Koje mjere Vlada planira da sprovede u cilju bolje zaštite prava potrošača?

Mislim da je opštepoznato da su kršenja prava potrošača učestala u našem društvu i da je to primjetno na šta ukazuje činjenica da kontrola u toj oblasti nije na potrebnom nivou. Sami potrošači imaju neka svoja udruženja, ali nivo ingerencije tih udruženja jeste prije svega savjetodavni i upozoravajući. Zato bih zamolio za odgovor informaciju na koji način Vlada namjerava, ili već to radi, i šta misli da treba unaprijediti u smislu zaštite prava potrošača u Crnoj Gori.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministre, imate riječ. Izvolite.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Zahvaljujem uvaženom poslaniku Banoviću.

Odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Vlada Crne Gore kontinuirano radi na unapređivanju zaštite prava potrošača u Crnoj Gori kako u dijelu utvrđivanja legislative tako i u dijelu efikasne implementacije ove politike. U toku 2012. i 2013. godine aktivno je rađeno na izradi novog zakonodavnog okvira to jeste na izradi novog zakona o zaštiti potrošača, koji će od strane resornog ministarstva biti proslijeđen Vladi Crne Gore na razmatranje u aprilu ove godine i Predloga zakona o potrošačkim kreditima, koji se nalaze u skupštinskoj proceduri.

Takođe, u ovoj godini planirana je izrada predloga zakona o zabrani obmanjujućeg oglašavanja. Predloženim zakonom o zaštiti potrošača vršiće se usklađivanje sa relevantnim izvorima prava Evropske unije i omogućiti efikasna zaštita potrošača na tržištu kroz uvođenja obaveza trgovcima, koje se odnose na adekvatno informisanje potrošača o robama i uslugama, isticanje cijena, izdavanje računa i davanje prava potrošačima na ulaganje prigovora.

Takođe, predloženim zakonom riješiće se problemi uočeni u praksi koji se odnose na prodajne pogodnosti, prava potrošača vezana za usluge od javnog interesa saobraznost robe ugovoru i garanciji, zatim na situacije u kojima mogu biti ugrožena prava potrošača prilikom zaključenja ili ispunjenja ugovora zaključenih na daljinu, ugovora o finansijskim uslugama zaključenim na daljinu i ugovora o turističkim uslugama.

S obzirom da se zakonom štite prava potrošača kao fizičkih lica, posebna pažnja usmjerena je na efikasna pravna sredstva koja se daju na raspolaganje potrošačima i organizacijama za zaštitu potrošača, kao i državnim organima nadležnim za nadzor nad sprovođenjem ovoga zakona, naročito kroz mogućnost podnošenja kolektivnih tužbi i vansudskog rješavanja sporova. Takođe želimo da naglasimo da je predlogom ovoga zakona predviđena stroža kaznena politika u odnosu na postojeći zakon, tako da će se kazne za prekršaje moći izricati u iznosu do 40.000,oo eura.

Zakonom o potrošačkim kreditima će se prvi put urediti specifičnosti u odnosu između potrošača kao fizičkog lica kao i kreditora. Predlogom zakona o potrošačkim kreditima uređuju se ugovori o kreditu u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač, informacije i prava vezana za ove ugovore, pristup kreditnom registru, kao i nadzor nad sprovođenjem zakona. Radi zaštite od nepoštenog ili zavaravajućeg oglašavanja, propisane su informacije koje mora sadržati oglašavanje koje se odnosi na ugovore o potrošačkom kreditu. S tim u vezi predlog zakona propisuje određene standardne informacije koje se pružaju potrošačima u cilju omogućavanja oporezivanja različitih ponuda.

Značajno se pojačava informisanost potrošača u samoj pregovaračkoj fazi, propisivanjem informacija koje ponuđaču moraju biti stavljene na uvid prije zaključivanja ugovora, kao i kroz definisanje same forme i obavezne sadržine kreditnog ugovora. Osim u dalji razvoj zakonodavnog okvira, Vlada usmjerava značajne napore i u implementaciju ove politike kroz usvajanje nacionalnih programa zaštite potrošača. Do sada su usvojena tri programa od kojih su se prva dva odnosila na periode 2008-2010, 2010-2012, a trenutno važeći program pokriva period od tri godine, 2012-2015. U pravcu poboljšanja informisanja svih učesnika u politici zaštite potrošača, predstavnici NVO za zaštitu potrošača uključeni su u obuke i radionice koje se organizuju u okviru IPA projekta Zaštita potrošača i tržišni nadzor. Takođe, NVO Cezap je ostvario saradnju sa bugarskim nacionalnim udruženjem aktivnih potrošača i aplicirao za projekat Evropski potrošački most koji je odobren od strane Evropske komisije. U okviru ovog projekta planirane su aktivnosti koje će omogućiti potrošačima da na što efikasniji i lakši način budu upoznati sa svojim pravima, kao i mehanizmima koji su im dostupni u ostvarivanju istih.

Na kraju naglašavamo da se ulažu ogromni napori u pravcu zaštite potrošača koji se ostvaruju kroz inspekcijski nadzor, tako da je samo od strane tržišne inspekcije u oblasti zaštite potrošača u prethodnoj godini izvršeno 7.446 kontrola u kojima je utvrđeno 5.164 nepravilnosti, izrečeno 3.319 prekršajnih naloga u iznosu od 735.000 eura. Takođe je u ovom periodu privrednim subjektima kroz mjeru ukazivanja naloženo povlačenje robe iz prometa i trajno zabranjen promet za 9068 komada robe, dok je do usklađivanja proizvoda sa zahtjevom bezbjednosti privremeno zabranjen promet za 2780 komada.

Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala.

Kolega Banoviću, izvolite.

BORISLAV BANOVIĆ:

Zahvaljujem se ministru na iscrpnom odgovoru.

Da li je ovim novim zakonom koji pravite predviđeno da se, pored nevladinih organizacija za koje ste rekli da su se uključile u izradu zakona i evropske projekte na podizanju nivoa kvaliteta zaštite, unutar državne uprave, unutar Vlade i resornih ministarstava predvidi neka kancelarija, neko tijelo, neki referat koji će ipak biti kao prvi na usluzi građanima prilikom potrebe da ih neko posavjetuje, da im ukaže kojim putem da zaštite svoja prava. Nije baš lako doći do same nevladine organizacije a i njihov autoritet, moramo priznati, u ovoj fazi kod nas nije toliki da građani uvijek očekuju od njih pomoć u tom smislu.

Drago mi je što smo dobili informaciju da je ono što se prvenstveno očekuje od državne uprave ovaj inspekcijski dio, po meni najvažniji u izgradnji te svijesti prodavaca usluga i roba, da ih natjera da ta roba bude skladna deklarisanoj cijeni i kvalitetu. Imamo čestih slučajeva kod goriva, benzina, nafte i kod drugih proizvoda i to ostaje prilično dugo kao problem. Ove cifre su značajne iz dva razloga. Pokazuju da je zaista mnogo problema, a drugo, ako je to stvarno tako efikasno, pokazuje da se dobro radilo u inspekcijskim službama, dakle 5.164, ako sam dobro zapisao ispisanih i preko 700.000 naplaćenih ili zaprijećenih kazni.

Dakle, poenta je zaista na ovome i da je dobro da inspekcije rade što ažurnije i da rade što kvalitetnije i da se zaštite potrošači, to jeste da se zaštiti vrijednost koju oni daju za robe i usluga. U tom smislu nastavićemo ovaj dijalog u narednom periodu. Mene je i ranije interesovalo, posebno u ovoj oblasti goriva i mislim da je tu nešto napravljeno, ali ne dovoljno da se kvalitet i kontrola standarda goriva popravi i da se dovede na nivo koji je nužan. Kada bi se izvela računica i kada bi se uporedile te analize, kada bi se došlo do toga da je tu zaista ... u odnosu na druge zemlje i kada bi se to pretvorilo u euro, vidjelo bi se koje je to uzimanje novca od građana i onih koji voze automobile, bilo privatne ili poslovne. Zaista su razlike ogromne i nužno je tu da napravimo dalji iskorak.

Ja sam sasvim znajući kakvo pitanje postavljam, ovo pitanje sam postavila ministru održivog razoja i turizma, gospodinu Gvozdenoviću. Tačno je da se dio pitanja odnosi na resor koji pokriva gospodin Kavarić, jer se radi o koncesiji, ali iz čitavog teksta se vidi da su 3/4 pitanja vezane za ono što je resor održivog razoja i turizma. Dakle, ja molim predsjedavajućeg da omogući i u drugom dijelu kada tu bude prisutan gospodin Gvozdenović, da se onaj dio, veći dio pitanja, koji se odnosi na njegov resor obnovi, a ja sam upravo i naslovila tako računajući da postoji neka komunikacija među resorima. Pošto je gospodin Kavarić tu i ima dobru volju da odgovori, samo ću obrazložiti.

Sve je poteklo od konkretne koncesije koja je data na jednu malu hidroelektranu u Opštini Bijelo Polje. O čitavoj stvari već je u jednoj jako finoj emisiji u svom stilu koji građani i prepoznaju TV reporter Sead Sadiković u emisiji "Bez granica" govorio i već je bilo jasno da se priprema velika devastacija prostora i da je u pitanju ili nečija neodgovornost ili prosto čitav niz propusta, što opet dolazi do toga da nije dovoljno odgovorno rađeno. Ono što želim da naglasim, to je, šta se sada tamo događa. Pokrenuto je klizište kod sela Mojstir i ugrožen je veliki boroj kuća. Očigledno je da je klizište nastalo usled nestručno izvedenih radova na pristupnom putu koji je pratila sječa velikog šumskog pojasa. Drugo, bujica Bistrice koja je ovih dana imala vrlo visok vodostaj odnijela je neke djelove te nove trase puta, a na jednom mjestu ga je i ptpuno presjekla. Veoma dovodim u pitanje da li je uopšte to rađeno prema nekoj validnoj projektnoj dokumentaciji, taj put ili je rađeno, kako to često, biva da koncensionar ovako malo odluči kuda mu je lakše i jeftinije i to se događa.

Skoro je onemogućen pristup crkvi Svetog Nikole u Podvrhu, izuzetno vrijednom primjerku drvene crkve iz XVI vijeka, sa vrijednim ikonostasom i kao ukupan učinak obezbijeđen je i degradiran predio koji je trebalo da bude zaštićen kao park prirode sa čuvenom Đalovića pećinom i lokalitetom Vražiji virovi, a koji je veliki potencijal za razvoj turizma u Opštini Bijelo Polje. Znači, jedino što može, možda, da odgovori gospodin Kavarić, to je, da li će koncensionaru biti oduzeta koncesija usled ovakvog odnosa?

Drugo, ko će da nadoknadi štete građanima kojima su ugrožene kuće, ekonomske zgrade, pa i proizvodne površine? Toliko za sada.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministre Kavariću, imate riječ.

Izvolite.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Zahvaljujem, ne samo na pitanju, nego i na zaista preciznom definisanju i odgovornosti i onoga što je institucijalna podjela rada. Ono što je direktno nadležnost Ministarstva ekonomije je upravo ono što ste rekli, koncesije. To bih na samom kraju odgovorio. Sada ako sam ja dobro shvatio, pitanje je postavljeno i drugom resornom ministru koji će sa svog aspekta odgovoriti, ali ako se slažete ja bih pročitao, s obzirom da je to bio predmet međuresorske komunikacije. Pročitao bih ono što su bili nalazi inspekcija po pitanju direktnog odgovora na pitanje. Naknadno ćemo vam dostaviti u pisanoj formi i shvatam i od nadležnog ministarstva.

