Riječ je o privatizaciji, tada četvrte fabrike u Evropi po kvalitetu i po opremljenosti, industrije kože i kožne konfekcije "Polimka" iz Berana, koja ne samo što je u bescenje za 1000 evra prodata i istog časa pretvorena u tržni centar, već je tokom te privatizacije na volšeban način nestale dvije mašine vrijedne 2 miliona evra, remontovane i spremne apsolutno za proizvodnju i zalihe sirovina i gotove robe u vrijednosti od jedno milion evra. Možda se tri miliona evra u čitavoj toj gunguli koja se dešavala oko privatizacije kada su nestale milijarde i ne čini nekom svotom, ali za one koji su radili u "Polimci" to je i te kako velika para i što je najvažnije više i od same cijene, gospodine ministre, ja bih molio, ja znam da je vama više ovo preko glave da ste još uvijek u sferi ličnih karata, ali više ih boli činjenica što već četvrta godina ne može, navodno, da se uđe u trag toj opremi i toj robi, kao da je u pitanju jedan šrafciger koji je neko stavio u džep i ponio sa sobom preko fabričke kapije.

Dakle pitao sam vas, gospodine ministre, da li je, nakon brojnih urgencija bivših radnika, bivše fabrike kože i kožne konfekcije u Beranama, kao i više poslaničkih pitanja na tu temu, policija konačno uspjela da uđe u trag imovini ove fabrike o kojoj sam govorio.

Vi ste mi dostavili odgovor koji vam, iskren da budem, evo lično ću vam se obratiti, ne služi na čast. Takav odgovor, kakav ste mi dostavili a koji ćete sada prestaviti ovdje je direktno potcjenjivanje ne mene lično, ja to od vas ne očekujem, ali institucije poslanika.

Na ovaj način se, gospodine ministre, ne obraća poslaniku i ovo je sramota. Eto, a nastavićemo kada odgovorite.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Gospodine ministre. Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Ja bih volio da dobijem odgovor na koji način, ne razumijem. Ne, ne, volio bih da mi objasnite sada da bih mogao da vam odgovorim, jer koliko ja znam odgovori još nijesu dostavljeni.

Znači, ukoliko ste u tom odgovoru povrijeđeni na bilo koji način, ja vam se izvinjavam, ja ću pročitati odgovor koji je pripremljen i pojasniću.

Službenici Područne jedinice Berane koji su tokom 2008. i 2009. godine postupali po zahtjevu Osnovnog državnog tužilaštva za prikupljanje potrebnih obavještenja, broj 426/2008. u vezi krivične prijave i grupe radnika AD "Polimka" iz Berana. Krivična prijava je podnesena protiv predsjednika odbora direktora i izvršnih direktora za krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Policijski službenici su postupali po ovom zahtjevu i prikupili dokumentaciju, koja se odnosi na privatizaciju preduzeća AD "Polimka", kao i na ostale navode naznačene u krivičnoj prijavi.

Spisi predmeta sa izuzetom dokumentacijom i prikupljenim obavještenjima tom tužiocu su dostavljeni 2.3.2009. godine, zatim 10.7.2009. godine i 8.9.2009. godine.

Shodno navedenom policijski službenici Područne jedinice Berane do danas nijesu dobili nikakvu povratnu informaciju ili zahtjev za prikupljanje dodatnih obavještenja od osnovnog državnog tužioca u Beranama. Pridržavajući se načela tužilačke istrage, ukoliko bude zahtjeva od osnovnog državnog tužioca u Beranama, policijski službenici će preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Ne znam šta bih vam drugo mogao odgovoriti. Slažući se sa vama da nije dobro ni za policiju ni za tužilaštvo da po toj krivičnoj prijavi ovih pet godina nijesu zauzeli stav, ali prevashodno mislim da treba da iskoristite priliku da pitate vrhovnu državnu tužiteljku zašto se tužilaštvo po toj krivičnoj prijavi nije opredijelilo na ovaj ili na onaj način.

I još jednom vas molim, ukoliko je na bilo koji način došlo do određenog nesporazuma ja vam se unaprijed izvinjavam.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Izvolite kolega Labudoviću.

EMILO LABUDOVIĆ:

Gospodine ministre, koliko do juče ste bili poslanik. Ja vas molim onako ljudski, privatno da mi kažete da ste ovo kao poslanik dobili kao formu odgovora od bilo koga, da li bi ste bili zadovoljni. Tim prije što sam ja dobio kraću verziju, čak i od te koju ste vi sada pročitali, koja se završava da tih i tih datuma predato osnovnom državnom tužiocu na dalji postupak.

Ali, ja vas nisam pitao to, gospodine ministre, da ste vi pročitali ovo pitanje, ja znam da je ovo pisala vaša služba i da je gledala da ga što prije skine sa dnevnog reda, da ste vi čitali ovo pitanje, vi bi ste osjetili šta je moja intencija. Mene ne interesuje šta o tome misli Državno tužilaštvo, jer znam što misli i znam zašto to misli, ali sam vas pitao da li ste vi kao policija utvrdili ko je, na koji način, po čijem odobrenju izuzeo ta osnovna sredstva. I valjda ja kao poslanik imam pravo da doznam one podatke koje ste vi dostavili osnovnom tužiocu ukoliko nijesu proglašeni državnom tajnom. Nemojte mi reći da je taj bezobrazluk i lopovluk nešto što je državna tajna.

Jedna je priča Državno tužilaštvo. Zašto postupa na način na koji postupa? Jer to nije prvi slučaj da postupa tako. Bezbroj krivičnih prijava o sličnim stvarima je završilo na način na koji je i ova završila. Ali je mene interesovalo i smatram da imam pravo gospodine ministre i vi ćete na sljedećem premijerskom satu imati ovo pitanje. Da ja kao poslanik, ne kao Emilo Labudović, nego kao poslanik Skupštine Crne Gore, imam pravo da dobijem podatke do kojih ste vi došli prilikom ovih istražnih radnji. Ili makar da me obavijestite da je riječ o državnoj tajni i da ja zbog toga to ne mogu da dobijem. Van pameti je, ja vas četvrti put pitam, bio vam je i kolega i četvrti put mene Ministarstvo unutrašnjih poslova povlači za nos i zavitlava me podacima koji su mene potpuno irelevantni.

Koliko ste puta vršili pretrage, kome ste dostavili i kojih datuma. Šta to mene interesuje?

Mene interesuje, gospodine minister, u ime onih zbog kojih sam postavio ovo pitanje a i kao Beranca, da ništa ne krijem, ko je ponio robu vrijednu tri miliona evra da se to ne može utvrditi evo pet godina. Pa nemojte, kumim vas bogom nije to Alajbegova slama da može da nosi, ajde na stranu što je onakva fabrika uništena i za 1000 evra pretvorena u tržni centar. To je druga priča, ali da pri tome neko ponese dvije mašine, najsavremenije u tom momentu u Evropi za preradu kože, a da se ne zna ko ih je ponio. Po čijem odobrenju? Po kojoj cijeni? Kako? To je stvarno van pameti. I očekujte isto pitanje isto za sljedeći premijerski sat.

Zahvaljujem.

Gospodinu Rašku Konjeviću postavila sam još jedno poslaničko pitanje koje sam prethodno u jednom dijelu postavila 21. februara pod br. 050229, na koje, takođe, nijesam dobila odgovor, pa sam iz tih razloga morala da koristim institut poslaničkog pitanja. Ovo pitanje se odnosi na primjenu Zakona o bezbjednosti saobraćaja.

Zbog dužine pitanja ne želim da trošim svoje vrijeme čitajući precizno pitanje, gospodin Konjević ga je dostavio, samo ću radi građana reći da sam tražila podatke o tome koliki je novčani iznos naplaćenih kazni za prekršaje propisane važećim Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima za period od 6. januara 2013. godine, pa do dostavljanja ovog pitanja, dakle od početka primjene novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja, a takođe sam tražila podatke i za 2010, 2011. i 2012. godinu po prethodnom zakonu.

Takođe, tražila sam da me informiše o tome koji su to prekršaji, da mi da pregled najčešćih prekršaja za koje se plaćaju kazne po novom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, kao i da mi dostavi podatke o svim službenim vozilima koje koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova, uključujući i Upravu policije, sa svim podacima o tim vozilima, ali i da mi dostavi podatke o svim službenim vozilima Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije koja su tokom perioda od 15. novembra prošle do 15. marta ove godine posjedovala zimsku opremu propisanu aktom iz člana 242 stav 8 Zakona o bezbjednosti saobraćaja. Pošto imam podatak da u jednom značajnom periodu ovog vremena jedan značajan broj vozila nije imao zimske gume, interesuje me da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova platilo i, ukoliko jeste, za koja vozila koji iznos kazne propisane članom 317 Zakona o bezbjednosti saobraćaja koji propisuje da pravno lice čija se vozila koriste suprotno ovoj odredbi plaća kazna u iznosu od 500 do 3000 eura po svakom vozilu.

