvezanim kompanijama postoje sumnje da ima bilo naduvanih računa bilo fiktivnih računa po kojima su se određene sume novca odlivale iz KAP-a i nijesu ti bilansi prikazani na realan način u smislu stvarnih troškova proizvodnje i stvarnih rashoda kompanije KAP. Pa bi me u tom smislu interesovalo da li je bilo nekih provjera od strane našeg predstavnika u KAP-u, da li je to sve tako, jer te sumnje nijesu od juče, nijesu ni od prošle godine, već i ranijih godina bilo je iskazanih sumnji zašto KAP posluje negativno i kad je cijena bila aluminijuma jako povoljna na svjetskom tržištu i da li sve to ide kako treba da ide.

I drugi dio, neki novi stavovi ovih dana izneseni da je upravo prošle godine takođe iskazao veliki gubitak od preko 50 miliona, a znamo da nije plaćana električna energija, po nekim kalkulacijama oko 40-tak miliona iznos toga. Možda je to knjigovodstveno unijeto u 50 miliona, ali me interesuje što su stvarni troškovi bili KAP-a prošle godine. Dakle, ako nije plaćena struja, ako je prodavan aluminijum prošle godine po nekoj cijeni, nadam se da ćete reći, imate podatke, po kojoj, koja je ostvarena razlika? Kada oduzmemo tu neplaćenu električnu energiju, cijenu bez električne energije i prihode bez tih troškova, da li je ostvaren neki prihod i ako jeste, a trebalo bi da jeste, pošto nije plaćena struja, valjda onda cijena troškova ima ostatka u odnosu na duge rashode. Gdje je taj rashod prošle godine išao, da li je on potrošen, da li su vraćani dugovi bankama, krediti bankama, da li neki dugovi iz ranijih godina? Dakle, u tom smislu bih zaista zamolio koliko možete da pomognete da pred ovu raspravu uđemo sa što tačnijim podacima.

Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Priličan broj pitanja.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Poštovani gospodine Banoviću,

Vlada Crne Gore ima sve važnije podatke o poslovanju Kombinata aluminijuma koji su neophodni za tačno i cjelovito sagledavanje stanja u preduzeću na osnovu kojih se mogu davati kvalitetni predlozi i donositi adekvatne odluke. Osnovni podaci o poslovanju u 2011. i 2012.godini su sljedeći:

Proizvodnja aluminijuma u 2012. godini iznosila je 74.753 tone i za 19,5% je niža od ostvarene u 2011.godini. Shodno tome za isti procenat je niži fizički obim prodaje.Vrijednost realizacije je iznosila nešto iznad 160 miliona dolara i manja je za 33,5%, što je posljedica pada cijene tone aluminijuma na berzi koja je u 2012.godini u prosjeku bila 2.146 a u 2011.godini 2.593 dolara. Niži obim proizvodnje u 2012.godini je, prije svega, posljedica zahtjeva za smanjenjem potrošnje električne energije nakon isteka perioda u kojem se subvencionirala cijena na osnovu ugovora o poravnanju. U prošloj godini prosječan broj zaposlenih je bio 1.198 a u godini prije 1.307 radnika, što je umanjenje za 8,3%.Prosječna neto zarada po radniku u 2012. je rasla i u odnosu na godinu ranije uvećana je za oko 4%, iznoseći 896 eura. Iz bilansa uspjeha možemo vidjeti da je ukupan prihod smanjen za 26,4% i u protekloj godini je iznosio od oko 128,5 miliona eura. Takođe je smanjen i rashod na 167,8 miliona ili za 11,5%, a gubitak u 2012.godini je bio 52,4 miliona ili 40% manje nego u 2011.godini. Taj gubitak je u tom iznosu je dodatno umanjio kapital društva.

Sve navedene podatke dostaviću Vam u pisanom odgovoru. Smatram to obavezom, posebno nakon onoga što sam čuo i vaše dopunsko obrazloženje, ja smatram da je korektno na svako potpitanje koje ste mi postavili dostaviti vrlo precizne podatke i tabele.

Treba napomenuti da podaci za 2012.godinu, nijesu kroz adekvatnu obradu i zakonom predviđenu proceduru verifikovani i da tek treba da se ponude akcionarima na redovnoj Skupšini.