Konkretan odgovor je sledeći:

Ugovor o koncesiji po kombinovanom aranžmanu za istraživanje vodotoka Bistrica i tehno-ekonomskog korišćenja vodnog energetskog potencijala za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama zaključen je u septrembru 2008. godine između Vlade Crne Gore i Konzorcijuma Hajder extrem energy čiji su članovi dvije kompanije iz Austrije i jedne iz Bosne i Hercegovine. U skadu sa ugovorom koncesionar je dobio vodnu saglasnost za izgradnju male hidroelektrane Bistrica, Opština Bijelo Polje od Uprave za vode, a od Ministarstva održivog razvoja i turizma su mu izdati urbanističko tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta malih hidroelektrana i građevinska dozvola.

U cilju praćenja realizacije ugovora i postupanja koncesionara sa dobijenom građevinskom dozvolom Ministarstvo ekonomije je zahtijevalo da se izvrši inspekcijska kontrola izgradnje male hidroelektrane na ovom vodotoku. Na osnovu izvršene inspekcijiske kontrole radova na ovom lokalitetu od strane Uprave za inspekcijske poslove Ministarstvu ekonomije je dostavljen akt ovoga organa u kojem se, između ostalog, navodi da je kontrola otpočela dana 18.09.2012. godine utvrđivanjem činjeničnog stanja. Takođe, 21.12.2012. godine izvršena je kontrola i konstatovano da koncensionar u momentu kontrole ne izvodi nikakve pripremne radove u datom momentu, zbog vremenskih uslova, a u odnosu na izvedeno stanje konstatovano zapisnikom od 18.09.2012. godine urađeno je sledeće:

Trasa saobraćajnice uz lijevu obalu rijeke Bistrice uzvodno dovedena je do projektovane kote na cjevovod sa projektovanom širinom od 12 metara;

Izvršeno oblaganje kamenim materijalom Kosina-Nožice puta prema projektu;

Izvedeni su radovi na produbljivanju i čišćenju korita rijeke Bistrice, kao i proširenje korita na projektovane vrijednosti.

S obzirom da se radi o pripremnim radovima u ovoj fazi je urađeno oko 95% radova predviđenih idejnim projektom koji je urađen od strane "Extrem energy" DOO iz Sarajeva i "Lara fire" DOO iz Podgorice. Nadalje, od Uprave za inspekcijske poslove Ministarstvo ekonomije je aktom 19. marta 2013. godine informisano da je dana 03.09.2012. inspektor za vode područne jedinice Berane izvršio vanredni inspekcijski pregled po zahtjevu DOO M – cam iz Bijelog Polja. Ovo društvo se obratilo zahjevom za vršenje inspekcijskog nadzora zbog pomora ribe u ribnjaku vlasnika DOO M- cam iz Bijelog Polja, usled izvođenja radova na rijeci Bistrici i zamućivanja vode. U izvještaju inspektora je navdeno da u momentu kontrole radovi na izgradnji male hidroelektrane nijesu izvođeni, pa samim tim nije bilo ni zamućenja vode. Redovnim inspekcijskim pregledom dana 24.09.2012. godine inspektor je konstatovao da je u momentu kontrole koncesionar izvodio radove u cilju pripremanja i probijanja grube trase, što se smatra pripremnim radovima. Radovima je obuhaćena lijeva strana vodotoka rijeke Bistrice od vodozahvata nizvodno u dužini od 500 metara i desna strana vodotoka rijeke Bistrice u dužini od pet kilometara. Prema saznanjima inspektora od tada do danas nijesu izvođeni bilo kakvi pripremni radovi, jedino od strane investitora radova vršena je sanacija klizišta kod sela Mojstir Opština Bijelo Polje.

Imajući u vidu navedeno, nadležne inspekcije nijesu utvrdile nepravilnosti, a inspektor u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru ima propisane obaveze i ovlašćenja u otklanjanju nepravilnosti. Kao i kada se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis ili da se ne poštuju propisani standardi ili normativi i inspektor je obavezan da preduzme upravne mjere i radnje utvrđene posebnim propisom kojim je uređena oblast u kojoj se vrši inspekcijski nadzor.

U vezi pitanja o oduzimanju koncesionih prava, Vlada Crne Gore će kao koncesionar pokrenuti postupak raskida kada se utvrde nepravilnosti i kršenje obaveza iz ugovora o koncesiji i zakona. Što se tiče direktnog pitanja koje je postavljeno na koncesiju, odnosi se na Ministarstvo ekonomije, nalazimo se u fazi usaglašavanja aneksa koji podrazumijeva davanje garancije od 6 miliona od strane investitora za radove koji se odnose na izgradnju same hidroelektrane i garancije koje proizilaze i sve odgovornosti od toga posla. Treba da se dostavi garancija u nekom jako kratkom periodu, mislim da je rok 30. april. Ukoliko ne dobijemo sve ono što je potrebno da bi se garantovalo adekvatno izvršenje ugovora u ovom kratkom periodu, opet naglašavam, ugovor će biti raskinut.

U međuvremenu, stojim vam na raspolaganju za svaku inicijativu, pitanje u skladu sa svojim nadležnostima i kroz skupštinski odbor, odnosno kroz parlamentarnu raspravu i mimo njega.

Što se tiče konkretnih nalaza inspekcijskih organa dostavićemo vam u pisanoj formi.

Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite.

JELISAVA KALEZIĆ:

Imam i dopunsko pitanje, a hoću i da prokomentarišem.

Hvala, precizno ste mi odgovorili ono što ste mogli da kažete, iako sam ja, moram da vam kažem, proteklog vikenda bila u Bijelom Polju i obavijestila se na izvoru događaja da ovo što vi navodite kao nalaze inspekcije moguće da je bilo približno ali ne do kraja tačno prije ovih kiša, a sada je situacija bitno drugačija.

Molim vas, vi ste pomenuli i to je vjerovatno u nalazu inspekcije rečeno, ali stvarno suviše stidljivo, da je investitor radio na sanaciji klizišta ispod sela Mojstir, a nigdje ne kaže kako je nastalo klizište, kojih je razmjera klizište, koji su eksperti utvrdili obim klizišta i kakva su uputstva data za sanaciju klizišta? To je nešto što je jako osjetljivo.

Drugo, prema neformalnom saznanju investitor iz Austrije se ogradio od tog posla i na kontakt nevladine organizacije Ekološko društvo Crne Gore rekao da traži da ga više ne zovu jer on sa tim nema nikakve veze, što malo alarmantno ukazuje da tu ima nekih radnji o kojima mi čak i ne znamo a radi se o našem dragocjenom prostoru. Razmjere devastacije su takve da je rađena smišljeno i programirano, prosto teško da bi se postigle tolike razmjere. Budući da to nije vaša nadležnost, ja ću zahtijevati od gospodina Gvozdenovića da se time pozabavi, kao što ću zamoliti svoje kolege u Odboru za prostorno planiranje, ekologiju, poljoprivredu i turizam da pođemo i da vidimo. Gospodin Sead Sadiković pravi emisiju gdje se suočavamo sa jednom užasnom destrukcijom. Zbog čega - zbog toga što je napravljen niz pogrešnih procjena. Juče je premijer ministar ovdje rekao, doduše koristeći eufemizam, da postoji deficit znanja u organima uprave, možda i u Vladi, mislim i Vlada je to. Zašto je eufamizam? Ovdje se radi o ogromnom neznanju, ali nažalost kombinovanim sa potpunom neodgovornošću, da bi se postigli takvi efekti.

Dodatno pitanje bi bilo na osnovu čega se radi sanacija. Gospodin ministar je rekao da je po izvještaju inspekcije rečeno da se radi sanacija. Za sanaciju je potreban projekt, za sanaciju klizišta je potreban projekt, to je jako ozbiljan posao. To je dodatno pitanje.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Imam dodatno pitanje. Da li ćete odgovoriti sada ili na sljedećoj sjednici? U pisanoj formi, možemo i tako.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Što se tiče dodatnog pitanja, dobićete do sljedeće sjednice. Ne moramo se držati skupštinske procedure, to može da se desi i ranije ukoliko postoji bilo kakva neophodnost, pošto pominjete posljednje kiše koje su se desile.

Znači, ono što smo mi prezentirali su nalazi inspekcijskih organa koje smo imali do momenta sastavljanja pisma. To ne znači da inspekcijski organ ne može da pođe sjutra ujutro ponovo po zahtjevu koji može bilo koja strana da uputi. Tako da vam stojimo na raspolaganju da ovo dalje pratimo.

Gospodine ministre, kada će Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo ekonomije raspisati međunarodni tender za dodjeljivanje koncesije na eksploataciju laporca sa tehnogenog ležišta Jagnjilo u Pljevljima i izgradnju fabrike cementa, imajući u vidu da je za taj posao veoma zainteresovan veliki broj stranih investitora?

Obrazloženje: Prostornim planom Crne Gore predviđena je lokacija za izgranju cementare na području sela Otilovići u Opštini Pljevlja u neposrednoj blizini odlagališta Rudnika uglja na kom se nalazi oko 60 miliona tona laporca, osnovne sirovine za proizvodnju cementa.

Vlada Crne Gore je krajem 2008. godine raspisala javni poziv za dodjelu koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju cementnog laporca na tehnogenom ležištu Jagnjilo kod Pljevalja. Nakon sprovedenog postupka donesena je odluka o dodjeli koncesija investitoru konzorcijum "Kolaz SA- Francuska" i D.O.O "Montenegro cement kompani" - Pljevlja.

Radi javnosti želim da ih upoznam da je vlasnik firme "Montenegro cement kompani" ubijeni biznismen iz Kotora Dragan Dudić. Dakle, njegovoj firmi je Vlada Crne Gore 2010. godine dodijelila koncesije na laporac i otvorila mu prostor da gradi cementaru u Pljevljima. Ugovor sa odabranim ponuđačem iz dobro poznatih razloga nije realizovan, iako je ponuđač uz učešće Opštine Pljevlja izvršio kupovinu zemljišta na predviđenoj lokaciji za igradnju cementare, sproveo izvjesna istraživanja i djelimično izvršio pripremne radove na tom lokalitetu. S obzirom na rokove koji su bili predviđeni javnim pozivom i činjenicu da već više od dvije godine nema nikakvih aktivnosti investitora, Vlada nije preduzela nikakve korake da obnovi javni poziv, odnosno da pruži šansu drugim investitorima da nastave realizaciju ovog posla koji je od izrazito velikog značaja za sve građane opštine Pljevlja.

Činjenica je da postoje zainteresovani investitori, što je javno u nekoliko navrata potvrdio i aktuelni predsjednik Vlade Crne Gore. Interesovanje za izgradnju cementare u Pljevljima izrazilo je više stranih kompanija od kojih je najobziljnija GPU Sfera iz Sankt Peterburga sa kojom je Opština Pljevlja potpisala ugovor o osnivanju akcionarskog društva "Crnogorski cement Pljevlja", čije formiranje se privelo kraju.