Postavila sam ovo pitanje, i vi odlično znate razlog. Razlog je jasan, da se Zakon o bezbjednosti saobraćaja ne ostvaruje sa proklamovanim ciljem već da se ostvaruje sa ciljem koji nije proklamovan prilikom njegovog donošenja, dakle ne primjenjuje se da bi se povećala bezbjednost saobraćaja na putevima već da bi se punio budžet. Podsjećam da smo, u ime Socijalističke narodne partije, imali predlog za izmjene tog zakona upravo zbog toga jer je nama cilj bezbjednost saobraćaja na putevima, a ne punjenje budžeta. Zato sam i tražila da vidim koji je to iznos novca koji se naplaćuje od prekršaja, ali me takođe interesuje gdje taj novac ide, da li se taj novac, takođe, usmjerava na određeni način na poboljšanje bezbjednosti saobraćaja, a tvrdim da je to moguće.

Podsjetiću, takođe, i privodim kraju obrazloženje svog pitanja, da je od 6. januara 2013. godine našim građanima nametnuta obaveza, samo po ovom zakonu, da imaju onaj novi formular, što je najeftinija obaveza, pa da imaju prsluk, pa da imaju kuku, pa da imaju sjedište za dijete, pa da imaju zimske gume. Vjerujem da ćete se složiti da ekonomsko-socijalna situacija u Crnoj Gori nije bila baš takva da je prilika da na ovakav način januarsku platu našim građanima opredijelimo da ispune obaveze iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ako ne budete kraći, nećete stići na obilježavanje Dana partije.

Ministar Konjević ima riječ. Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Uvažena koleginice Jonice, samu ste sebe demantovali.

Rekao sam nešto što je tačno. To pitanje mi nijeste postavili Vi, nego gospodin Gošović.

(Upadica Snežane Jonice)

Izvinjavam se. Dakle, to pitanje mi nijeste postavili Vi, nego gospodin Gošović a na pitanja koja ste mi uputili dobro znate da smo u ličnoj telefonskoj komunikaciji koordinirali da te odgovore dobijete što je moguće prije.

Želim da budem korektan prema svakom poslaniku ovdje ali sigurno neću dozvoliti da ta vrsta korektnosti, kada se upale televizijske kamere, bude drugačija. Možemo da budemo korektni i sa televizijskim kamerama i bez televizijskih kamera.

Oko slučaja u Kolašinu, ako smo postupili suprotno zakonu, podnesite odgovarajuću tužbu. Vi znate da smo postupili u skladu sa zakonom. I vi znate da, na žalost, ukoliko ima, a vjerujem da ima od tih 1.024 slučaja, da neko ne može iz teške materijalne situacije da izmiri to, vi znate da mi nemamo zakonski osnov, ja kao ministar unutrašnjih poslova da oslobodim. Govorim vam samo šta je važeći zakon i vi to dobro znate. Kao što takođe dobro znate da ljudi koji su, dok smo živjeli u državnoj zajednici SRJ ili kako god se ona zvala, vi dobro znate da je međunarodno priznato državljanstvo bilo međunarodno priznato državljanstvo te zajednice, te s toga promjene koje su nastale su uzrokovale da imamo, da određeni građani imaju probleme. Dakle, prevashodno građani bivših jugoslovenskih republika, u ovom slučaju Srbije, koji su dugo živjeli ovdje imali su srpsko državljanstvo rođenjem, imali međunarodno priznato državljanstvo državne zajednice i sada su morali da uđu u proceduru prijema. Dakle, promjena statusa nije promijenila samo to, promijenila je i neke druge stvari.

Tačno je za Nikšić. Ovim putem se izvinjavam toj gospođi, tačno je, i nije samo to bio slučaj u Nikšiću. U Nikšiću su bila dva - tri slučaja, ali ću vam reći da ne postoji baza podataka u svijetu koja je besprekorno tačna. Ako mi navedete bazu podataka u svijetu koja nema grešku , vi mi recite koja je to. Time ne opravdavamo postupak Ministarstva unutrašnjih poslova i greška koja se desila, ali želim da ukažem da su greške u ovakvim stvarima moguće u ovom slučaju su vrlo neprijatne i koristim ovu priliku da se gospođi izvinem, i zvao sam šefa područne jedinice u Nikšiću, skrenuo mu pažnju na takve stvari.

Imam još dva minuta za ovo vaše konkretno pitanje, dakle, kada kažete gdje ide novac od naplate kazne. Đe će drugo, koleginice Jonice, nego u budžet. Nema đe drugo. Nema đe drugo bez u budžet. Kažete da smo tim Zakonom o bezbjednosti saobraćaja a i vi se zalažete za bezbjednost saobraćaja propisali prsluke, zimske gume, ne znam šta ste još naveli. Pođite bez te opreme u susjedne države, pa ćete vidjeti da li će vam kazna biti naplaćena. Pođite u Hrvatsku pa vidite treba li vam prsluk. Pođite u Hrvatsku, kao našeg prvog susjeda koji će za koji mjesec postati član Evropske unije pa ćete vidjeti trebaju li vam zimske gume.

Ne možemo s jedne strane đe nam odgovara da kažemo da smo za usaglašavanje sa onim principima koji važe u zemljama EU a gdje nam ne odgovara da vršimo određenu vrstu političke manipulacije, onda se pozivate na socioekonomsko stanje građana. Saglasan da je ono teško.Dakle,u odgovoru na ovo vaše poslaničko pitanje dobili ste preciznu evidenciju vezano za naplaćene kazne i dobili ste... (upadica)...

Evo, pročitaću vam.

Od 1. septembra 2011. do 18. marta 2013. ukupno je naplaćeno cirka 3 miliona eura. Imate prikaz po godinama. Pitali ste, takođe, iznos uplaćenih kazni za prekršaje predviđene važečim Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima za period 6. januara od dana primjene, do 18. marta iznosi 301.000 , nešto preko 301.000. Kada su u pitanju prekršaji propisani Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima koji je sa primjenom otpočeo 6. januara 2013. obavještavam vas da su nalozi za naplatu novčanih kazni najčešće izdavati za sljedeće prekršaje:

- nekorišćenje sigurnosnog pojasa, prekoračenje brzine, neposjedovanje vozačke dozvole, vožnja pod dejstvom alkohola, prekoračenje brzine, neposjedovanje saobraćajne dozvole, upravljanje motornim vozilom kome je istekla registracija, neposjedovanje važeće vozačke dozvole.

Vidite da nema zimskih guma kao najćešćeg prekršaja zato što su grašani shvatili svoju zakonsku obavezu.

Što se tiče vozila kojima raspolaže Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije, dakle, nijeste me morali pitati. Mogli ste da pođete na sajt Ministarstva i Uprave policije, tamo vam se sve nalazi. Ima i za MUP. Dakle, tamo vam se sve nalazi. Te ćemo podatke obnoviti imajući u vidu da je ovih dana se upravo priprema nova informacija prema Vladi koja se tiče racionalizacije voznog parka svih organa državne uprave.

Mogu vam reći za Ministarstvo unutrašnjih poslova da lista službenih vozila koje koristi Ministarstvo i Uprava policije nalazi se na sajtu Ministarstva, odnosno Uprave policije. U toku je proces racionalizacije voznog parka a inovirane podatke brzo ćemo postaviti na web stranici.

Napominjem da su dosadašnje mjere racionalizacije rezultirale smanjenjem broja vozila za 382. U prošloj godini rashodovano je 177 vozila, što je ukupno 559.

Dakle, ukupno smanjenje voznog parka je 38%.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Komentar koleginica Jonica.

SNEŽANA JONICA:

Gospodien Konjeviću, pričom o racionalizaciji vozila koja za mene generalna priča izbjegava da da odgovor koji mu sada i vi onemogućavate, a to je koliko je to vozila Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo zimske gume, pošto se od građana tražilo da imaju zimske gume i da li je MUP platio kaznu za i jedno od tih vozila koja zimske gume nijesu imali, koja u rasponu od 500 eura do 3.000 eura.

Ali, dobro da se vratimo na ono što je gospodin Konjević pokušao da uradi u toj svojoj priči.

Molim vas samo u odnosu na prethodnu priču da mi poslije kažete da bih ja podučila gospođu iz Nikšića što biste vi uradili da ste vi dobili rješenje da ste umrli. Da vidim kako biste vi postupili pa da je naučim da ona tako postupi. Znam da vi obično reagujete kada se u odnosu na vas neke stvari dese, vrlo burno. Rekli ste mi, naravno, da treba da znam gdje idu pare, da idu u budžet. Znam da idu u budžet, nego iz budžeta idu nedje dje ne treba. Imate sljedeću situaciju upravo ste mi rekli da je u periodu za koji sam vam tražila podatke 3 miliona eura naplaćeno po prekršajima na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Znate li koliko je novca za zadnje dvije godine potrošeno na popravku puteva? 48 .000 eura dostavio je ažurno vaš kolega Brajović iz Ministarstva saobraćaja, za 18 kritičnih tačaka koje su utvrđene dokumentom Vlade. 18. septembra 2011. godine, od tog dana kada je utvrđeno da se radi o 18 tačaka na kojima se najčešće, zbog nekvaliteta puta, dešavaju saobraćajne nezgode samo je na tri ili četiri napravljena korekcija ili odredjeni radovi, 48.000 eura je uloženo. Podsjetiću da bezbjednost saobraćaja ne zavisi samo od ponašanja vozača. Prvi faktor je kvalitet puteva, drugi faktor je kvalitet vozila, ispravnost vozila i zdravstvena sposobnost vozača a treći faktor je ponašanje vozača.