Na osnovu zaključaka Skupštine Crne Gore od 29.februara 2012.godine, kojim je između ostalog definisano da Vlada preduzme sve neophodne mjere, uključujući i one koje su vezane za snabdijevanje električnom energijom za rješavanje socijalnog aspekta i pitanja dugova kao i napora da se izbjegne stečaj kao neželjena moguća opcija usmjerena u pravcu održavanja proizvodnje, uvažavajući značaj KAP-a za crnogorsku ekonomiju, Vlada je tokom 2012.godine i 2013.godine u kontinuitetu radila na njihovoj realizciji. U skladu sa zakonom i ugovorom Vlada je poštovala proceduru za raskid ugovora koja je sa pravnog aspekta veoma komplikovana, a imajući u vidu da je izostala reakcija CEAK-a u smislu otklanjanja svih povreda ugovora o poravnanju, CEAK je obaviješten da je u obavezi da prenese svoje akcije u KAP-u i rudnicima boksita na državu i pozvan da pristupi potpisivanju naloga za prenos akcija u Centralnoj depozitarnoj agenciji. CEAK je smatrao da bi prenos akcija u ovom trenutku bio štetan za KAP i zatražio da se prenos akcija ne dogodi prije nego se završe pregovori koji su se vodili sa drugim povjeriocima KAP-a. Postupajući po zahtjevima Skupštine Crne Gore, a na predlog CEAK-a je odgovoreno da država može razmotriti da se o prenosu akcija dalje diskutuje zajedno sa pregovorima o restrukturiranju dugova KAP-a ,ali je naglašeno da se država ni u kom slučaju ne odriče svog prava na prenos akcija po ugovoru o poravnanju, kao i da je takav prenos u skladu sa ugovorom o poravnanju i ugovorima o prenosu akcija moguć jedino bez bilo kakve naknade prema CEAK-u.

Druga važna aktivnost je bila usmjerena smanjenjem opterećenja Elektroprivrede Crne Gore po osnovu isporučene energije KAP-a. U tom smislu KAP je smanjio proizvodnju 50 hiljada tona godišnje, kako bi bila korištena samo električna energija iz domaćih izvora. U cilju sprovođenja zaključaka Skupštine, imajući u vidu ekonomske perfomanse proizvodnje u KAP-u, kao i globalna očekivanja kretanja i međunarodne standarde poslovanja u ovoj oblasti, Vlada je razradila nekoliko mogućih opcija. Pokretanje arbitražnog postupka kako bi se izdejstvovala odluka kojom će se prenijeti akcije CEAK-a u KAP i Rudnicima boksita na državu, po procjeni Vlade, nije najefikasnija opcija zbog očekivanog trajanja i visokih troškova postupka.

Takođe, opcija koja podrazumijeva preuzimanje Kombinata, na način da CEAK Vladi ustupi vlasništvo nad akcijama dovodi nas u situaciju da je nastavak poslovanja opterećen svim dugovima koji su danas evidentirani u KAP-u, što bi značilo neodrživ KAP. Istvoremeno i plaćanje obaveza po osnovu svih kredita, uključujući i povjeriocima povezanih sa CEAK-om. Umjesto toga definisali smo model održivosti KAP-a kroz preuzimanje vlasništva i istovremeno konverzije većine dugova u akciji. Tako da KAP preostali dio dugovanja može izmiriti kroz svoje poslovanje. To podrazumijeva da se nastavi sa aktivnostima na obezbjeđenju dugoročnog snabdijevanja električnom energijom, definisanje cijene električne energije i uređivanjem preciznog modela kompezacije međusobnih potraživanja.

Koncept održivog KAP-a podrazumijeva i smanjenje broja zaposlenih na optimalan nivo. Dio tih aktivnosti se sada sprovodi, a ostali veći dio realizacije socijalnog programa će se obaviti ukoliko i kada država preuzme Kombinat. Predstavnik države u Odboru direktora u okviru svojih nadležnosti potpisanih zakonom i prava koja proizilaze iz Ugovora o poravnanju, ima dovoljno dobar uvid u dešavanja o KAP-u, ali operativnim rukovođenjem društvom pod direktnom kontrolom menadžmenta koji je postavljen od strane CEAK-a. Korišćenje prava veta spriječeno je zaustavljanje proizvodnje kao i davanje imovine KAP-a u zalog VTB banci. Djelovanjem u Odboru direktora spriječena je prodaja imovine KAP-a po neprilagođenim cijenama, kontrolisano sklapanje ugovora za nabavku sirovina, kontrolisan odabir menadžmenta, a predstavnik državnog kapitala je akivno učestvovao u donošenju svih odluka Odbora direktora.