Ovaj investitor traži da resorno ministarstvo raspriše tender za koncesije na laporac, da Luka Bar da u zakup plac za izgradnju dva silosa gdje bi bio skadišten cemenat i da država izmijeni prostorni plan Crne Gore i u njemu predvidi krak pruge Pljevlja- Prijepolje, što je i sa stanovništa koštanja i sa stanovišta izgradnje najracionalnija varijanta. Dakle, riječ je o uslovima koje će tražiti svaki ozbiljni investitor da bi obezbijedio plasman viška prizvoda na inostrano tržište. Imajući sve to u vidu, a prije svega značaj eksploatacije laporca za Opštinu Pljevlja i Crnu Goru u cjelini, smatram da bi odgovarajući tender trebalo da bude raspisan u najskorije vrijeme i stalno otvoren do pojave investitora koji bi ispuanjavao predviđene uslove, pri čemu bi svaki zainteresovani investitor bez diskriminacije ili protežiranja bio sa punom pažnjom i uvažavanjem tretiran od strane Vlade Crne Gore.

Završavam rečenicom:

U suprotnom, može se sa pravom zaključiti da Vlada Crne Gore nije zainteresovana za valorizaciju mineralnih sirovina koja se nalaze na području Opštine Pljevlja, a samim tim ni za ekonomski oporavak i dalji razvoj ove sredine i ukupnog sjevera Crne Gore.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministre imate riječ.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Zahvaljujem.

Uvaženi poslaniče Bojoviću, direktan i pisani odgovor na vaše pitanje glasi:

Sa razvojnog aspekta naše privrede, posebno suznačajna ležišta cementnog laporca u okolini Pljevalja, jer se radi o velikim ležištima kvalitetne sirovine koja može da se otkopava kao otkrivka uglja pri površinskoj eksploataciji. Polazeći od prethodno navedenog kao i od zainteresovanosti određenog broja pravnih subjekata za dobijanje koncesije Ministarstvo za ekonomski razvoj tada, a sada Ministarstvo ekonomije 2008. godine je pokrenulo zakonsku proceduru za dodjelu koncesija. Ministarstvo je od tada u više navrata objavljivalo javni poziv na koji nije bilo prispjelih ponuda.

Nakon interesovanja investitora "Kolasa"iz francuske i D.O.O. "Montenegro Cement Kompani" Pljevlja za dobijanje koncesije za izgradnju cementare i tu smo u potpunosti saglasni sa uvaženim poslanikom Bojovićem. Ministarstvo ekonomije je objavilo Javni poziv zainteresovanim investitorima za dodjelu koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralne sirovine cementnog laporca na tehnogenom ležištu "Jagnjilo" kod Pljevalja dana 19.12. 2009. godine. Za dodjelu navedene koncesije dostavljena je jedna ponuda i to Konzorcijum koji čine "Kolasa Francuska" i D.O.O "Montenegro Cement Kompani" Pljevlja. Vlada Crne Gore na sjednici od 06.maja 2010. donijela je odluku o dodjeli koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralne sirovine na tehnogenom ležištu. D.O.O "Montenegro Cement Kompani" je u većem dijelu vlasnik zemljišta koji zahvata lokalna studija lokacije Otilovići kojom je predviđena fabrika cementa, a ostali vlasnici su fizička lica.

U skladu sa članom 3 odluke Ugovor o koncesiji trebao se zaključiti u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu odluke. U ovom roku investitor nije pristupio zaključenju ugovora, a ni kasnije se nije interesovao za zaključenje istog. Ministarstvo ekonomije je već pokrenulo proces ponovne procedure za dodjelu predmetne koncesije s obzirom na značaj koji ona ima za grad Pljevlja i za Crnu Goru. Inicijator ove aktivnoti ministarstva je iskazana zainteresovanom od strane Opštine Pljevlja i njenog partnera građevinsko proizvodnog udruženja Sfera iz Sant Peterburga. Čim se riješe pravne dileme koje se tiču same tenderske procedure, a koje su proistekle iz činjenice da je raniji tender bio raspisan u skladu sa Zakonom o učešću privatinog sektora u vršenju javnih usluga, a da je sada na snazi Zakon o koncesijama Ministarstvo ekonomije će uvrstiti predmetnu koncesiju u plan davanja koncesija i objaviti Javni poziv za podjelu koncesija.

Sa stanovišta opet procedure, tender sam po sebi ne može biti stalno otvoren, jer to ne dozvojavaju stroge zakonske procedure koje važe u ovoj oblasti, ali Ministarstvo ekonomije je uvijek otvoreno za sve pozitivne inicijative kada je upravljanje mineralnim resursom u pitanju, napominjući da u Ministarstvu ne postoji bilo kakav diskriminatorski odnos prema bilo kom investitoru i da su svi zainteresovani investitori izloženi našoj punoj pažnji i uvažavanju. Dakle, kao direktan odgovor na ono što da kažemo provijava između redova, a dijelom i rečeno krajnje eksplicitno, Vlada Crne Gore je ekstremno zainteresovana da se dogodi investicija u fabriku proizvodnje cementa u Pljevljima na lokalitetu "Jagnjilo". O tome jako je dobro upoznata lokalna samouprava. O tome je lokalna samouprava jako dobro upoznata da smo rekli da ćemo staviti sve što su naše mogućnosti, raspisati tender onoga momenta kad dobijemo signal iz Opštine da Konzorcijum ili bilo koja druga pravna forma između Opštine i investitora iz firme Sfera je u kapacitetu da nastavi proces. Stojimo i sada iza toga i otvoreni smo u potpunosti za svaki predlog koji će se naći u funkciji realizacije ove investicije i siguran sam da to gradonačelnik jako dobro zna, gradonačelnik Pljevalja i da će on to isto potvrditi.

Opet ponavljam, spreman sam danas, sjutra, kada god treba da sjednemo ponovo da rezimiramo, ko šta treba da uradi da bi se do ove investicije došlo. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Bojović ima riječ.

VLADISLAV BOJOVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Gospodine ministre, Vi ste nam objasnili kako ste dodijelili koncesije Dudićevoj firmi. Takođe, rekli ste nam da je Dudićeva firma još uvijek vlasnik 80% zemljišta, što je tačno. Za otkup tog zemljišta, upoznaću vas ili podsjetiću vas, učestvovala je i Opština Pljevlja, kršeći određene zakone i propise u vrijeme kada je DPS vršio vlast u Opštini Pljevlja. Dakle, posao se namještao Draganu Dudiću. Sada kažete kako je pravi razlog što se dalje ne otvara prostor za ulaganje nekih novih investitora to što postoje pravne dileme. Ja mislim da je vrlo lako razriješiti pitanje pravnih dilema samo ukoliko postoji volja u Ministarstvu ekonomije i u drugim nadležnim ministarstvima. Ovdje se očigledno radi o tome da Vlada namjerno odugovlači i odlaže raspisivanje tendera za koncesije na Laporac koje bi mogao da iskoristi neki drugi investitor.

Dakle, motiv za postavljanje ovog pitanja, prije svega, leži u činjnici da je poslednjih nekoliko godina više investitora pokazalo interesovanja. Izdvojio sam investitora iz Rusije, s obzirom da je on dao vrlo konkretnu ponudu i razrađen plan koraka za realizaciju investicije. Ovaj investitor je ponudio da uloži 305 miliona evra, 210 miliona evra u cementaru i 95 miliona u krak pruge Pljevlja - Prijepolje. Znači, tako bi i Opština imala koristi od ubiranja raznih prihoda i Željeznica Crne Gore od transporta cementa i Luka Bar od skladištenja cementa. U toku investicionih radova bilo bi angažovano od hiljadu do hiljadu i 200 radnika, sva pljevaljska građevinska operativa bi bila angažovana, dok bi stalno zaposlenje dobilo preko 400 Pljevljaka. Dakle, ruski investitor nam je ponudio da od svojih para izgradi krak pruge Pljevlja - Prijepolje. Juče smo čuli premijera koji nam je obećao prugu Pljevlja- Bijelo Polje - Berane. Samo nam nije rekao od kojih para bi se to gradilo i kad bi se završilo. Znajući kako su završila sva njegova obećanja, apslolutno je jasno da se to ne bi dogodilo nikad.

Dakle, ova vlast je zarobila resurse na sjeveru Crne Gore i postavlja se pitanje, zašto se i na koga u ovom trenutku čeka? Ko je bacio oko na taj gore resurs ili je to sve povezano sa Draganom Dudićem i ljudima koji stoje oko njega? Da je u pitanju investitor koji je spreman, apsolutno sam siguran, na korupcionaški dio, vi bi mu otvorili prostor za ulaganja u roku od nekoliko dana. Međutim, pošto se vjerovatno radi o investitoru koji je vrlo ozbiljan i koji je spreman da poštuje zakone i nije spreman da ulazi u korupcionaške dilove ovo se sve odugovlači i otežava. Dakle, vlast ne može da se pohvali ni jednim jedinim ozbiljnim investitorom, stranim investitorom na sjeveru Crne Gore.

Kakve nam investitore dovodi ova vlast najbolji je primjer privatizacija Korporacije "Jakić" i Kompanija "Vektra Montenegro". Dakle, ovaj primjer i ovaj slučaj pokazuje da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za slobodno tržište i uslovi za slobodnu konkurenciju, već da je tržište u Crnoj Gori krajnje kontrolisano i dirigovano. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministar Kavarić ima minut.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Evo da bi bili do kraja precizni i jasni. Raspisaćemo tender onoga momenta kada stigne zahtjev iz Opštine Pljevlja da su spremni za realizaciju onoga projekta za koji vi kažete da je spreman. Mislim da je to tako u redu pogodba, evo javno kažem, takva inicijativa iz Opštine Pljevlja nije stigla. Ono što je bilo iz Opštine Pljevlja jeste vrlo konstruktivan dijalog kako da riješimo sve ono što su problemi i ono što je bio naš potupuno jasan stav. Onoga momenta kada ih riješite unutar mi ćemo da raspišemo tender toga momenta. Mi tu inicijativu nismo dobili do kraja i ne radi se ni o kakvom odugovlačenju sa strane Opštine Pljevlja, nego o realnim problemima koji treba da se riješe. Evo opet ponavljam, dogovor je kad Opština Pljevlja riješi sa investitorom ono što je u njihovom domenu mi ćemo toga momenta poslati Vladi predlog da se raspiše tender. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Bojović, minut.

VLADISLAV BOJOVIĆ:

Hvala, potpredsjedniče.

Kako to, Vi nama recite, da je Dudićeva firma 2010. godine ekspresno, po ubrzanom postupku i proceduri dobila tender za Laporac i dobila koncensije, a sada nam Vi navodite kako postoje određene pravne poteškoće, dileme i tražite od opštine da vama uputi zahtjev i tako dalje, za raspisivanje tendera, što apsolutno nije potrebno. Dakle, kako je on tada dobio po ubrzanoj proceduri koncesije na laporac i otvoren mu je prostor da uđe u ovu investiciju, a jednom ruskom investitoru koji treba da uloži 305 miliona evra se to ne omogućava. Dakle, Dragan Dudić, podsjećam kao pripadnik narko-klana,koga je svojevremeno pomilovao aktuelni predsjednički kandidat Filip Vujanović, koji će da izgubi izbore, je po ubrzanoj proceuri dobio tender vrlo lako i bez pravnih dilema dok se ruskom investitoru to ne omogućava.