Ono što takođe moram da vam kažem, ta evropska praksa i to što ste mi rekli, ako pređete granicu morate imati zimske gume. Ajmo precizno, u Albaniji, Andori, Danskoj, Irskoj, Jermeniji, Moldaviji, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Ukrajni, Turskoj i Velikoj Britaniji nijesu propisane obaveze upotrebe zimske opreme. U Bugarskoj zimske gume nijesu obavezne, lanci za snijeg jesu. Grčka i Mađarska, takođe, nemaju zakon kojim se regulišu upotreba zimskih guma. U Grčkoj su lanci za snijeg obavezni tamo gdje snjeg pada a u Mađarskoj samo kada se prolazi dio puta na kojem ima snijega. U Belgiji zimske gume nijesu obavezne ali se ne smiju upotrebljavati u većem periodu. U Makedoniji je u istom periodu dovoljno imati zimske gume na pogonskim točkovima i lanci za snijeg u kombinaciji sa ljetnjim gumana i da vam dalje ne nabrajam. Daću vam iskustvo iz Evrope, da znate da je priča o zimskim gumama, i ja tvrdim, napravljena prošle godine kada je prvo donijet pravilnik a poslije toga zakon, tako što se prvo obavijestio jedan dobavljač koji je jedini imao u magacinu ogromne količine zimskih guma da će to biti propisano, pa je ta norma propisana, pa je krenulo masovno kažnjavanje, pa je neko prodao ogromnu količinu zimskih guma, pa je prilično novca zaradio a poslije toga se ta priča daloje završavala.

Ono što želim da naglasim jeste činjenica da ... (Prekid)... i to mi nijeste odgovorili , policajci imaju nalog koliko dnevno treba da zarade za državu pisanjem kazni za prekršaje. Jer, evo vam podaci za danas i juče. Danas, po podacima …. naloga za uplatu novčanih kazni, 47 prekršajnih prijava, 37 vozačkih dozvola oduzeto. Juče, 382 naloga za uplatu, 51 prekršajna prijava, 35 vozačkih dozvola.

Kao da imaju normu koja se kreće između 350 i 400, što je otprilike mjera koliko treba da vam se zaradi za budžet, a što nije mjera koliko je dovoljno da se obezbijedi bezbjednost saobraćaja na puteva. Bezbjednost saobraćaja na putevima, podsjećam, obezbijeđuje se tako što će se prvo, i mi smo to predložili i predložićemo ponovo, veliki dio novca koji uzimate od prekršaja na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima upravo mora usmjeriti na to da se poprave putevi, jer je i njihov kvalitet u velikom broju slučajeva bio razlog ogromnog broja saobraćajnih nezgoda, sa smrtnim posljedicama. Hvala.

Koliki broj punoljetnih građana Crne Gore je Ministarstvu unutrašnjih poslova podnio zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo, a po njihovim zahtjevima još uvijek nije odlučeno, a nalazi se na spiskovima lica koje je to Ministarstvo, nakon 31.12.2012.godine, dostavilo organima lokalne uprave u Crnoj Gori nadležnim za vođenje biračkog spiska, radi njihovog brisanja iz biračkog spiska, zbog činjenice da nijesu upisani u registar državljana Crne Gore?

Koje mjere će Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzeti da ti predmeti budu, u skladu sa Zakonom, riješeni u što kraćem roku, kako ta lica, ne svojom krivicom, ne bi bila lišena biračkog prava.

Koliki broj punoljetnih građana Crne Gore, na dan postavljanja ovog pitanja, nije preuzeo rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, i da li će i ta lica, na osnovu podataka MUP-a da još uvijek nijesu upisana u registar državljana Crne Gore, biti brisana iz biračkog spiska pri čemu je evidentno da su, shodno donesenim rješenjima, u pitanju državljani Crne Gore, koji zbog teške socio-ekonomske situacije nijesu u mogućnosti platiti taksu bez čijeg plaćanja se ne može preuzeti rješenje o državljanstvu?

Napominjem da sam dio vremena iskoristila na proceduralnu priču tako da očekujem da mi produžite malo vrijeme za obrazloženje. Ministra, prije nego što mi odgovori na postavljeno pitanje, podsjećam da je Zakon o crnogorskom državljanstvu i način njegove primjene napravio dovoljno problema građanima Crne Gore u ostvarivanju prava koja im pripadaju. Da su obilazili šaltere po Crnoj Gori i van Crne Gore, da su bili u poziciji da moraju da posuđuju novac ili da podižu potrošačke kredite kako bi uspjeli da plate sve obaveze koje su neophodne da bi dobavili dokumenta i podnijeli zahtjev za crnogorsko državljanstvo. Na kraju su podnijeli zahtjeve i u velikom broju zahtjeva naših građana nije odlučeno u roku od godinu dana kako zakon predviđa. U jako malom broju slučajeva jako rijetko odlučeno je prije roka od godinu dana. Ali su se nakon toga i nakon svih koji su bili suočeni sa sljedećim problemima, da im je donijeta pozitivna odluka, da su dobili rješenja ali da treba da uplate 100 ili 150 eura takse za podizanje tog rješenja čim tek stiču pravo i da je to isto Ministarstvo koje im je donijelo rješenje, koja nijesu podigli zato što nemaju novac da uplate, da podignu to rješenje poslalo organu lokalne uprave pismo kojim traži da se oni izbrišu iz biračkog spiska ili drugo pismo kojim traži da se izbrišu iz biračkog spiska neki drugi za koje kažu da nemaju prebivališta jer su umrli. Jeste li se suočili s tim da to nijesu pravedna djelovanja Ministarstva unutrašnjih poslova i da je trebalo uraditi nešto da sve ono što imate u obuhvatu i informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova iskoristite kako bi naši građani iskoristili, a ne izgubili svoja prava.

Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministar Konjević. Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Uvažena poslanice Jonica to što ste rekli nije tačno. Sad ću Vam reći što nije tačno.

Ja i koleginica Jonica se dovoljno znamo i poznajemo i znam da je ona u ovakvim raspravama vrlo britka, oštra itd., ali, dozvolite da odbranim ono što je činjenica.

Dakle, ona iz moje i njene lične komunikacije zna da su joj ti odgovori dostavljeni. Da li je ona tim odgovorima zadovoljna to ja ne znam, ali ću ih ja pročitati ponovo. Dakle vrlo lako ćemo utvrditi da li su odgovori koje je koleginica Jonica slala Ministarstvu unutrašnjih poslova od poslije Nove godine njoj dostavljeni ili nijesu dostavljeni. To je jedna stvar.

Druga stvar. Govorite o načinu sticanja crnogorskog državljanstva. Nađite mi državu u kojoj je procedura sticanja nekog drugog državljanstva, dakle te matične države bitno drugačija od ove u Crnoj Gori. Dakle, svugde morate imati određenu administrativnu proceduru, morate podnijeti određena dokumenta, moraju se ta dokumenta provjeriti i na kraju naravno morate platiti državi određenu vrstu takse za izvršenu uslugu. Možemo sad pričati, da li je ta taksa visoka ili nije visoka. Koliko se plaća u Republici Srbiji za dobijanje otpusta iz srpskog državljanstva. Znate li koliko? 500 eura. Znači, plaćalo se 500 eura, plaćalo se 500 eura. Ja ostajem otvoren da razgovaramo o iznosu naknada koje idu prema građanima, ali dok su one na snazi mi moramo to poštovati. S jedne strane, s druge strane, govorite o brisanju ljudi koji nijesu preuzeli rješenje o crnogorskom državljanstvu. A šta smo mogli drugo da uradimo? Na upit lokalnih samouprava za lica koja nijesu preuzela rješenje o crnogorskom državljanstvu ništa drugo nijesmo mogli da uradimo nego da odgovorimo, na vrlo preciznu zakonsku obavezu. Da li se lice x nalazi u registru crnogorskih državljana možemo da odgovorimo da ili ne. Lice se nalazi u registru crnogorskih državljana, kada preuzme rješenje o crnogorskom državljanstvu i koleginice Jonica Vi to dobro znate. Kao dobar pravnik vi to dobro, dobro znate da kada preuzme rješenje, ukoliko je punoljetno lice onda daje svečanu izjavu, potpisuje svečanu izjavu i nakon toga se lice upisuje u registar crogorskih državljana. Dakle, ovu proceduru koleginica Jonica vrlo dobro zna.