Hvala vam na pažnji.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Imate li komentar?

Poslanik Banović. Izvolite.

BORISLAV BANOVIĆ:

Ako sam dobro pretvorio ove dolare sa prihodne strane u eure sa rashodne strane, to je neki gubitak od 40 do 50 miliona. Znači, jedan podatak koji je vaš prezimenjak, analitičar koji se javlja češće o KAP-u, iznio neki dan, izleda da se poklapaju ti podaci. On je rekao da je 53,9 miliona da je gubitak KAP-a u prošloj godini.

Iz vašeg odgovora nijesam najbolje razumio, dakle, moguće je da je u taj gubitak ukalkulisan i ova električna energija koja nije plaćena. Ne znam da li je fakturisana, s obzirom da ne znamo ko je isporučuje i kako , ali pretpostavljam da će se to riješiti, ali i ostaje to pitanje. Izvinjavam se što stvarno nisam postavo, nije bila namjera da bilo koji način uhvatim, jer upravo mi je namjera da znamo odgovore zajedničke do kojih možemo doći. Šta se dešava sa tom razlikom, ako nije plaćena struja, ajde da uzmemo da je ona u ovih 167 miliona, koliko ste rekli da je rashodna strana, što se dešava sa tim novcem kojim nije plaćena struja? Gdje je on otišao? Ako postoji razlika, a mislim da postoji,ako je ovo prihodna strana prodaja aluminijuma za 160 miliona dolara to je možda nekih 115 miliona eura, 120, i ako oduzmemo ovo za struju, neka razlika od bar nekoliko miliona ili desetine miliona bi trebalo da postoji, šta se sa tim novcem desilo? Šta menadžment radi, da li on vraća nešto, da li kredit, neke dugove ili koristi vrijeme, jer i u samom odgovoru Vlade povodom zaključaka stoji da ima problema sa menadžmentom CEAK, tj. KAP-a ili koristi vrijeme da i dalje pravi zajedničke gubitke u KAP i posebno državi Crnoj Gori. Tu je ono što mi nedostaje u vašem odgovoru, dakle od čega možemo doći. Nadam se, a i vjerujem da su podacim koje imate tačni i da ćemo na osnovu njih donijeti valjanu odluku ovih dana Skupštine, i ako nijesam zagovornik onih koji misle da treba Skupština o takvim stvarima da donosi konačne odluke i dalje mislim da o državnim poslovima odlučuje Vlada i konačno ona odlučuje i treba da donosi izvršne odluke a ne Skupština, ali ako ne možemo na drugačiji način onda da svi podijelimo odgovornost, slažem se i sa tim. Pozvao bih da one koji bi učestvovali u raspravi daju dodatnih informacija u vezi sa cijelom ovom temom i pitanjima koja se postavljaju i kroz moj set pitanja, a i kroz pitanja u javnosti u vezi sa poslovanjem KAP-a.

Hvala vam.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Menadžment piše pisma nama.

Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Najpije, gospodine Banoviću, da se složim sa Vama. I meni bi bilo prirodnije da teret odgovornosti za donošenje odluka na ovu temu pripadne Vladi i ne bih imao ništa protiv takve podjele nadležnosti. Ovog puta sam suočen sa onim što se u međuvremenu dogodilo. Ipak je parlament raspravljao na tu temu, donosio odgovarajuće zaključke, dao određene preporuke Vladi i sada je Vlada u obavezi da o tome informiše parlamet i da zajedno sa parlamentom traži odgovor na ovo pitanje. No, što god da se dogovorimo oko nadležnosti ili kako god da protumačimo Ustav i zakone, vjerujem da je korisnije da vam i ovom prilikom kažem da sam zaista iskreno pobornik očuvanja proizvodnje kakva je proizvodnja u Kombinatu aluminijuma, to smatram jako važnim za ekonomsku stabilnost Crne Gore.