Poštovani građani Crne Gore, u koncipiranju ovog pitanja bitno je bilo da na javnoj sceni sa predsjednikom Vlade razjasnimo nekoliko, po meni, ključnih elemenata.

Polazeći od Vašeg ekspozea, želim da čujem da li ste makar i najmanji dio onoga iz sopstvenog programa što ste prije 100 dana predstavili, realizovali ili barem počeli da ostvarujete.

Da li ste uspjeli da promijenite svoje dosadašnje navike u vođenju državnih poslova i konačno da počnete da radite u interesu svih građana Crne Gore?

Da li smo zadovoljni efikasnošću i kompetentnošću Vlade, ali i ostalih djelova državne uprave, koje su pod vašom direktnom kontrolom, odnosno koliko je ostavki aktivirano od onih famoznih pet stotina. Mi iz SNP-a na naša pitanja možemo da pretpostavimo i vaše odgovore. Očekivati je fraze, optuživanja, ničim izazvanu mržnju, osim ako se nije kojim pukim slučajem kod vas desila neka neočekivana katarza.

Poštovani građani Crne Gore, Klub poslanika SNP-a je prije dvadeset dana obezbijedio, za divno čudo, puno jedinstvo u Vladi Crne Gore, kada su svih predloženih 13 zakona odbili jednoglasno, bez obzira na sve ono što smo tražili. A problemi sa kojima se suočava Crna Gora, prije i nakon ovih sto dana, su nepostojanje rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, nepostojanje socijalnog kartona i poreskog identifikacionog kartona, lokalna samouprava sa preko 11 hiljada zaposlenih koja ima dug preko 200 miliona evra, Crna Gora koja je talac nekvalitetnih kredita, zelenašenje, nekontrolisano iznošenje novca iz zemlje, visoke kamatne stope u uslovima kada bankarski sektor ostvaruje na godišnjem nivou samo za naknadu od platnog prometa neto prihod od 50 miliona evra. Uvoznički lobi u Crnoj Gori koji omogućuje da vrijednost jednog evra u Crne Gore nije adekvatna jednom evru u Italiji. Siva ekonomija, posebno u turizmu, preko milijardu prihoda koji se ne oporezuje.Odluke Savjeta za privatizaciju pokazuju da jedino vrijedno što možete raskinuti su ugovori o privatizaciji u turizmu, pa meni nije jasno zašto preskočiste Vektru Boku. Da li je opravdano da Vlada proda HTP Boku sa kompletnom imovinom od 48 hiljada metara kvadratnih pod objektima i 130 m2 zemljišta za 22.202.000,00 evra, a da se sada borimo da naplatimo od tog strateškog investitora poreski dug na način da on samo jedan objekat restoran Levanger prodaje za milion i 300 hiljada evra.

Mogućnost korišćenja ogromnih potencijala Crne Gore predlažem, pošto je prethodna Vlada to finansirala, da se pročita Edicija Crnogorske akademije nauka i umjetnosti za povećanje kompetetivnosti Crne Gore.Turizmam, energija, ribarstvo, flaširana voda za piće, aktiviranje, predsjedniče Vlade, a ne oporezivanje, najmanje dvije milijarde evra depozita koji se danas nalaze u crnogorskim bankama i još manje četiri milijarde evra koliko se nalazi u inostranim bankama koje imaju crnogorski rezidenti, ogromna imovina kojim raspolaže država Crna Gora a koja nije sada u funkciji. Nekoliko primjera, primjer španske regije, čija je teritorija duplo manja od Crne Gore i ima 320.000 stanovnika. Dvije dominantne grane su vinogradarstvo i maslinarstvo. Prosječni dohodak per kapita tih stanovnika, te španske regije je veći nego prosjek dohodak per kapita u Luksenburgu. Island kao primjer kako se može riješiti dužnička kriza, gdje je zakonom definisano da svaki kredit koji prelazi 120% prihoda na godišnjem nivou komitenta bude otpisan i da država to preuzme.

Žao mi je a nadam se da ćemo 10. aprila imati priliku da razgovaramo o KAP-u i svim ovim stvarima, ali moram da kažem da mi je mnogo poštenije, mnogo pravednije, mnogo korisnije da, ako neko ima bojazan od bankrota Crne Gore, da Crna Gora bankrotira zbog obaveza prema svojim građanima i ljudima koji su zaposleni, ljudima koji su zaposleni u tim kolektivima, a ne prema ne znam kome.

Ono što je realno, palanačka filozofija inferiornosti, koja se nadomještava pojavnim oblicima malograđanštine, ne može biti razvojna šansa Crne Gore.Podržavajući tezu “ne radeći ništa, da se nešto promijeni”, da to predstavlja izdaju budućih generacija smatram da ova Vlada treba da podnese ostavku.

Da postoji u Crnoj Gori zakon o Vladi, ovaj predlog bi bio drugačije učinjen, jer nijesu niti su svi isti vladajućim partijama.

Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Izvinite, ponovo za ovaj redosljed, nije bila namjera, ponavljam, osvrtom na papir sam pogrešno pročitao i naravno nije vaša krivica nego službe i moje koncentrisanosti na prethodni dijalog da bude što više balansiran.

Predsjedniče Vlade, izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Vlada je uvijek bila otvorena za razmatranje inicijativa koje doprinose da se na optimalan način unapređuju uslovi za rješavanje aktuelnih izazova za crnogorsko društvo. Dio takvih inicijativa imala je i Socijalistička narodna partija, one su pažljivo razmatrane na Vladi i Vlada je dala jasne odgovore za njihovu neprihvatljivost. Dio onoga što ste predlagali bio je već implementiran u propise koje regulišu oblast, čije ste izmjene tražili, mislim na predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli državne pomoći,dio je bio u koliziji sa zakonskim rješenjima iz oblasti koje su u vezi sa onim što ste željeli mijenjati, mislim na predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada u odnosu na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a dio je sadržao kontradiktorne odredbe u istom predlogu zakonskog teksta, predlog zakona o zaštiti državnih interesa u elektroenergetskom sektoru.

Dakle, ponavljam ocjenu, ova Vlada je uvijek otvorena za najširi konsenzus o rješenjima koja će doprinositi optimalnom rješavaju problema iz svih oblasti crnogorskog društva. Vjerujem uz to, svima mora biti jasno da je odgovornost Vlade za implentaciju takvih rješenja najveća, te je i pažnja najizraženija prilikom procjene o prihvatljivosti predloga.

U dijelu u kojem pitate šta je Vlada uradila u interesu građana i da li je ova Vlada kompetentna i efikasna, podsjetiću vas, s obzirom na ograničeno vrijeme na sljedeće: Najprije na to da sve makro ekonomske politike moraju biti usmjerene na očuvanje i jačanje stabilnosti sistema, budući da su instrumenti makroekonomske politike u valorizovanoj ekonomiji ograničeni, odnosno sa nedovoljnom snagom odgovornosti za kontraciklično djelovanje u kriznim vremenima, ostaje na fiskalnoj politici i fiskalnim instrumentima.

Stoga je ova Vlada u proteklih sto dana bila fokusirana na zaustavljanje trenda pogoršanja fiskalnih parametara, u prvom redu budžetskog deficita i njime generisanog nivoa javnog duga. Dakle, odlučno smo usmjerili kapacitete ka snaženju fiskalnih pozicija u pravcu dostizanja stabilnosti, koja je preduslov za finansijsku stabilnost, ekonomski rast i razvoj u krajem veći nivo životnog standarda.

U drugom pravcu smo napravili značajan iskorak, i to kroz paralelno djelovanje na više kolosjeka, počev od usvajanja budžeta koji na svim pozicijama, osim u dijelu jačanja kapaciteta potrebnih za integracione procese ima elemente štednje, zatim kroz definisanje paketa o dodatnim mjerama fiskalnog prilagođavanja i stavljanje posebnog akcenta na borbu protiv sive ekonomije, do aktivnosti koje su usmjerene na restrukturiranje javnog duga.

Mjere koje smo primijenili djelujući na ovim poljima su uglavnom nepopularne. Jasno je da Vlada od njihove implementacije ne očekuje političke poene, ali očekuje efekte u vidu doprinosa ostvarenju našeg cilja, to je što skorija stabilizacija javnih finansija.

Efekti paketa mjera fiskalnog prilagođavanja procijenjeni su za 30 miliona eura, dok su rezultati i aktivnosti na planu suzbijanja sive ekonomije već vidljivi i procjenjujemo da će dodatno snažno uticati na smanjenje deficita budžeta za tekuću godinu.

Izvorni prihodi budžeta za prva dva mjeseca ove godine u odnosu na prošlogodišnji uporedni period veći su za 11,1%, odnosno u apsolutnom iznosu 13 miliona, dok se u prvoj polovini marta naplata prihoda dodatno povećala.

Niži deficit značiće postepeno smanjenje potrebe za finansiranjem, a samim tim dovesti do smanjenja nivoa javnog duga u narednim godinama. Ovo će značiti fiskalno rasterećenje godina pred nama, manje izdvajanja za otplatu rata i kamata, a više za javne investicije koje osim što stimulišu privrednu aktivnost i otvaraju nova radna mjesta znače moderniju infrastrukturu, bolju zdravstvenu zaštitu, kvalitetnije obrazovanje i poboljšanje svih ostalih usluga koje opredjeljuju kvalitet života naših građana.

Paralelno sa aktivnostima usmjerenim na jačanje fiskalnih pozicija, Vlada ulaže napore u funkciji snaženja i adekvatne izgradnje privredne strukture Crne Gore, uz posebnu pažnju prema stavljanju u funkciju energetskih, turističkih resursa za proizvodnju hrane i razvoja klastera prerađivačke industrije.

Uz ove mjere u kontinuitetu radimo na unapređenju sistema zdravstvene zaštite, brinemo o najranljivijim kategorijama kroz socijalno humanitarna davanja kao i o mladima kroz pokrenuti program stručnog osposobljavanja. U narednom periodu svakako treba računati na pozivitna očekivanja u vidu benefita po osnovu ostvarenog statusa kandidata i efekata kovengercije evroatlantskim integracijama.

Kontinuirano radimo na još jednom stubu ekonomske politike, sprovođenju strukturnih reformi na unapređenju poslovnog okruženja, koje će doprinijeti dinamiziranju ekonomskog rasta, odnosno postaći stvaranje nove vrijednosti. U tom kontekstu vrlo ćemo pažljivo proučiti sve što predlaže Socijalsitička narodna partija na planu reforme poreskog sistema i računam da kroz radno tijelo formirano kod Ministarstva finansija vaši predstavnici već imaju mogućnost da iznesu predloge o kojima ste vi govorili.

Takođe, evo jedna rečenica.Govorili ste o programu koji je Vlada realizovala, preispitivanja ugovornih aranžmana o privatizaciji u oblasti turizma, i pitali, zašto ugovor za "Vektra Boku" nije raskinut.Veoma jasno, u zaključcima Savjeta za privatizaciju, zato što je ona u međuvremenu uvedena u stečaj i u nadležnosti je stečajnog suda.Dakle, njenom imovinom raspolaže stečajni sudija, preko stečajnog upravnika, a tu su sada zatvorene mogućnosti za bilo kakvu intervenciju izvršne vlasti.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Bilo je precizno, vremenski precizno.

Izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Dakle, evo prilike da popravim pitanje.

Da li je privatizacija "Vektre Boke" po Vašem mišljenju bila kvalitetna? I gospodine Đukanoviću, ova Vlada je dobila mandat od građana da izvede Crnu Goru iz ekonomske krize i rešava socijalne probleme. Pitao sam oko toga, vidio sam da nijeste odgovorili. Ali, ono zašto nemate mandat je da se svađate sa makar polovinom naroda u Crnoj Gori, pronalazeći "I dalje unutrašnje ili neke stare, nove spoljne neprijatelje, svjesni, vjerovatno, svoje nespremnosti da se bavite onime za čem ste dobili podršku 14. oktobra".

Dalje, to što ova Vlada ne rešava problem energetsko-metalurškog repro-lanca, ne može abolirati bilo koga ozbiljnoga u ovoj zemlji da mirno sjedi i posmatra kako se sprovodi do kraja projekat spržene zemlje.

Što se tiče SNP-a, smatramo da patriotizam prema ovoj državi se pokazuje tako što se štite interesi svih građana, obezbjeđuju prava svih zaposlenih, instalira se princip socijalne pravde, naplaćuju se sva poreska potraživanja, a ona su sad 350 miliona evra. I pošto ste pomenuli princip fiskalne konsolidacije, ovo je, ne Vama, nego ministru finansija, predlažem da primijeni projekat koji postoji u Hrvatskoj, a to je projekat mobilnih fiskalnih kasa, odnosno da na svakom mjestu u Crnoj Gori, gdje se obavlja privredna djelatnost, a postoji mobilna mreža, može da se naplati porez.

Dakle, ako ova Vlada, ako ne podnesete ostavku ili ako danas u pet sati kada bude Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, SDP ne izađe iz Vlade, ako nastavi u narednom periodu, patriotizam ...

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hoću, hoću, kako neću.

Vi ste ovdje gosti, što ne znači da imate viška prava.

Izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Dakle, patriotizam je zaista plaćanje poreza, i ne bih želio oko toga dužiti.Ono što smatramo da treba da bude cilj, da 2020. godine Crna Gora ima najveći bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u regionu, odnosno da sadašnje liderstvo nekoliko pojedinaca pretvorimo u liderstvo Crne Gore, a za to je potreban red, rad i odgovornost. Ne planiramo da upravljamo zatečenim stanjem, nego hoćemo da ga mijenjamo na mnogo bolje. Ne opredjeljujemo se za ubrzavanje istorije samo, i ne želimo samo puki diskontinuitet.Želimo stvarnu promjenu sistema vrijednosti u Crnoj Gori.Hvala Vam velika.

Ako dozvolite samo malo podataka ...

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Samo izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Nemam, zato što mi je isteklo ovih tri minuta, a vrijeme tek dolazi.

Uplaćeno je u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, gospodine predsjedniče Vlade, od 23. maja 2009. godine do 30. novembra 2012. godine, 18. 211.746 evra, potrošeno namjenski za programe profesionalne rehabilitacije, 1.247.264, 40 evra, preusmjereno odlukama užeg kabineta Vlade Crne Gore 16.964.481,60 evra socijalno najugroženije kategorije stanovništva. Hvala vam.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Predsjedniče Vlade, izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Ideja za razmišljanje, nemam ništa protiv. Poslovnik Skupštine je nešto čega ću se pridržavati, ali vidijeli ste iz izlaganja gospodina Milića da se za pet minuta ili sada za tri minuta može otvoriti 30 pitanja.

Naravno, mogu preko svih njih pretrčati, ali ne znam da li time zadovoljavamo interes javnosti. Što se mene tiče, ne borim se za veće učešće i prisustvo, ali vam predlažem da razmislite. Ako želimo da doprinesemo kvalitetu odgovora, onda teško da za pet minuta možemo obraditi problematiku kakav je KAP.

Razmislite vi, što se mene tiče nema nikakvog problema, mogu da budem veoma kratak, mogu da etiketiram, mogu da radim šta hoćete, ali mislim da je najbolje da se posvetimo problemu i da obezbijedimo vrijeme za tretman tog problema.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Na početku sam rekao, da ne ostanemo bez odgovora, ne ide vrijeme.Da je ovo prvo iskustvo, zajedno ćemo ga procijeniti i što je bolje za dijalog i što je bolje za razjašnjavanje, ne samo dijaloga, da ne postane dijalog svrha sam po sebi, nego ćemo razmotriti, kako možemo dobiti bolji rezultat iz našeg dijaloga.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Ne, nemam ništa protiv, mogu da pošaljem pisani odgovor i da ne dolazim uopšte.Radiću nešto drugo.Ali, razumio sam, da je to smisao, da imate premijera jednom nedjeljno u Parlamentu, hajde da vidimo zašto?

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ne još jednom neđeljno, ali idemo ka tome, idemo ka tome.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Da, opasnost je stvarno, samo ste se prepali.

Znači, da dovršim to o čemu sam govorio, kao učincima Vlade. Znači, fiskalne mjere koje su preduzete u prethodnom periodu obezbijediće finansijsku stabilnost koja je u uslovima produženog djelovanja ekonomske krize zaista neophodna, a implementacija mjera ekonomske politike stvoriće stabilnu osnovu za unapređenje konkurentnosti domaće privrede,snažnije privlačenje stranih investicija, jačanje domaćeg preduzetništava i generisanje novih vrijednosti, odnosno snažniji ekonomski rast koji je osnov za kontinuirano poboljšanje kvaliteta života naših građana, što je bila osnovna preokupacija programa kojeg sam predočio Parlamentu 4. decembra prošle godine.

Veoma kratko, u odgovorima na nekoliko direktnih pitanja koje je postavio gospodin Milić.

Što se ostavki tiče, gospodine Miliću, dakle, preda mnom su još tri i po godine mandata predsjednika Vlade, i već sam više puta kazao da su ostavke svakog dana aktuelne. Znači, preda mnom je svakodnevno preispitivanje kvaliteta rada svakog pojedinca u administraciji sa ambicijom da obezbijedimo administraciju koja će biti lojalna državnim interesima Crne Gore, profesionalna, posvećena, koja će biti dovoljno moralna da ispuni sve obaveze sa kojima će se suočavati Crna Gora u narednom periodu.

Drugo pitanje - zašto se svađam sa polovinom Crne Gore? Nijesam razumio da se svađam niti kroz svoj svakodnevni rad, a posebno kroz današnji nastup u Parlamentu.Vjerovatno vam je ostalo u sjećanju neko naše svađanje iz nekog prethodnog perioda, i to pitanje ste očigledno uzeli iz neke prethodne rasprave u Parlamentu.

Treće pitanje je oko energetsko-metalurškog kompleksa, koje ste postavili. O tome sam govorio u odgovoru na prethodno pitanje poslanika Mandića, i kazao, imate predlog Vlade kako obnoviti vitalnost tog kompleksa. Izvolite, podržite i preuzimam odgovornost za implementaciju bez potrebe da dijelimo tu odgovornost sa vama. Podržite kao Parlament i preuzimamo odgovornost za realizaciju toga. Ako imate drugi koncept, nema nikakvog problema, preuzmite odgovornost za taj koncept. Vlada se neće gurati da nosi i taj dio odgovornosti, ima dovoljno svoje odgovornosti i nema nikakvog problema. Računamo da državni organi Crne Gore treba da zajedno promišljaju odgovornost za ono što su vitalni ekonomski i državni interesi Crne Gore.

Četvrto, oko pitanja "Vektra Boke", da li mislim da je to bila uspješna privatizacija, reći ću vam ovako. U tom trenutku, jedna od najuspješnijih. Dakle, mi smo tada za akcije dobili 22 miliona eura, da, da 22 miliona keša, plus je plaćeno iznad 10 miliona, onaj dodatak akcija koje je "Vektra" kupila od mađarskog partnera koji je prethodno bio ušao u "Boku". Dakle, danas nažalost vidimo da on nije bio u stanju da zbog globalne krize realizuje program. Imamo problem, i zbog toga preispitujemo tu privatizaciju.Ali, ako me pitate, da li je to bio dobar privatizacioni ugovor, reći ću vam, odličan.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

MILO ĐUKANOVIĆ:

I napokon, znači, Vlada iz svega o čemu sam govorio, naravno, nema namjeru da podnosi ostavku, na što ste nas pozvali. Mislim da smo kompetentno i odgovorno radili ovih 100 dana, ali to je stvar svakodnevnog ocjenjivanja. Spreman sam da se suočim sa ocjenom koju ne izričem samo ja nego i parlament i ukupna crnogorska javnost.

Ja mislim da je poslije prvog pitanja i odgovora poslaničkom Klubu Demokratskog fronta potrebno neko osvježenje, jer ovo je teško izdržati. Nijesmo mi znali da je sve ovako krenulo. Prije nego što taj auto-put završi ili počnu radovi na auto-putu, počne ta izgradnja kabla, valorizovanje svih resursa sa kojima raspolaže Crna Gora, ja bih želio da pitam o jednom preduzeću koje ste Vi naslijedili kada ste postali premijer, ono je preživljelo, ne znam koliko će uspjeti da živi, ali za razliku od “Titeksa”, “Radoja Dakića” i čitavog niza preduzeća koje ste upropastili ovo jeste prezaduženo, ali je još uvijek živo, pa ću Vas pitati o Kombinatu aluminijuma. Vi prosto, imam neki osjećaj, Vi i vaša Vlada da ste se za zelen bor dohvatili i on bi se osušio, a ne ta preduzeća koja ste naslijedili. Imate ovako dobru retoriku i moram da pohvalim ovo o budućim akcijama šta će da se radi, jedini je problem što to slušamo 20 godina, ali ništa od toga. Niti auto-puta niti novih elektrana, čak ni ove termoelektrane koja treba da se proširi, ništa nije urađeno. Ali evo da ja pročitam pitanje vezano za Kombinat aluminijuma:

Gospodine Đukanoviću,Vi i vaša Vlada ste preko tajkuna, koje ste stvorili, opljačkali i prezadužili Kombinat aluminijma u Podgorici. Prva faza uništenja ovog preduzeća je trajala od Vašeg prvog premijerskog mandata pa do 2005. Te godine Vlada kojoj ste opet Vi bili na čelu prodala je Kombinat aluminijuma Podgorica za mizeran iznos, desetostruko manji od njegove realne vrijednosti, i bez utvrđivanja prirode i karaktera dugova kojim ste ga Vi i vaši partneri opteretili. Tada ste obavijestili crnogorsku javnost da je riječ o poslu decenije, da je Kombinat aluminijma dobio dobrog domaćina a Vlada pouzdanog partnera. Osam godina kasnije, ovaj poslovni aranžman je proizveo nesagledive finansijske posljedice po sve građane Crne Gore, a Vi ste i dalje na čelu Vlade, pa tražim da odgovorite: Zašto tako očigledno sprečavate nadležne državne organe da rade svoj redovan posao? Građani koji plaćaju ceh ovog vašeg posla, zahtijevaju da se utvrdi konkretana odgvornost lica iz vladajuće strukture koja su svojim koruptivno-kriminalnim postupcima u ovom slučaju doveli do direktnog sloma crnogorske ekonomije a KAP pretvorili u jednu prezaduženu ruinu koja u ovom trenutku vuče u ambis cijelu Crnu Goru.