Sada ću vam odgovoriti precizno na more pitanja koje ste postavili u okviru jednog pitanja, ali ću stići u dva minuta. Zakon o crnogorskom državljanstvu, otpočeo je primjenom 5.05.2008.godine i da je većina građana pravo da aplicira na crnogorsko državljanstvo na vrijeme iskoristila od strane ovog organa donesene su odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom. Obavještavamo vas da je od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu 5.05.2008.godine, do zaključno sa 18.03.2013. godine, Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeti 29.386 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

U ovom periodu riješeno je 25.507 zahtjeva, za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Od ukupno riješenih zahtjeva 21.641 je pozitivno riješen, odbijeno je 1.705 obustavljen postupak za 1.243, odbačeno 908 i prekinut postupak u deset slučajeva, a u postupku rješavanja je 3.879. Imajući u vidu da ste vi bili autor člana Zakona 41v samo po tom članu Zakona od 41v Ministarstvo je riješilo cirka dvije hiljade zahtjeva koja je bila vanredna aktivnost usljed izmjene Zakona koju ste vi predložili a ovaj Parlament usvojio. Ovo Ministarstvo je na pojedinačne zahtjeve nadležnog organa za vođenje biračkog spiska vršilo provjeru državljanskog statusa lica za koja je to traženo bez obzira da li su podnijela zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo. Te prema tome, nije u mogućnosti dostaviti podatak koliko je od tih lica bilo u postupku rješavanja zahtjeva. ... Zakona o crnogorskom državljanstvu, propisano je da je rok za rješavanje zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva dvanaest mjeseci. Treba imati u vidu da, ukoliko u zahtjevu nijesu priloženi zakonom propisani dokazi, podnosilac zahtjeva se obavještava da upotpuni dokumentaciju u roku od tri mjeseca. U ovim slučajevima, ukoliko stranka nije priložila dokaze u ostavljenom roku, u interesu stranke nijesmo obustavljali postupak, iako smo trebali.

Zbog navedenog, po zahtjevima ovih stranaka može doći do prekoračenja zakonskog roka, i to ne sporimo, kao i u slučajevima kada se traži mišljenje i pribavljanje dokaza od drugih nadležnih organa. Dakle, ne zavisi sve od Ministarstva unutrašnjih poslova. Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzima sve mjere i radnje u skladu sa zakonom da, ukoliko je to moguće, maksimalno ubrza postupak po svim zahtjevima za sticanje crnogorskog državljanstva.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je za 1024 lica donijelo rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo koja nijesu uručena. Napominjemo da se navedena lica, shodno Zakonu o opštem upravnom postupku obavještavaju o potrebi preuzimanja rješenja o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom po mjestu njihovog boravka, u područnim jedinicama i filijalama Ministarstva unutrašnjih poslova. Lica kojima je Ministarstvo unutrašnjih poslova riješilo zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, donošenjem rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstva, crnogorsko državljanstvo stiču danom uručenja rješenja, uručenju prethodnim plaćanjem propisane administrativne takse i za punoljetna lica davanja svečane izjave. U registru crnogorskih državljana upisuju se podaci o licima koja steknu crnogorsko državljanstvo i to nakon uručenja rješenja o sticanju crnogorskog državljanstva, i vi to, koleginice Jonica, vrlo dobro znate. O zahtjevu za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom odluku donosi Ministarstvo unutrašnjih poslova, a ne područna jedinica ovog Ministarstva, pa podatke o podnijetim i riješenim zahtjevima ne vodi po opštinama već na nivou države.

Izvolite.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Kolega Konjević ima očigledno nostalgiju za skupštinskim danima.

Ima li potrebe, poslije ovoga, za komentarom? Ima.

Izvolite, koleginice Jonica.

SNEŽANA JONICA:

Dobila sam utisak da je kolega Konjević imao ambiciju da bude potpredsjednik ili predsjednik Skupštine, pa se zaboravio, pa je sada rekao - izvolite.

Gospodine Konjeviću, vi, takođe, dobro znate da ja nikada ne iznosim podatke za koje ispred sebe nemam dokumente i činjenice. Tako da vaša tvrdnja da nije tačno da mi niste odgovorili, naravno ne stoji. Kada je konkretno u pitanju ovo pitanje, ispred mene je pitanje kolege Gošovića po članu 18 Zakona o biračkim spiskovima na koje nijeste dostavili odgovor, a koje je doslovce isto kao ovo pitanje koje sam vam danas postavila. Ako vam je razlog, a reći ćete da je razlog da ste čekali mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti, podsjetiću vas ili informisati ako ne znate da je Agencija za zaštitu podataka o ličnosti juče donijela opet pozitivno mišljenje po našem zahtjevu, tako da će biti konačno i vrijeme da nam dostavite ove podatke.

S druge strane, na sljedeće pitanje ću vas podsjetiti jer sam vam dostavila zahtjev po članu 50 da vi na njega nijeste odgovorili, pa sam morala da ga ponavljam. Dakle, tačno je ono što sam rekla, a netačno je ono što ste vi rekli. Rekli ste, takođe, da procedura za sticanje crnogorskog državljanstva nije bitno drugačija od procedura u ostalim zemljama u okruženju, te da svugdje morate imati proceduru. Pa, da. Svugdje, naravno, morate imati proceduru, ali nigdje nema kao u Crnoj Gori da živite u državi u kojoj ste državljanin i da, onda, promjenom statusa te države, ne mijenjajući ništa u svom načinu života, u prebivalištu ili odnosu prema državi, vi prestanete biti državljanin države u kojoj živite. Iz tih razloga je Crna Gora morala na specifičniji, bolji i pravedniji način da riješi to pitanje. To malo pravednosti u rješavanju pitanja za prijem u crnogorsko državljanstvo možete zahvaliti upravo onom mom Predlogu zakona koji ste malo prije pomenuli, na osnovu kojeg je jedan dio tih ljudi dobio pravo. Međutim, postoji i dalje nepravedno jedan veliki dio ljudi kojima pripada pravo na crnogorsko državljanstvo. I dalje će Socijalistička narodna partija Crne Gore predlagati korekcije toga zakona kako bi bio pravedan i korektan jednako prema svima.

Rekli ste da ja kao dobar pravnik treba odlično da znam da se crnogorsko državljanstvo stiče podizanjem rješenja. Znam, naravno, vi znate da znam. Vi kao dobar ministar treba da znate da, ako 1024 ljudi koji su vapili za crnogorskim državljanstvom i koje im izuzetno treba, vi znate da im treba, nijesu podigli rješenje i imaju neki problem i taj problem predstavlja tih 100 eura koje nijesu imali da uplate.

Sada ću konkretno da vas pitam, da mi vi precizirate što biste vi uradili u sljedećoj situaciji. Ispred mene je rješenje za gospođu, neću čitati ime, a vama ću dati rješenje poslije toga, iz Kolašina kojoj je MUP donio rješenje 6.12.2011. godine o prijemu u crnogorsko državljanstvo. Gospođa je inače podnosilac zahtjeva za korišćenje prava na socijalna davanja, zato što je lice u stanju socijalne potrebe. Naravno da nije imala novca da plati tu taksu od 100 eura i, naravno, da godinu i po ovo rješenje stoji kod vas, ali ste vi, ipak ažurno, imajući taj podatak dostavili Opštini Kolašin zahtjev za njeno brisanje, odnosno informaciju da je potrebno da je izbrišete i gospođa za čije rješenje imate trag u vašoj arhivi, samo što nije podignuto, izbrisano je zato što nema državljanstvo, iako rješenje o državljanstvu ima u vašoj arhivi.

Ili, drugo pitanje za vas, i ovim završavam, šta biste vi uradili kao pojedinac, pošto ste danas pričali kao građanin ovdje, da se vama desi da vam MUP dostavi na vaš zahtjev, dakle na zahtjev Raška Konjevića, da se izda uvjerenje da se potvrđuje da Raško Konjević nema prijavljeno prebivalište u Podgorici zato što je umro, kako biste vi odreagovali da živi i zdravi, daleko bilo, lično primite takvo rješenje? Govorim o rješenju koje imam pred sobom, koje su vaši službenici dostavili gospođi u Nikšiću. Ona nije iskoristila svoje pravo, ali je doživjela vrlo neugodno iskustvo, jer vidim da vama nije bilo prijatno kada sam isto rješenje pročitala sa vašim imenom. Podsjećam vas kako je njoj bilo kada je to dostavljeno. Dakle, morate uraditi nešto, ako ste iskreni u priči da želimo da svim našim građanima omogućimo da ostvaruju svoja prava, da se mnogo više bavimo pravima građana, a mnogo manje otežavanjem prava naših građana da urade ono što je neophodno. Hvala.

Koliko je u Nikšiću u periodu od 01. februara 2013. godine, do 05. marta 2013. godine, podneseno zahtjeva za dolazak mobilnih ekipa MUP-a na adresu podnosioca zahtjeva za zamjenu stare lične karte, i koliko je tih zahtjeva ralizovano?

Kratko obrazloženje.

U Nikšiću se najbolje vidjelo kako to vladajuće partije koriste državne resurse kako bi sebi obezbijedili prednost u izbornom prcesu. MUP se postavio kao servis koalicije DPS-SDP i zahvaljujući velikoj ažurnosti omogućio velikom broju birača vladajuće koalicije da izvrši zamjenu ličnih karata.

Takođe, velikom neažurnošću spriječio je značajan dio glasača opozicije da izvrše zamjenu starih ličnih karata. Mobilne ekipe MUP-a obilazile su sigurne glasače vladajuće koalicije i bez podnesenih zahtjeva, već su te zahtjeve kreirale na licu mjesta dok su potencijalni glasači opozicije ostali uskraćeni za takvu ekspeditivnost i do dana današnjeg.