Mislim da se u prvim godinama tranzicije olako dozvolili određenu autodestrukciju u jednom broju preduzeća, vrlo precizno tako kvalifikujem, i da smo dozvolili da zbog neblagovremenog postupanja u procesu restrukturiranja tih preduzeća stvorimo uslove za njihovu održivost u poslovanju na otvorenom tržištu. Zbog toga su nestali neki industrijski sistemi, značajni za Crnu Goru i zbog toga danas Crnoj Gori prijeti izvjesna neravnoteža u pogledu njene strukture i zbog toga Crnoj Gori ne prijeti, nego se već događa ozbiljna neravnoteža u pogledu svojih odnosa u robnoj razmjeni sa inostranstvom.

U susret onome što nas očekuje, život na zajedničkom evropskom tržištu, mislim da je jako važno da pokušamo da sačuvamo naše industrijske šanse, jer ih smatram važnim dijelom privredne strukture Crne Gore i smatram da se do zadnjeg daha treba boriti da se određene proizvodnje koje su već formirale određeni nivo industrijske kulture u Crnoj Gori sačuvaju i da se na tom temelju razviju prerađivački kapaciteti koji će obezbijediti i novu zaposlenost i povećanje društvenog proizvoda i smanje spoljno-trgovinskog deficita.

Vi ste ukazali na određene nelogičnosti i na određene dileme vezane za same statističke podatke. Informacije koje ja imam da je Kombinat aluminijuma ipak u svom finansijskom izvještaju kalkulisao svoj dug po osnovu električne energije. Pravo pitanje je po kojim cijenama. O tome ne možemo suditi dok tamo ne uđe revizor i saopšti nam o čemu se radi.Ali vjerujem da se slažemo da nema nikakve sumnje da se sva potrošena roba mora platiti. Prema tome, Vlada i parlament ne smiju biti neko ko će ohrabrivati bilo koga da može trošiti električnu energiju bez plaćanja. Električna energija Crnoj Gori mora imati svoj finansijski iskaz i mora imati biti obezbijeđeno plaćanje od strane odgovornog potrošača.

Ono što je jako važno što smo mi u prethodnom periodu uradili to je da svedemo potrošnju električne energije u okvire i da se više Elektroprivreda ne zadužuje za uvoz skupe energije, koju bi pod povoljnim uslovima prodavala Kombinatu alumijuma.

I, dozvolite da malo skrenem pažnju na jedno pitanje ili odgovor na jedno pitanje koje ste mi postavili. Gdje je mogao da ode taj novac koji nije upotrijebljen za plaćanje električne energije? Nema nikakve sumnje da na neodrživost Kombinata aluminijuma u ovoj fazi, prije svega, ukazuju dvije okolnosti: jedno je neprimjereno visoka cijena električne energije, i to ne govorimo sa stanovišta interesa većinskog vlasnika u Kombinatu nego uporedbi koju pravimo vezano za poslovanje drugih velikih proizvođača električne energije u Evropi i van Evropi. Danas se u Evropi događa da zatvaraju velike elektrolize. Nedavno je Alkoa zatvorila svoju elektrolizu u Evropi i otvorila istu u Saudijskoj Arabiji. Dakle, razlog je energetski impunt. Dakle, Evropa je generalno postala nekonkurentna sa stanovišta enegetskog imputa za industriju i to je nešto o čemu moramo misliti ne samo sada nego i za budućnost.

I dugi težak problem ovog Kombinata jeste visoki obim zaposlenosti i neprimjereno visoke plate. Čuli ste malo čas podatak, ne samo kolika je prosječna plata u Kombinatu aluminijuma, veća sigurno nego u svim državnim strukturama, nego ste čuli i podatak da je ona rasla u prošloj godini kada su ostvarili gubitak od 50 miliona. Dakle, to je sve posljedica sociorealističkog naleđa, socijalističkog samoupravljanja, kolektivnih ugovora, koji su, kao što znate, sklapani u susret privatizacijama i postali su vremenom sve očigledniji kament oko vrata ideji održavanja određenih industrija. E, sada se sa tim moramo suočiti, ako kažemo 50 hiljada tona proizvodnje, jer toliko možemo da servisiramo energijom, to znači 500 radnika, i to u najboljem slučaju.