Evo, gospodine Đukanoviću, kao što i sami možete da zaključite i zaključivali ste prethodnih godina, Kombinat aluminijuma je jedno važno preduzeće. Dakle, Crna Gora raspolaže sa velikim bogatstvom. Mi smo jedna od rijetkih evropskih zemalja koja raspolaže sa tako velikim količinama boksita, imamo Kombinat aluminijuma koji su gradile generacije koje su radile prije nas, imamo obučenu radnu snagu, kao što smo imali nekada u metalopreradi u Nikšiću, u "Radoju Dakiću". Dakle, imamo obrazovanu radnu snagu koja je mogla da unaprijedi proizvodnju KAP-a. I kako govore ljudi koji su vodili KAP ili radili u institutu KAP-a, on je nekada proizvodio na desetine pa čak i stotine finalnih proizvoda. Od vremena od kako Vi upravljate Vladom Crne Gore, uzimajući u obzir naravno i sankcije koje su pogodile Crnu Goru i nekadašnju saveznu Republiku Jugoslaviju i problemi koji su bili po tom osnovu, ne želeći ništa suvišno da dodam Vama i Vašoj Vladi, ali to su bili problemi koji su prestali da postoje nakon skidanja sankcija. I evo od tada je protekao čitav niz godina, izuzev pljačke, izuzev uništavanja tog preduzeća, odsustva jedne dobre ideje kako da se valorizuje Rudnik boksita, kako da se valorizuje Kombinat aluminijuma. Mi smo stigli u poziciju da smo napravili prezaduženo preduzeće koje uništava čitavu Crnu Goru.

Ja ću vas podsjetiti da Ugovor koji je zaključen sa Glenkorom koji je zaključio vaš prethodnik a sadašnji predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović i koji traje do 2016.godine, jer u međuvremenu ga je još jedan direktor produžavao da je taj Ugovor obavezao Kombinat aluminijuma da prodaje kao svoj zadnji proizvod onaj najobičniji ingot koji je najjeftiniji proizvod koji je mogao da prodaje Kombinat aluminijuma. Zašto smo mi kao zemlja, zašto smo mi kao država dovedeni u stanje da prodajemo iz Kombinata aluminijuma, pošto se preradi kroz tu prljavu tehnologiju i dobijemo neki polufabrikat, da ne idemo na viši stepen prerade, da ne uradimo onošto se uradilo u Mostaru kroz modernizaciju Kombinata? Zašto smo se opredijelili da ga prodamo, a da nijesmo utvrdili prave dugove, znate i sami koliko se ljudi obogatilo.Takođe znate, da se ti ljudi kada su ostavili te unosne trgovine sa Kombinatom aluminijuma i prešli u neki drugi biznis, svi redom propali. Dakle, mi smo imali jednu tajkunsku elitu koja je bila samo obučena za pljačkanje onih državnih resursa sa kojima je raspolagala ova malena zemlja. Ja imam pravo na komentar.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Imate pravo tri minuta na komentar i dao sam vam deset sekundi više. Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodine Mandiću, na početku bih se složio sa Vama da je riječ o jednom veoma važnom preduzeću, dakle jednoj vrlo važnoj privrednoj djelatnosti u Crnoj Gori. Vjerujem da ćemo se složiti i da su ove kratke dionice od pet minuta veoma kratke da bismo se mogli ozbiljno i dotaći ovog problema. No pokušajmo, pa koliko stignemo.

Nakon privatizacije KAP je u narednih nekoliko godina do početka globalne krize ispunjavao sve svoje obaveze iz poslovanja. Elektroprivreda Crne Gore, Rudnici Boksita Nikšić, Željeznica Crne Gore i Luka Bar su poslije dugog perioda dobili sigurnog klijenta. Kupac prihvatio da u direktnom kontaktu sa glavnim kreditorima standard bankom Glenkorom vrati pretprivatizacioni dug koji u novembru 2005.godine, na dan privatizacije iznosio 96,5 miliona dolara. Država je redovno ubirala poreze i doprinose na lična primanja u iznosu od 13 do 15 miliona eura godišnje. Prosječna neto plata je porasla sa oko 450 u 2005.godini, na preko 900 eura. Prva dva investiciona perioda ostvarena su u planiranom obimu,a treći koji je završen 30.novembra 2008.godine ispunjen sa od oko 50% zbog drastičnog pada u četvrtom kvartalu 2008.godine. Obaveze koje se tiču prava zaposlenih u KAP-u i u zavisnim društvima su ispoštovane i u tom trećem investicionom ciklusu.Nijesu ispunjene obaveze pokreta prerađivačkih kapaciteta. Takođe, u tom periodu, podsjećanja radi, Kombinat aluminijuma je izmirio zaostali dug prema Elektroprivredi iz pretdrivatizacionog perioda u iznosu od 16,5 miliona eura. Svi proizvođači aluminijuma u svijetu suočili su se sa krupnim posljedicama globalne ekonomske krize iskazali ogromne gubitke u poslovanju u 2009.godini.Nekoliko kompanija je potpuno obustavilo proizvodnju, a ostale su drastično smanjile broj zaposlenih i proizvodnju za od 10 do 60%. Cijena aluminijuma je od 3.290 dolara u julu 2008.godine pala na 1.375 dolara u prosjeku tokom 2009.godine, a padala je čak i na 1.253 dolara. Danas je na nivou od oko dvije hiljade dolara za tonu. U KAP-u je od trećeg kvartala 2008.godine, odnosno od početka globalne ekonomske krize proizvodna cijena značajno veća od prodajne osnovni razlog je visoka cijena troškova radne snage i cijena električne energije. U odnosu na druge proizvođače aluminijuma u svijetu trenutno je u prosjeku cijena električne energije oko dva puta veća, a produktivnost oko četiri puta niža. Pored toga, KAP je kreditno prezadužen i postojeća situacija je ekonomski neodrživa.

Krajem 2008.godine su se odvijali razgovori između menadžmenta KAP-a i predstavnika Vlade Crne Gore o tome kako Vlada može pomoći KAP-u da prevaziđe probleme u kojima se nalazi. Vlada je definisala predloge mjera koje je bila spremna da podrži kao i svoje viđenje obaveza koje treba da preuzme CEAK kao većinski vlasnik. Ti predlozi mjera su se uobličili ugovorom o poravnanju koji je potpisan 16.11.2009.godine, a zaključen nakon ispunjenja ugovorom definisanih preduslova 26.10.2010.godine.Vlada Crne Gore je preuzela obavezu da podrži kompaniju subvencioniranjem troškova električne energije do kraja 2012.godine. Realizacijom socijalnog programa radi optimizacije zaposlenih i reprogramom obaveza koje KAP ima prema konzorcijumu banaka , na osnovu ranijih kredita uz pomoć garancije Vlade na ukupan iznos od 135 miliona eura. Takođe, otpisom potraživanja prema državi u iznosu od 110 miliona eura.

Obaveza IM plus grupe i CEAK bile su odricanje od potraživanja po ugovoru o kreditu od 40,4 miliona eura kao i ugovora o kreditu u iznosu od 27,7 miliona dolara, uz to CEAK je polovinu svojih akcija prodao državi Crnoj Gori za 1 euro sa mogućnošću ponovne kupovine. Takođe, po osnovu ugovora o poravnanju obaveza koje je preuzeo CEAK je obezbjeđenje sredstava u iznosu od 5,8 miliona za plaćanje kamate po kreditu VTB banci. Zaključenjem ugovora prekinut je arbitražni postupak između CEAK-a i Vlade Crne Gore. Program dobrovoljnog prestanka radnog odnosa zaposlenih započet je decembra 2009.godine, isplaćene su otpremenine za 1.234 zaposlena u iznosu od 17,8 miliona eura od čega su sredstva KAP-a bila 15,3 miliona eura. Definisan je minimalni investicioni program od 39 miliona eura za pet godina kao obaveza većinskog vlasnika.Podsjećam u 2010., uz ocjenu revizora realizovan je investicioni ugovor od 8,5 miliona eura u 2011. godini 6,5 miliona eura. Po prijemu zahtjeva za odlaganje izvršenja obaveza po osnovu dospjeća glavnice od strane KAP-a sa OTP bankom se u pregovorima došlo do rješenja a Dojč banci se moralo isplatiti 34,4 miliona eura. Razmatrajući novonastalu situaciju Skupština je 29.februara 2012.godine usvojila zaklučke u kojima je ,između ostalog, traženo da Vlada raskine ugovor sa CEAK-om i da preuzme sve neophodne mjere uključujući i one koje su vezane za snabdijevanje električnom energijom, za rješavanje socijalnog aspekta i pitanje dugova, kao i da učini napor da se izbjegne stečaj kao neželjena moguća opcija usmjerena u pravcu održanja proizvodnje, uvažavajući značaj KAP-a za crnogorsku ekonomiju. Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Izvolite, kolega, tri minuta, pa opet tri minuta. Izvolite.

ANDRIJA MANDIĆ:

Dakle, da ne bi bilo nikakve zabune Demokratski front želi da Kombinat aluminijuma radi. U našem programu veoma smo jasno zapisali da mi želimo da Kombinat aluminijuma bude u državnom vlasništvu. Ali imamo jedan problem. Kombinat aluminijuma je bio u većinskom državnom vlasništvu do 2005.godine, imao je dugove otprilike od oko 220 miliona, za koje se više puta ovdje na različitim odborima u Skupštini Crne Gore raspravljalo da su ti dugovi naduvani i da su to dugovi koji su određeni tajkuni razne strukture i banke ispostavljale Kombinatu aluminijuma i da je to bio rezultat kriminalno-koruptivnih aktivnosti. 2005.godine, upravo se Kombinat aluminijuma prodaje da bi se riješilo pitanje dugova da se ne opterećuje zemlja, ali taj novi vlasnik nije želio tog momenta da uđe u utvrđivanje, konkretno utvrđivanje karaktera tih dugova. I šta onda imamo, kroz osam godina? Mi ćemo sada ponovo da vratimo Kombinatu državno vlasništvo, s tim što će sada Kombinat biti dužan 300 miliona, jer ugovorom o poravnanju novi vlasnik je prisilio Vladu, raspolažući sa dokumenticijom o mnogim kriminalnim radnjama koje su se radile u Kombinatu aluminijuma, da potpiše onako loš ugovor o poravnanju 2008., kao što su vas prisilili da nijeste mogli godinu dana da realizujete zaključke Skupštine Crne Gore koje ste vi donijeli, vaša parlamentarna većina je donijela te zaključke. Zašto to nijeste uspjeli da uradite? To je pitanje za vas i za vašu Vladu, ali znam kakve će biti posljedice. Crna Gora je na ivici bankrota zbog Kombinata aluminijuma i politike koju vodi Vlada Crne Gore. Ovo je pitanje koje mora da riješi vaša Vlada. Nemojte misliti da će neko iz opozicije praviti dil sa bilo kojom komponentom Vlade kako bi se navodno ovo pitanje riješilo, jer je ovo najvažnije pitanje Crne Gore, a vi ćete, sa dvije različite politike, nastaviti i dalje da vladate i da upravljate Crnom Gorom a neko iz opozicije sa jednom od stranaka u Vladi da rješava ovo pitanje.