Želim još da podsjetim na jednu stvar, od 14. oktobra do 12. februara u Nikšiću je izbrisano 900 birača. A od 12. februara do 26. februara kada je to moglo da se radi samo u Upravnom postupku, u Nikšiću je izbrisano preko 1000 birača. Mislim da to dovoljno govori šta je radio državni aparat, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova i lokalni sekretarijati, kako bi omogućili prednost DPS-u i SDO-u na lokalnim izborima u Nikšiću.

Na kraju, postavlja se elementarno pitanje, da li je jedan zakonski akt kojim se propisuje važenje određenog dokumenta značajniji od najvećih civilizacijskih demokratskih i ustavnih dostignuća koje su dobili građani da mogu da biraju i budu birani. Znači, jedan zakonski akt je spriječio veliki broj građana da mogu da glasaju. Samo nam sad nemojte reći da smo trebali da se žalimo Ustavnom sudu, jer poznato je kako Ustavni sud donosi presude, a poslednja je bila što se tiče legitimnosti kandidature gospodina Vujanovića, i Socijaldemokratska partija o tome saopštila jasan stav. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Izvolite, gospodine ministre.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Uvaženi gospodine Đukanoviću, na Vaše direktno pitanje odgovoriću Vam direktno, a kasnije ću Vam odgovoriti na ova potpitanja koja ste imali.

Dakle, u periodu od 01. februara do 05. marta 2013. godine podnešeno je 668 zahtjeva za upotrebu mobilne stanice, a riješeno je 629 zahtjeva. Ovi koji nijesu riješeni, već sam obrazložio zašto nijesu riješeni, odgovarajući gospodinu Gošoviću.

Sad nešto oko, rekao bih, više politike nego prava. Dakle, još jednom ponavljam, upis i brisanja u birački spisak nije u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. To radi organ lokalne uprave. Molim vas da, nevezano o kom gradu se radi, da li je to Nikšić, Pljevlja, Podgorica, ali prosto imamo u vidu da Ministarstvo unutrašnjih poslova niti je upisuje, niti briše lic iz biračkog spiska. Molim vas da o tim stvarima dalje ne baratamo, što bi rekli.

Oko zamjene ličnih karata, važeći Zakon o ličnoj karti se primjenjuje od 2008. godine, pet punih godina, i Vi kažete, neažurnošću Ministarstva unutrašnjih poslova veliki broj građana je ostao sa starim ličnim kartama. Nije tačno. Dakle, jer se stare lične karte mijenjaju po zakonskoj proceduri tako što građanin dođe u područnu jedinicu ili u filijalu Ministarstva unutrašnjih poslova koja radi te stvari, podnese zahtjev i onda Ministarstvo unutrašnjih poslova je servis tog građanina da mu u odgovarajućem relativno kratkom roku izda biometrisku ličnu kartu, ukoliko ispunjava zakonom predviđene uslove. Prema tome ne radi se o nikakvoj neažurnosti građana, neažurnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Napomenuo sam u odgovoru na predhodno pitanje, šta je Ministarstvo unutrašnjih poslova u decembru mjesecu uradilo da bi podsjetilo građane da ističe zakonski rok 31.12.2012. godine. Dakle, Vi kažete, da li se nekim zakonom može ograničiti pravo građanina da iskoristi svoje pravo da bira i bude biran, a čime će se drugo ograničiti osim zakonom. Dakle, ako građanin nije državljanin Crne Gore ne može da bira ni da bude biran. Ako građanin nema važeći dokument ne može da glasa, i to je sve upisano u zakonu sa rokovima. Prema tome, dakle, slobode se ograničavaju nekom normom u zakonu. Znači, ne mogu svi koji žive u Crnoj Gori da glasaju, je li tako, ne mogu. Imamo i stranaca koji žive ovdje. Dakle, nemojmo to tako da tumačimo. Da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova bio servis ove ili one političke partije? Ono je što se tiče Nikšića i drugih gradova, kao što vidite iz primjera gdje sam razgovarao sa drugim vašim opozicionim kolegom, isto je bilo i u Vašem slučaju, gdje je god pokazana molba da Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali pazite, na pojedinačan zahtjev građanina, dakle, ne može politička partija da uputi zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova da X građana zamijeni lične karte. To moraju da urade građani pojedinačno. Ali, gdje je god bila molba da se neki od tih stvari ubrzaju, izašli smo koliko smo bili u mogućnosti u susret. Znate li s koliko mobilnih stanica raspolaže Ministarstvo unutrašnjih poslova u Crnoj Gori? S tri. Dakle, da li mislite da sa tri mobilne biometrijske stanice može da se uradi više od ovoga što smo uradili. I mi ćemo sada tokom ove godine, nadam se, nabaviti biometrijske stanice i za naša konzularna predstavništva u Frankfurtu i za konzularno predstavništvo u Njujorku kako bismo našoj dijaspori uspjeli da izađemo u susret da oni mijenjaju određena dokumenta na koja imaju pravo, i pokušaćemo da obezbijedimo Ministarstvu unutrašnjih poslova još dvije ili tri biometrijske stanice, da bismo mogli da izađemo dodatno u susret građanima. Ali, još jednom podržavam ono što ste Vi juče uradili kroz dnevnu štampu, a to je da ste pozvali građane, i ja ih pozivam ovom prilikom, dakle, sve građane koji u svom posjedu imaju plastificiranu ili papirnu ličnu kartu da iskoriste svoje pravo, pođu u neku od područnih jedinica ili filijala Ministarstva unutrašnjih poslova, podnesu potrebnu dokumentaciju i u najkraćem mogućem, svakako zakonskom roku oni koji ispunjavaju uslove, dobiće biometrijsku ličnu kartu. Ne samo da bi iskoristili svoje pravo na predsjedničkim izborima, nijesam puno za te predsjedničke izbore kao građanin zainteresovan, ali jesam da se poboljša kvalitet evidencija koje ima Ministarstvo unutrašnjih poslova, a na taj način će nam građani pomoći. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Pa dobro, ministar ima pravo da saopšti svoj politički stav ovako u jednoj rečenici, do duše naglasio je, kao građanin.

Kolega Đukanoviću, izvolite.

MILUTIN ĐUKANOVIĆ:

Želim javno da izrazim sumnju i tačnost ovog podatka, da samo za 39 građana koji su podnijeli zahtjev nije urađeno, nije otišlo na njihovu adresu. To je moje pravo. Mi znamo koliko se nama ljudi u Nikšiću javilo gdje nijesu došle ekipe Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kada sam pričao o demokratskom iskoraku, biračkom pravu, znači, da građanin bude suveren, mislio sam na sledeće:

Zbog identifikacije su ljudi spriječeni da glasaju. Znači, ne pričam o državljanstvu, ne pričam o brisanju, nego znači, postoji čovjek u biračkom spisku. Ima staru ličnu kartu, nije je zamijenio. Znači, pomoću te stare lične karte može da se izvrši identifkacija. Zar nije to premnogo da zbog takvog akta sprečava se, uskraćuje se najvažnije civilizacijsko demokratsko i kako god hoćete dostignuće. Ovu priliku isto koristim da pozovem sve građane koji nijesu izvršili zamjenu stare lične karte da to urade, jer u protivnom biće onemogućeni da glasaju 07.aprila 2013. godine na predsjedničkim izborima. Zbog čega to treba da urade? Zbog velike šanse koju ima predsjednički kandidat opozicije, gospodin Lekić. Prvi put od 2001. godine 14. oktobra 2012. godine vladajuća koalicija nije dobila apsolutnu većinu. Takođe, prvi put u poslednje 23 godine čitava opozicija je stala iza nezavisnog kandidata Miodraga Lekića, i takođe, prvi put vladajuća koalicija nije jedinstvena oko kandidata Filipa Vujanovića. DPS mu daje podršku, SDP uskraćuje, Liberalna partija je po tom pitanju podijeljena. Zato građani treba sve da urade da izvrše zamjenu ličnih karata kako bi mogli da glasaju 7.aprila 2013.godine i budu dio velike pobjede koju će ostvariti gospodin Miodrag Lekić.

Zahvaljujem.

Na osnovu člana 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavljam poslaničko pitanje:

Protiv koliko pripadnika Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova se vodi sudski postupak za krivična djela, koja se gone po službenoj dužnosti i da li su ti pripadnici suspendovani do okončanja postupka?

Kratko obrazloženje:

Po Zakonu o unutrašnjim poslovima član 108 stav 4 navodi se da će policijskom službeniku biti privremeno ograničeno vršenje dužnosti, ako je protiv njega pokrenut krivični postupak, zbog krivičnog djela sa elementima korupcije ili krivičnog djela učinjenog na radu ili u vezi sa radom do okončanja krivičnog postupka.

Pozitivna Crna Gora u okviru slobodnog dana koji se organizuje u Skupštini Crne Gore prima građane, razgovara s njima i ovo je najbolji način da se neki od problema tih građana iznesu na ovom mjestu. Između ostalih, imao sam priliku da primim dva građanina iz opštine Berane, koji su me upoznali sa problemima koje oni imaju sa pripadnicima Uprave policije iz Berana. Radi se o ozbiljnim problemima, radi se o Keković Neđeljku, koji je jedan od oštećenih u suđenju u sudskom postupku koji se vodi protiv sedam pripadnika Uprave policije iz Berana za krivično djelo pokušaj teškog ubistva i radi se o Šoškić Vladimiru iz Berana, čiji je sin stradao prije par godina, a protiv dvojice pripadnika Uprave policije iz Berana je za to krivično djelo i podignuta optužnica.

Da li vas uznemirava činjenica da se protiv devet pripadnika Uprave policije iz Berana vodi krivični postupak i sudi im se za ovako teška krivična djela? S tim što protiv ovih sedam, znači, protiv kojih se vodi postupak za pokušaj teškog ubistva imamo saznanja da oni uopšte nijesu ni … nego normalno obavljaju svoje dužnosti. Da li je unutrašnja kontrola izvršila uvid u ova dva slučaja, znači u momentu kada se dešavalo, do današnjeg dana i kakvi su rezultati te kontrole, s obzirom da je sve to rezultiralo pokretanjem optužnice? Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministar Konjević ima riječ. Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Gospodine Miljaniću, ja vam sada na jedan broj vaših pitanja koje nijeste naveli u pitanju koje ste mi dostavili ne mogu odgovoriti, na jedan dio mogu, na drugi dio ne mogu. Mislim da je bilo korektnije, radi dobijanja punog odgovora, da ste mi to naveli u pisanoj formi. Ukoliko to bude vaše dopunsko pitanje, u pisanoj formi dobićete odgovore.

Na startu, da li me uznemiravaju činjenice. Ne, zašto bi me uznemiravale, zato što zakon treba jednako da važi za sve. Ne mislim da u Upravi policije ima ljudi koji ne krše zakon. Svi koji prekrše zakon trebaju da budu sankcionisani shodno zakonu. Ne znam zašto bi me ta činjenica uznemiravala. Dakle, ne samo u Upravi policije, to se može desiti bilo gdje, u bilo kojem državnom organu ili nekoj političkoj partiji. Samo se zalažem za to, znam da dijelite moj stav ili vjerujem da dijelite moj stav, da zakon treba jednako da važi za sve.

Oko ova dva imena koja ste spomenuli, ono što mogu o tome, imajući u vidu da je prije nekoliko dana podignut optužni akt, ne bih to komentarisao osim što bih rekao da je unutrašnja kontrola, kada se taj događaj desio, obavila kontrolu. To je negdje 2007. ili 2008. godina, mogu pogriješiti, nijesam dodatno pogledao. Tada je unutrašnja kontrola bila u okviru Uprave policije. Nalaz te kontrole je ukazivao da su pomenuti službenici prekršili pravila službe u smislu što su dozvolili da je lice koje je privedeno, parafraziram vam nalaz kontrole, uspjele da im pobjegne iz prostorija u kojima mu je bilo određeno zadržavanje.

Ovo direktno što ste mi postavili kao pitanje, sada bih skratio odgovore u tom dijelu. Imam podatke za zadnje tri godine. U toku 2010. godine nadležne organizacione jedinice podnijele su 21 krivičnu prijavu protiv 30 službenika Uprave policije zbog osnovane sumnje da su počinili ukupno 35 krivičnih djela za koje se gone po službenoj dužnosti. U 2011. godini nadležne organizacione jedinice podnijele su 15 krivičnih prijava protiv 17 službenika Uprave policije zbog osnovane sumnje da su počinili ukupno 17 krivičnih djela za koje se gone po službenoj dužnosti. U toku 2012. godine nadležne organizacione jedinice podnijele su 14 krivičnih prijava protiv 16 službenika Uprave policije zbog osnovane sumnje da su počinili ukupno 19 krivičnih djela za koje se gone po službenoj dužnosti. U prva dva mjeseca 2013. godine nadležne organizacione jedinice podnijele su dvije krivične prijave protiv dva službenika Uprave policije zbog osnovane sumnje da su počinili ukupno tri krivična djela za koje se gone po službenoj dužnosti.

Podnošenje krivične prijave povlači pokretanje disciplinskog postupka i privremeno ograničavanje vršenja dužnosti, suspenziju službenika. Službenici se suspenduju ne samo zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo, već i za određeni prekršaj. Tako je u 2012. godini zbog osnovane sumnje da su počinili krivična djela i prekršaje, suspendovano 40 službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Detaljni statistički pregled vrste i broja krivičnih djela, kao i dodatak na odgovore koji su bili opširniji nego što sam ovom prilikom ukazao na njih, dostavićemo vam u pisanoj formi, shodno vašem zahtjevu. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Miljaniću, imate riječ.

ZORAN MILJANIĆ:

Gospodine ministre, mene i te kako kao građanina i kao poslanika ovo uznemirava. Znači da je, priznaćete, devet jedna velika cifra i da se tamo dešava nešto neuobičajeno. Uznemirava me zbog još nekih stvari koje su se desile u narednom periodu. Jedan od trojice oštećenih u ovom prvom slučaju više nije živ, ubijen je neposredno prije nove godine. Kako me je gospodin Šoškić informisao, njegov drugi sin je pretučen prije tri dana od strane pripadnika Uprave policije. Kod vas, gospodine ministre, prepoznajem dobru volju da se bavite svojim poslom. Upravo zato što vjerujem u to vam ovo iznosim. Smatram da ćete učiniti sve što je u vašoj moći da spriječite dalje tragedije koje se mogu dešavati, da ne bude poslije nijesmo znali. Evo vam kažem da znate.

Juče je premijer rekao da u administraciji postoji deficit znanja. Pitam vas da li u bezbjedonosnim službama isto tako postoji deficit znanja? Deficit znanja u administraciji dovodi možda do gubitka novca, do nekih pogrešnih odluka, ali deficit znanja, gospodine ministre, u bezbjedonosnim službama dovodi do gubitka ljudskih života. Nijesam siguran da se radi samo o deficitu znanja, smatram da se radi, u dobrom dijelu, i o deficitu političke volje. Na vas apelujem da pokažete konačno političku volju da se stane na put samovolji ljudi koji treba da štite građane od toga što upravo oni rade, da se okrenete problemima građana i da štitite građane. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Nije bilo dopunsko pitanje. Dopunsko pitanje mora da se naglasi. Kolega Miljanić nije naglasio da je to dopunsko pitanje, on je to stavio u svom obrazloženju kao sastavni dio tog obrazloženja. Ako vi smatrate da je to dopunsko pitanje, onda treba da naglasite imam dopunsko pitanje i da ga postavite. Pošto sada naglašavate, tolerisaćemo to, ali ubuduće da znamo, naglašava se uvijek da je to dopunsko pitanje, saopštava se i onda ministar ima pravo da odgovori u roku od dva minuta.

Smatraćemo da je naglašeno da je dopunsko pitanje. Drago mi je što gospodin ministar, pored brojnih obaveza, stiže i da tumači Poslovnik. Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Uvaženi potpredsjedniče, nijesam tumačio Poslovnik nego sam znao šta misli gospodin Miljanić. Kao što ste vidjeli, gospodin Miljanić je želio da mi postavi dodatno pitanje, samo sam to protumačio, ne nikako da tumačim Poslovnik.

Na vaše dopunsko pitanje da li postoji deficit znanja, mislim da u svakoj instituciji u Crnoj Gori postoji deficit znanja, a samim tim i u Upravi policije. Nijesu đaba primjedbe koje i mi sami konstatujemo i primjedbe koje imamo u izvještajima Evropske komisije da moramo dalje da izgrađujemo svoje administrativne kapacitete. Ni u jednoj crnogorskoj instituciji ne postoji deficit znanja, mi bismo danas bili definitivno u Evropskoj uniji plus što i kada budemo u Evropskoj uniji to neće značiti da nemamo deficit znanja. Znanje se stiče svakoga dana i prosto je to nešto što je kontinuirani i konstantan proces. Molim vas, ovo što ste ukazali, da ne bi ostalo neodgovoreno s moje strane, molio bih da to što ste naveli na ovaj način, pomognete mi tako što ćete u jednoj pisanoj prestavci znanja koja vi imate u tom dijelu mi dostaviti i budite sigurni da ću to provjeriti ne samo kroz rad unutrašnje kontrole nego i kroz druge načine.

U Upravi policije danas imate cirka 4.800 pripadnika. Prema tome, nemojmo na bazi pojedinačnih slučajeva, dakle bio to jedan, dva, tri ili četiri, da cijenimo rad svih pripadnika Uprave policije. Vi ste bili u službama bezbjednosti i znate da to nije tako, da ne možemo kroz pojedinačne slučajeve koje treba sankcionisati ukoliko su se ogriješili o zakon da dajemo stav o cijelom organu, odnosno o cijeloj instituciji. Zahvaljujem.

U ime Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista postavljam pitanje:

Gospodine predsjedniče, kao imperativ u Vašem ekspozeu, naveli ste potrebu stvaranja većeg društvenog proizvoda, ukazujući da je put do tog cilja, prije svega, izgradnja novin infrastrukturnih i energetskih objekata i kvalitetnija dinamika realizacije započetih ili ugovorno definisanih projekata, kao i kvalitetnija promocija i realizacija novih, izvjesnih šansi u oblasti turizma.Kojom dinamikom se realizuju aktivnosti Vlade u ovim značajnim oblastima i koje su planirane aktivnosti u narednom periodu?