Dakle, budite odgovorni, prihvatite posljedice vaših odluka i kao vlada se odgovorno odnesite prema ovom pitanju, utvrđujući konkretnu odgovornost: ko je kriv za to što se Kombinat 2005. godine, sa 220 miliona duga, privatizovao, a sada se treba platiti 51 milion da bi se preuzelo 300 miliona duga, i da on ponovo bude u državnom vlasništvu. Mislim da svako može da pita - pa čekajte, ljudi, kako se ova politika vodila, šta je ova vlada radila, čije su ovo odluke, ko stoji iza ovoga. Ili mislite da je dovoljno da kao u prethodnom odgovoru se izađe i počnu da se slažu šarene slike izgradićemo auto-put, povući ćemo kabl prema Italiji, izgradićemo nova energetska postrojenja, i tako iz godine u godinu, a ono što ste naslijedili od vaših predaka, ono što ste naslijedili od prethodnih generacija već ste skrckali, potrošili, podijelili, iznijeli iz zemlje ili stavili negdje u neke štekove i vjerujete da će građani Crne Gore i dalje glasati, i to po pravilu. Ispostavlja se da oni najsiromašniji, oni koji su u stanju socijalne potrebe zbog 30, 50 ili nekih 100-injak evra glasaju.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Izvolite, predsjedniče Vlade.

MILO ĐUKANOVIĆ:

U prethodnom dijelu odgovora sam gospodinu Mandiću predočio ono što je rađeno do mandata ove vlade i odlična je sada prilika da kažem šta je i predložila ova vlada i odlična je prilika da gospodin Mandić upravo uradi ono što je najavio - da pomogne da Kombinat aluminijuma opstane.

Dakle, na početku želim da vam kažem da nije tačna vaša informacija da će se preuzeti Kombinat aluminijuma sa 300 mil. eura duga. Znači, Kombinat aluminijuma će se preuzeti bez dugova, odnosno jedini dug Kombinata aluminijuma će biti upravo ovaj dug prema scenariju koji Vlada predlaže, koji bi Kombinat aluminijuma platio dosadašnjem većinskom vlasniku da izađe iz Kombinata. Sve ostalo bi bilo konvertovano u akcije, uz preuzimanje akcija od strane države, čime bi država preuzela gotovo 60-ak% akcija.

Dakle, dozvolite da podsjetim na taj predlog koji smo dali.

Nakon sastanka predstvnika Vlade i "EN plus" održanog 5. februara 2013. u Podgorici, pripremljen je Predlog za preuzimanje vlasništva u KAP-u od strane države i za izlazak Kombinata aluminijuma iz krize. Predlog je da Vlada povrati vlasništvo u KAP-u a da zauzvrat KAP u petogodišnjem periodu izmiri dio postojećeg duga prema VTB banci od 40 miliona. Znači, nije riječ ni o kakvom poklonu. KAP je dužan 80 mil. VTB banci i CEAK-u i VTB banka i CEAK predlažu da im se, umjesto 80, otplati 40 u roku od 4 i po godine, a da oni za uzvrat prenesu akcije državi.

Znači, predlog podrazumijeva da Vlada preuzme obavezu koju je već garantovao, 103. mil. eura datih državnih garancija, da izmiri dug za električnu energiju prema Elektroprivredi, gdje država takođe ima natpolovično većinsko vlasništvo. Takodje, da se realizuje socijalni program u KAP-u zato što se 50.000 tona, koliko se predlaže, može proizvoditi sa 500 a ne sa 1.200 radnika, jer to je jedina formula održivosti, i da se između KAP-a i Elektroprivrede zasnuje ugovor o isporuci električne energije, šestogodišnji ugovor, po cijeni od 27,5 € pri čemu se za razliku izmedju 27,5 mil. € i 37,5 mil.€, koliko će koštati realno ta električna energija, predviđa subvencija koja će na godišnjem nivou iznositi 7 mil.€.

EN plus grupa bi preuzela obavezu da prenese na Vladu sve akcije koje posjeduju u KAP-u, da otpiše ovo dugovanje od 80 mil.€ i da za 1 € prenese sve akcije, i one koje sada ima i one koje će steći povodom konvertovanja ovog potraživanja koje ima u KAP-u u vlasništvu.

Odbio bih vašu ocjenu koju ste kazali da je Crna Gora zbog Kombinata aluminijuma na ivici bankrotstva. Crna Gora nije na ivici bankrotstva, može bez problema da ponese ovaj teret, da obezbijedi da Kombinat aluminijuma bude profitabilno preduzeće i da zaštitimo mnogo kvalitetnije nego što je do sada bio zaštićen proizvođač električne energije u Crnoj Gori.

Naše uvjerenje je da i KAP i Elektroprivreda nakon ove operacije mogu biti profitabilni, a na vama je da parocijenite da li ćete tom predlogu dati podršku.

Dozvolite samo da kratko odgovorim na jednu vašu tešku konstataciju.

Vi ste kazali da je KAP privatizovan saglasno...

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Samo malo, predsjedniče.

Vrijeme je, što bi rekli, isteklo, ako ta konstatacija nije suviše politička, možemo je čuti.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Ona je jako važna zbog vjerodostojnosti. Nije uopšte politička, ne želim da polemišem politički.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Gospodin Mandić je izrekao ocjenu da je riječ o privatizaciji koja je obezbijedila, pretpostavljam meni, Vladi, da uz pomoć tajkuna opljačkamo KAP prodajući ga za mizernu cijenu. Dakle, samo kako stvari stoje činjenično, gospodine Mandiću.

U trenutku kada su prodate akcije KAP-a, bile su za 50% više vrednovane nego što je bila njihova nominalna vrijednost. Za 15 puta više vrednovana nego što je bila njihova trenutna berzanska vrijednost. Podsjetiću vas, uoči privatizacije Paribas banka je procijenila da je vrijednost KAP-a 0. Dakle, da su njegovi dugovi veći od njegove imovine. Uprkos tome KAP je prodat za 48,5 mil.€ plus 28 mil.dolara koje je isplaćeno državi Crnoj Gori tokom 2006. godine, ili sve one druge klauzule predviđene privatizacionim aranžmanom. Zato nije riječ ni o kakvoj pljački, ni o kakvoj korupciji.

Razumijem vašu potrebu da iz političkih potreba to tako kvalifikujete, ali prosto zbog vjerodostojnosti važno je i ovo ponoviti. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Izvolite, imate i vi 20-30 sekundi.

ANDRIJA MANDIĆ:

Samo jedno pojašnjenje, nije uopšte politička kvalifikacija.

Prve godine nakon preuzimanja KAP-a ruski investitor je ostvario profit od 60 mil. €. Ako uzmete u obzir da vrijednost nekog preduzeća predstavlja profit puta 10 godina, to je 600 mil. € i kada odbijete ovih 47 mil. i odbijete dugove doći ćete do ove cifre o kojoj sam sada govorio. Hvala.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Cijela priča je bila zasnovana na tome da je KAP gubio i da KAP gubi. Gubi zato što smo ga opteretili viškom zaposlenih i zato što smo ga opteretili visokom cijenom električne energije. Prema tome, kada bi se ostvarili profiti o kojima vi govorite, 60 puta 10, pa divno, svako od nas bi se otimao da to bude njegovo preduzeće ili da makar u njemu radi. Znači, na žalost KAP je gubitaš a naš je predlog kako da KAP postane profitabilno preduzeće. Moja molba, ostavimo se istorije, ima to ko da analizira i ustanoviće se ko je odgovoran. Nemojte sumnjati. Uvjeravam vas, ne pada mi na pamet da bilo čiju aktivnost, kao aktivnost državnog organa, blokiram. Neka se ustanovi odgovornost bilo čija da postoji u poslovanju KAP-a, ali usedsredimo se na ono da li KAP treba Crnoj Gori i njenoj ekonomiji. Mi mislimo da treba, da joj treba kao profitabilno preduzeća i dali smo predlog kako bi to moglo da izgleda.

S obzirom da već duže vrijeme nemamo nikakve informacije o željezari "Toščelik" Nikšić, ni od strane vlasnika a ni od strane predstvnika radnika, onda bi moje poslaničko pitanje bilo u vezi željezare "Toščelik" Nikšić. To što nema nikakvih informacija od strane radnika se može i razumjeti, jer je u Nikšiću gospodin Lala Nikčević sa njegovorm ekipom za eliminaciju, tako da on eliminiše svakog predstavnika radnika koji kaže istinu o Željezari.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Gospodine Vučiniću, nemojmo o imenima. Naravno, oko Željezare smo svi zainteresovani, ja posebno, i molim vas da oko problematike Željezare razmatramo na drugi način.

JANKO VUČINIĆ:

Dozvolite mi da nastavim sa diskusijom. Afera "snimak" je otkrila da se to radi uz propisanu terapiju od strane šefa Đukanovića. To što nema nikakve informacije od strane vlasnika je iz razloga što, izgleda, nemaju šta dobro da kažu iz Željezare "Toš čelik" Nikšić, ali zbog ogromnog značaja koji ima ova fabrika i zbog velikog interesovanja javnosti, ja bih želio da vam postavim sljedeće pitanje:

Dokle se stiglo u realizaciji dogovora sa vlasnicima Željezare Toščelik Nikšić, koliko je zaposleno novih mladih radnika i kolika je ostvarena proizvodnja u Željezari Toščelik? Da li, osim one časne riječi, gospodina Fuata Tosjalija, imate bilo kakav drugi ugovor u pisanoj formi kojim se vlasnik Željezare obavezao da će ispuniti to što je obećao ili ste Željezaru Nikšić prodali onako na riječ kao beznačajnu zanatsku radionicu i sada nam industrija čelika u Crnoj Gori zavisi od toga da li će Fuat Tosijali ispuniti datu riječ ili ne. Da li je istina da je turski investitor oslobođen poreza i dijela doprinosa na zarade zaposlenih?

Kratko obrazloženje. Podsjetio bih vas, kada je Tosjali holding preuzeo Željezaru Nikšić, onda je organizovana pres konferencija na kojoj ste bili prisutni i vi, gospodine ministre, zajedno sa vlasnicima, i tada je Željezari koja je kroz postupak stečaja očišćena i od dugova i od viška radnika, predviđena blistava budućnost sa proizvodnjom od 400.000 tona kvalitetnih čelika, godišnjim prometom od 500 miliona eura i zapošljavanje od 550 radnika. Nedugo zatim ste došli u posjetu Željezari zajedno sa bivšim premijerom gospodinom Lukšićem i tada je sve to potvrđeno, uz obećanje da će u Željezaru Nikšić biti investirano 35 miliona eura za jedno kratko vrijeme, čini mi se na tri godine, tada ste to izjavili, a na pitanje novinara da li postoji bilo kakav pisani ugovor kojim se on obavezao da će ispuniti to obećanje, Fuat Tosjali je rekao da je dovoljna njegova riječ. U tome se sadrži moje poslaničko pitanje i želio bih konkretne odgovore. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministar Kavarić ima riječ. Izvolite.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Zahvaljujem gospodinu Vučiniću na postavljenom pitanju. Željezara je kolektiv koji je sve ovo vrijeme zahtijevao punu pažnju svih struktura u državi, i Vlade, i Sindikata, i bilo koga kome dobrobit ekonomskog oporavka u Crnoj Gori leži na srcu.