O b r a z l o ž e nj e:Pokretanje i efikasnija realizacija investicija u ovim oblastima najbolja je garancija i uslov za povratak visokih stopa rasta, koje su zabilježene u našoj ekonomiji prije eskalacije globalne krize. Realizacijom ovih investicija generisaće se značajan broj novih radnih mjesta, otkloniće se uska grla u korišćenju naših potencijala, posebno onih na sjeveru države.

Zbog toga posebno interesovanje Kluba poslanika Demokratske partije socijalista odnosi se na status i očekivani početak izgradnje auto-puta prema sjeveru, kao i na status projekta željezničkog kraka prema Pljevljima i priključka Crne Gore na jadransko-jonski koridor.

Već duže vrijeme promoviše se ideja i potreba efikasnijeg korišćenja naših energetskih potencijala.

Zbog toga nas posebno interesuje dinamika realizacije aktivnosti na projektima valorizacije hidropotencijala, efikasnijeg korišćenja zaliha uglja i novih izvora čiste energije, kao i progres na planu istraživanja gasa i nafte.

Cijenimo da je posebno važna dinamika realizacije projekata u turizmu, uvažavajući potrebu njihove regionalne disperzije, ne samo u zoni morskog dobra, već jednako i na Durmitoru, i na Bjelasici, i na Komovina i na svim ostalim područjima koji su prostorno-planskom dokumentacijom dobili jasno usmjeravajuće elemente. Najbolja garancija i uslov za realizaciju ovih i drugih razvojnih projekata su strane direktne investicije. Zbog toga, i ovom prilikom, ukazujemo i pozivamo da svi zajedno doprinesemo stvaranju ambijenta, koji će biti stimulativniji za investitore, učvršćujući političku stabilnost, jačajući vladavinu prava, ubrzavajući evroatlantske i evropske integracije, razvijajući dijalog u našem društvu, kreirajući nove projekte, a ne podjele, optužbe i afere. Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Uštedjeli ste dva minuta za premijera, nadam se od vašeg vremena, jer pitanje je tako da bi mu trebalo deset puta po pet minuta, pa ćemo mu dati vaših dva minuta, biću slobodan. Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodine predsjedniče, dame i gospodo poslanci,

Stvaranje većeg društvenog proizvoda, nova radna mjesta i bolji uslovi za život građana Crne Gore je prioritet koji sam postavio pred Vladu na početku mandata. Pored fiskalne konsolidacije kao najvažnije kratkoročne mjere za obezbjeđenje makro - ekonomske stabilnosti, Vladini napori su usmjereni na strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta što sve zajedno ima za cilj dinamiziranje ekonomskog rasta. Posebno važan segment ekonomske politike odnosi se na realizaciju infrastrukturnih projekata i stvaranje preduslova da se iskoriste resursi kojima Crna Gora raspolaže. U prvom redu to su projekti saobraćajne infrastrukture, projekti u sektorima energetike, turizma i poljoprivrede. Stvaranjem pretpostavki za realizaciju i dinamiziranje ovih projekata bili smo posvećeni tokom privih sto dana rada. Najvažniji infrastrukturni projekat za budući ekonomski razvoj je auto put Bar - Boljare. U prethodnih sto dana rada vodili smo intezivne razgovore sa tri potencijalna partnera, sa Evropskom investicionom bankom, Američko turskim konzorcijumom Behtel Enka i Kineskim kompanijama (Si-Si-Si-Si) i CRBC. Uskoro ćemo imati analizu svih opcija, a Vlada Crne Gore planira u drugom kvartalu ove godine da donese odluku o realizaciji projekta. Mogući početak konkretnih radova na prioritetnoj dionici mogao bi da bude u drugoj polovini ove godine.

Želim, takođe, da vas podsjetim da se završava studija opravdanosti željezničke pruge Pljevlja - Bijelo Polje - Berane - granica sa Kosovom, što, takođe, može bitno unaprijediti saobraćajne veze Crne Gore sa regionom. Da podsjetim, kada je u pitanju putna infrastruktura, da je više od polovine kapitalnog budžeta, preciznije 39,74 miliona namijenjeno kapitalnom održavanju i razvoju putne infrastrukture Crne Gore, pri čemu posebno želim da skrenem vašu pažnju na završetak projekta Port Milena, zatim zaobilaznicu oko Podgorice, treća faza, zaobilaznicu oko Nikšića, zatim nastavak bulevara od Budve do Bečića i na mnoge druge projekte.

Globalno, pa i u Crnoj Gori najveće interesovanje investitora koncetrisano je na oblast energetike. Ključni projekat je podmorski kabal između Crne Gore i Italije čijom realizacijom će Crna Gora postati čvorište tranzita električne energije za čitav region. Intenzivno se radi na eksproprijaciji zemljišta, pripremi dokumenatacije i obezbjeđenju kreditnih sredstava i nabavci opreme za dalekovod i trafostanice, kako bi se ojačala interna prenosna infrastruktura i uspostavila kvalitetnija konekcija sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Odlukama Vlade obezbijeđene su državne garancije u cilju povoljnijeg finansiranja projekta koji će na crnogorskoj teritoriji realizovati crnogorski Elektro-prenosni sistem. Shodno ugovoru kompanija Terna je obezbijedila potrebne dozvole za dio projekta koji se sprovodi na italijanskoj teritoriji i ugovorila nabavku podmorskog kabla i pripadajućeg konvertorskog postrojenja. Sve ovo upućuje da će ukupna investicija biti realizovana u rokovima predviđenim ugovorom. Izgradnja podmorskog kabla predstavlja dodatni motiv za ulaganje u novu proizvodnju energije u Crnoj Gori. Energetski resursi i potencijal biće iskorišćeni kroz izgranju objekata iz obnovljivih izvora, hidro vjetar i solarni generatori, izgradnju termoenergetskih objekata u Pljevljima.

Aktivnosti u pravcu korišćenja obnovljivih izvora energije skoncentrisali smo na sljedeće projekte: realizaciju tendera za davanje koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, realizaciju ugovora za izgradnju vjetroelektrana, stvaranje preduslova za realizaciju izgradnje velikih energetskih hidro-objekata. Podsjetiću da je Vlada Crne Gore u proteklom periodu zaključila 17 ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja malih hidroelektrana ukupne instalisane snage oko 100 megavata i ukupne procijenjene godišnje proizvodnje od približno 315 gigabajt časova. Prema idejnim rješenjima i studijama opravdanosti izgrađenim od strane koncesionara vrijednost ukupnih investicija za realizaciju ovih projekata je oko 145 miliona eura. Nekoliko malih elektrana će u ovoj godini otpočeti sa proizvodnjom električne energije. U Beranama je juče sa radom otpočela i prva nova mala hidroelektrana.

U toku 2010. zaključena su dva ugovora o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrana na lokalitetima Možura i Krnovo. Predviđena ukupna instalisana snaga ovih vjeroelektrana je 118 megavata, procijenjena godišnja proizvodnja 272 gigavat sata, a ukupna vrijednost investicija oko 160 miliona eura. U toku je postupak eksproprijacije zemljišta, a priprema dokumentacije neophodna je za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju vjetroelektrana i u završnoj je fazi, čime će se u ovoj godini stvoriti uslovi za realizaciju izgradnje ovih značajnih energetskih objekata.

U cilju realizacije izgradnje velikih hidroenergetskih objekata na rijekama Morači i Komarnici Vlada je intenzivirala komunikaciju sa značajnim kompanijama u ovoj oblasti. U prethodnom periodu interesovanja su iskazala kompanije; "Sino hidro" iz Kine, "A En Energy" iz Turske i "Betonika" iz Slovenije. Pomenute kompanije su u fazi predlaganja tehničkih i finansijskih rješenja za realizaciju ovih projekata. U prethodnom periodu stvoreni su prostorno planski preduslovi za korišćenje potencijala lokaliteta Mauče i izgradnju drugog bloka termoelektrane Pljevlja. Vlada Crne Gore je otpočela komunikaciju sa velikim brojem respektibilnih kompanija iz oblasti energetike koje su iskazale interesovanje za drugi blok termoelektrane. Ove kompanije su u prethodnom periodu izvršile stručne analize termopotencijala, trenutno su u fazi definisanja najefikasnijih tehničkih i finansijskih aspekata realizacije projekta. U toku evaluacije predloženih rješenja, a za donošenje odluke važnu ulogu ima i prihvatanje modela realizacije projekata koji ne podrazumijeva davanje državnih garancija, već obezbjeđenje kroz ugovor o otkupu električne energije i koji kao partnera podrazumijeva Elektroprivredu Crne Gore.

Vlada planira otvaranje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja čijim bi radom došlo i do povećanja proizvodnje uglja. Takođe, značajan resurs uglja je ležište Maoče čije eksplotacione rezerve iznose preko 100 miliona tona. Korišćenje ovog resursa je predviđeno kroz proizvodnju električne energije, odnosno odabirom investitora koji bi otvorio rudnik i izgradio dva bloka termoelektrane snage oko 250 megavata. Svjedoci smo izraženog interesovanja investitora iz Kine, Češke, Slovačke, Poljske, a Vlada će u neposrednim razgovorima i analizama ponuda uskoro se opredijeliti za model i način valorizacije zaliha uglja.

Pripremljena je tenderska dokumentacija i javni poziv za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju. Riječ je o istraživanju nafte i gasa. Do sada je oko 20 kompanija iskazalo zainteresovanost za ovaj projekat, a među njima su i velike naftne kompanije kao što je "Ekson mobil", "Total Eni" i druge. Očekuje se uskoro raspisivanje tendera, izbor renomiranog koncesionara sredinom narede godine čime bi se otvorila značajna, razvojna perspektiva. U sektoru turizma Vlada sprovodi intenzivne aktivnosti na boljem pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije, prije svega, kroz povećanje smještajnih kapaciteta visoke kategorije. Vodeći investicioni projeti planirani u narednom periodu biće u kategoriji pet zvjezdica. Crnogorska turistička ponuda biće bogatija za nove turističe komplekse i hotelske kapacitete, golf terene, marine i ostale prateće sadržaje koje treba da posjeduju turističko ugostiteljski kapaciteti visokih kategorija. U tom kontekstu, u postupku realizacije više razvojnih projekata, ne želim vas sada zamarati nabrajanjem svih njih, podsjetiću samo da se realizuje nastavak projekta Porto Montenegro, gdje se gradi hotel u vrijednosti 55 miliona eura i gdje se duplira kapacitet vezova, vrijednosti 22 miliona eura. Takođe se realizuje investicija na Svetom Stefanu. Pripremili smo sve za početak gradnje na Luštici. U razgovorima smo sa strateškim partnerom na lokaciji Plavi Horizonti obezbijedili njihov povratak u investiciju formiranje izvršnog tima na prostoru Crne Gore koji kreće u realizaciju tog projekta. Takođe, želim da vas podsjetim da smo nedavno imali prezentaciju projekta vrijednog 250 miliona eura koji će realizovati azerbejdžanska kompanija Sokar i koji počinje da se realizuje tokom ove godine i da smo pred zaključivanjem ugovora sa renomiranim partnerom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za realizaciju razvojnog projekta na lokalitetu Dubovica, lokalitetu između Bara i Budve. Smatram da se sa ovim projektima značajno radi na unapređenju kvaliteta turističke ponude.

MILUTIN SIMOVIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče Vlade, na datom odgovoru.

Informacije koje smo dobili u vašem odgovoru ohrabruju i obavezuju.Ohrabruje informacija da će u drugom kvartalu Vlada donijeti odluku o realizaciji projekta auto-puta Bar-Boljari, a posebno ohrabruje informacija da je očekivani početak gradnje tog važnog infrastrukturnog projekta u drugoj polovini ove godine. Ohrabruje i informacija da će do kraja avgusta biti završena studija opravdanosti željezničke pruge Pljevlja-Bijelo Polje- Berane i granica Kosovo. A u oblasti energetike ohrabruje više informacija, posebno da će biti završen projekat pomorskog kabla u planiranim rokovima između Crne Gore i Italije, čime Crna Gora će definitivno postati važno čvorište tržišta energetske energije. Ohrabruje i početak realizacije izgradnje malih hidroelektrana, kao i pripremni radovi na izgradnji vjetroelektrana, i značajno interesovanje investitora za izgradnju velikih hidro i termo enegetskih objekata, kao što ste kazali, sa značajnim interesvanjem više investitora iz Češke, Slovenije, Kine, Turske , Slovačke i Poljske.

Kao što sam kazao, ove informacije koje smo dobili ohrabruju ali i obavezuju. Obavezuju ne samo Vladine institucije, već sve segmente društva, uključujući posebno i ovaj visoki dom. Svi zajedno moramo doprinijeti da investicioni ambijent bude što stimulativniji i konkuretniji. To mora biti znak prepoznatljivosti ukupne naše državne politike. To mora biti način razmišljanja, način ponašanja, način života svih institucija od lokalnog do državnog nivoa. Odgovorne institucije moraju donositi odluke efikasno i moraju pažljivo pratiti realizaciju ugovorenih obaveza od strane investitora, ali i na vrijeme realizovati sve preuzete obaveze prema investitorima. Dobijene informacije sve nas obavezuju da ne ponavljamo greške iz prošlosti, da ne zatvaramo vrata investitorima, da poštujemo princip održivog razvoja, jednako vrednujući ekološki, ali i ekonomski i socijalni aspekt. Očekivani investicioni zamah nas obavezuje i ukazuje na potrebu da sačuvamo i unaprijedimo proizvodnju aluminijuma, da obnovimo proizvodnju industrije cemeneta u Pljevljima, korišćenje resursa za proizvodnju hrane, što će sve zajedno doprinijeti smanjivanju spoljno trgovinskog deficita kao važnog disbalansa u našoj ekonomiji.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Ja sam pomagao premijeru da objasni, a Vama da pitate.Toliko smo ohrabreni da više ne moramo ni slušati premijera.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Drago mi je da je tako i treba da budemo ohrabreni svi.

Zahvaljujem gospodinu Simoviću na riječima podrške za ono što je Vlada radila u prethodnom periodu. Posebno zahvaljujem na podsjećanju da će rezultati koje ćemo postići u realizaciji državno-političkih ciljeva ipak biti zajednički, da zbog toga moramo biti svi svjesni vlastite odgovornosti da doprinesemo ostvarenju onoga što nam je zajednički interes. Možda da sa samo par rečenica dopunim svoj odgovor u ovom dijelu o kojem je gospodin Simović govorio na kraju. Ja zaista mislim da u oblasti industrije postaje dosta ozbiljna šanse, zbog toga je Vlada u prethodnom periodu bila posvećena restruktuiranju postojećih industrijskih kapaciteta. Mi ćemo u odgovoru na jedno od sljedećih pitanja detaljnije govoriti o predloženoj formuli za ozdravljenje industrije aluminijuma u Crnoj Gori. Veliku šansu takodje vidim u realizaciji razvojnog projekta u oblasti proizvodnje čelika u Nikšiću. Smatram da to može biti jedan od važnijih projekata Crne Gore u narednom periodu, imajući u vidu obim investicije, obim zaposlenosti, obim proizvodnje i obim izvoza kroz ono što bi se trebalo realizovati nakon investicionog programa kojeg je najavio većinski vlasnik Turska kompanija Torsaliti. Naravno, posvećenosti i rješavanju i restruktuiranju drugih industrijskih kapaciteta u Crnoj Gori.

Dakle, kroz ono što sam govorio ovdje u decembru, prilikom izbora Vlade, najavio sam da moramo biti svi zajedno ozbiljno posvećeni pitanju pune valorizacije industrijske kulture u Crnoj Gori. Dakle, nemamo neku zavidnu industrijsku kulturu ali imamo u odredjenim oblastima. Ne smijemo se odreći, trebamo je iskoristiti, trebamo na njoj nadograditi klastere malih i srednjih preduzeća, prije svega u preređivačkoj industriji i tu proizvodnju iskoristiti, posebno tamo gdje je ona sirovinski zastupana. To mi djeluje realno i tome će Vlada biti posvećena u narednom periodu. Takođe, već smo posvećeni pitanju valorizacije poljoprivrednih resursa. Mi zaista vidimo šanse za svemu ovome o čemu je govorio poslanik Simović.Dakle,mi vidimo šansu da tu povećamo učešće poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu, vidimo šanse za novu zaposlenost i već je realizujemo kroz realizaciju projekata podržanih od strane Midas programa. Vidimo šansu za supstitut uvoza, odnosno za posticanje izvoza, posebno sada nakon određenih sertifikata koje smo dobili da se naši proizvodi mogu plasirati na tržišta Rusije i drugih zemalja iz tog regiona.

Dakle, vidimo šansu za edukaciju poljoprivrednih proizvođača, za legalizaciju jednog dijela sive ekonomije, dakle vidimo ozbiljne šanse u oblasti poljoprivrede.To će biti pod našom pažnjom, paralelno sa onim o čemu sam govorio o infrastrukturi, energetici, turizmu.

Želim da Vam kažem da Vlada ostaje veoma dosljedna svom stavu.U prvoj fazi smo palijetivnim mjerama morali da racionalizujemo javnu potrošnju, da smanjimo deficit i da smanjimo potrebu za zaduživanjem. Naše trajno opredeljenje je povećanje društvenog proizvoda, uravnoteženje prihoda i rashoda na višem nivou.

Voting on the Information of the Government on the manner of implementation of conclusions of the Parliament of Montenegro from 29th February 2012, with the proposal of conclusions, postponed no later than Monday 25th March 2013.

As part of the official visit, the Assistant Secretary General of NATO for Political Affairs and Security Policy to Montenegro, Mr. Dirk Brengelmann, to have a meeting with members of the Committee on European Integration.

Delegation of the Parliament of Montenegro to participate at the VII COSAP Conference.

At the seventh meeting of the Administrative Committee of the Parliament of Montenegro held today, the Committee established the Rules for hearing procedures of candidates for appointment of one member of the State Audit Institution Senate.