Što se tiče konkretnog odgovora, on glasi na sljedeći način. Kao što je već poznato, imovina Željezare Nikšić je prodata na trećem javnom oglasu o prodaji cjelokupne imovine AD Željezara Nikšić u stečaju javnim nadmetanjem. Postupak javnog nadmetanja je sproveden 30. aprila 2012. godine. Na osnovu objavljenog oglasa i cjelokupne dokumentacije iz sprovedenog javnog nadmetanja, shodno ovlašćenjima utvrđenim članom 33 134 Zakona o stečaju, dana 4.05.2012. godine, stečajni upravnik je donio odluku da se kompanija Toščelik proglasi kupcem cjelokupne imovine Željezare Nikšić AD u stečaju jer je ponudila najvišu kupoprodajnu cijenu u visini od 15.100.000 eura i ispunila sve uslove iz oglasa. Kompanija Toščelik je uplatila kupoprodajnu cijenu i kako je ovim izvršena prodaja imovine Željezare Nikšić sa kompanijom Toščelik stečajni upravnik zaključio je odgovarajući ugovor o kupoprodaji. S obzirom da je kupac kupio imovinu, a ne pravno lice, kupac je registrovan u ovom privrednom društvu prijavio kupljenu imovinu kao svoj dio u tom privrednom društvu.

U zavisnosti od kretanja na tržištu, očekujemo dobre poslovne odluke u smislu povećanja učešća kvalitetnog čelika u ukupnoj proizvodnji, iako to nije obaveza definisana kupoprodajnim ugovorom. Toščelik je najavio investicioni program kojim planira da u narednih pet godina uloži 35 miliona eura i poveća proizvodnju do nivoa 400.000 tona godišnje, što je moguće postići maksimalnim iskorištenjem kapaciteta nove elektrolučne peći. Paralelno sa tim priprema se sistematizacija koja će pratiti razvoj kompanije i na osnovu koje će se vršiti zapošljavanje. Očekivanje je da će broj zaposlenih, nakon sprovedenih investicija, biti oko 550. Toščelik je do sada zasnovao stalni radni odnos sa 212 zaposlenih dok je sa 102 zaposlena zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, a 20 lica je angažovao po osnovu ugovora o vršenju usluga. Planirano je da se povećanjem proizvodnje postepeno poveća i broj zaposlenih. U toku su aktivnosti na istraživanju tržišta kako bi se proizvodni program uskladio sa zahtjevima tržišta i omogućio što bolji plasman gotovih proizvoda. Počela je proizvodnja u novoj peći u čelečani. Sada se proizvodi oko 880 tona mjesečno, a stavljanjem nove opreme u funkciju doći će do postepenog povećanja proizvodnje ne samo u Čelečani nego i u ostalim pogonima, Bluming, Kovačnici u skladu sa poslovnom politikom.

Evidentno je da je posljednjih godina nastupila finansijska kriza kako u svijetu tako i u Evropi i u našoj državi. Posljedice te krize se reflektuju, između ostalog, i na investicione aktivnosti, pa je u tom smislu bilo potrebno intenzivirati napore ka privlačenju investitora, naročito stranih. U tom cilju je Vlada Crne Gore 29. decembra 2011. godine usvojila program podsticaja razvoja biznisa. Programom se želi podstaći razvoj mikro i malih proizvodnih preduzeća na infrastrukturno opremljenom zemljištu, povećati zaposlenost u manje razvijenim opštinama, kao i aktivirati kapital domaćih i inostranih investitora koji bi prepoznali interes za sprovođenje i unapređenje ovog projekta. Programom su definisane prednosti osnivanja proizvodnih kapaciteta u Crnoj Gori, poslovni ambijent na državnom nivou, kao i povoljan ambijent na nivou lokalnih samouprava. Obuhvaćeni su i predlozi mogućih poreskih i administrativnih olakšica na lokalnom nivou. Razvojem biznis zone na nivou jedinica lokalne samouprave želi se podsticati ravnomjerni razvoj Crne Gore i povećanje zaposlenosti. Država je u cilju privlačenja investicija usvojila program podsticajnih mjera, a svaka opština treba, u cilju postizanja tog cilja, donijeti odluku o olakšicama za ulaganje.

U skladu sa tim, Skupština Opštine Nikšić je donijela odluku o proglašenju biznis zone Nikšić i ovom odlukom su definisane povoljnosti koje se odobravaju budućim investitorima u toj biznis zoni. Ostavljen je rok do koga važe ove povoljnosti koji je vezan za rok primjene uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, a u skladu sa podsticajnim mjerama koje je odobrila država. Toščelik, Stil Nikšić DOO Nikšić posluje u zoni i plaća poreze i doprinose koristeći definisane povoljnosti za poslovanje u biznis zoni Nikšić. Ako dozvoljavate, na kraju bih naveo par teza i, naravno, dostavićemo odgovor u pisanoj formi poslaniku Vučiniću.

Željezara je kupljena kroz postupak stečaja. Znači, sa formalno-pravnog aspekta ne postoji nikakva obaveza investitora. Investitor je dostavio investicioni plan kao gest svoje dobre volje i iskrenih namjera da se u Željezari obezbijedi ono što bi nam bilo svima nama interes, proizvodnja, a ne da Željezaru, to svi mi u ovoj sali jako dobro znamo, da je postojala i ta mogućnost da Željezaru neko kupi za staro gvožđe. Kupio je investitor koji želi da investira i koji je, usuđujem se reći, iskrenost svojih namjera dokazao dostavljanjem toga investicionog plana na koji nije bio obavezan. S toga aspekta, ne vidim nikakvog razloga da ne vjerujemo. Mislim da svi zajedno treba da preuzmemo odgovornost ili volju da pokažemo, da pomognemo da se realizuje nešto što može da preporodi grad Nikšić. Znamo da je tome prethodila situacija kada je stanje, što se tiče proizvodnje u Željezari tokom stečaja, bilo gotovo neodrživo, brojali smo dane, mjesece ili nedjelje koliko može takav proces da traje. Znamo da prije ovoga nijesmo imali nijednog ponuđača koji je ponudio bilo šta slično, odnosno koji je ponudio bilo šta, postojala su tri tendera prije toga.

Što se tiče koncepta biznis zona o kome ste pitali, to je koncept koji na raspolaganju stoji svakoj od 21 lokalne samouprave u Crnoj Gori. Opština Nikšić je to odlučila da iskoristi na sljedeći način. Ono što je primarna proizvodnja željeza ne nalazi se u biznis zoni, ne postoje biznis olakšice po tom pitanju. Ono što je dodatna finalna prerada i sve ono što su komplementarni sadržaji koji se nalaze ne samo na teritoriji današnje Željezare nego i na mnogo širem području, može da bude predmet olakšica koje proizilaze iz biznis zone. Hvala. Izvinjavam se ako sam prekoračio vrijeme.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala vama.

Kolega Vučinić ima riječ. Izvolite.

JANKO VUČINIĆ:

Gospodine ministre, tražio sam od vas konkretne odgovore, a vi kao kiša oko Kragujevca, da će za jedno izvjesno vrijeme biti ispunjeno. Međutim, čisto sumnjam. Samo bih vas sada podsjetio na trgovinsku razmjenu koja je tekla između države Turske i države Crne Gore koja je pratila ovu zadnju promašenu privatizaciju, što se tiče Željezare Nikšić.

Prvo je jedna turska firma CVS "Makina" koja se bavi proizvodnjom i instaliranjem metalurške opreme, instalirala elektrolučnu peć u Čeličani u Željezari i kako je Željezara ušla u stečaj tu peć je naplatila od građana Crne Gore 33 miliona eura. Šta se desilo dalje. Druga turska firma Tosjali holding je kupila tu istu peć za 15 miliona eura, ali dobro bi bilo da je ona kupila samo tu peć. Ona je kupila i svu imovinu Željezare za tih 15 miliona evra, a danas knjigovodstvena vrijednost Željezare iznosi 105 miliona evra. Možda ovi podaci koje sam iznio dovoljno govore o tome zbog čega se danas država Crna Gora nalazi pred bankrotom, a zbog čega je Turska ekonomska velesila. Nego da se vratimo na moja postavljena pitanja i vaše odgovore.

Nijeste mi rekli kolika je proizvodnja. Ja ću vam reći. Od kad su Turci preuzeli Željezaru ta proizvodnja je nešto oko sedam hiljada tona. To je bila nekad nedeljna ili desetodnevna proizvodnja, prije nego što su došli oni slogani "Da živimo bolje" i"Godine počinju januarom". Što se tiče investicija, dok sam bio u Željezari, dok me nijesu istjerali na jedan brutalan način, prve investije su bile fotografije okačene u holu. Sa tih fotografija su se smiješili likovi vlasnika i, mislim, turskog predsjednika Vlade. Bila je zanimljiva fotografija koja je pokazivala kako su ti današnji vlasnici Željezare počeli biznis. Na tim fotografijama su bili prikazani šporeti i sulundari i njihova ogaravljena lica. Mi smo se u Željezari čudili kako se od takvog biznisa moglo doći do neke kompanije, ali smo zaključili da su zime u turskoj bile vrlo hladne. Međutim, imamo i mi takvih biznismena koji su počinjali na isti način.

Što se tiče zapošljavanja mladih radnika, to je vrlo malo. Danas u Željezari se ne zapošljava na određeno vrijeme, na primjer za mjesec dana ili dva mjeseca, danas se u Željezari zapošljava na dan, dva, deset dana. Znači, ti mladi radnici koji su tražili posao, koji su tražili uhljebljenje i da od tih plata izdržavaju familiju, danas mogu da rade u Željezari samo za nadnicu. Šta je epilog svega - da imamo Željezaru koja radi od danas do sjutra i da industrija čelika u Crnoj Gori zavisi od toga da li će se gospodin Tosijali smilovati i održati riječ. To je zbilja i to je činjenica na šta je spala industrija čelika u Crnoj Gori, a juče nam je premijer pohvalno govorio o vlasniku Željezare i o perspektivi industrije čelika. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Nemate pravo, osim zbog aktuelnosti problematike minut, jer mislim da je značajno da pojasnite.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Samo da komentarišem kratko po pitanju cifara. Dakle, ovo je problematika koja se odnosi na CVS Makinu. To je dio potpuno drugog procesa koji je prethodio procesu stečaja u kome je CVS Makina bio partner prethodnog vlasnika iz Željezare koji je izgubio svoja prava u Željezari uvođenjem stečajnog postupka.

Što se tiče konkretnog pitanja, ja sam rekao kolika je proizvodnja. Proizvodnja je 880 tona mjesečno i slažem se da je to jako malo. Mislim da ćemo se i oko tog pitanja lako složiti da svi treba da uradimo sve da oni dođu do tih 400 hiljada tona koje su obećali i dostavili kao dio investicionog programa.

Što se tiče tržišnog procesa, to je neumitnost. Kroz ovaj proces firma vrijedi onoliko koliko je spreman neko da izdvoji za nju, a svi mi dobro znamo da niko nije bio spreman da izdvoji prebijene pare dok se nijesu pojavili oni sa ovim predlogom. Znači, išla su tri tendera gdje je bila početna cijena od 30 miliona, ne 105 to je bila procjena stečanog upravnika, da bi se došlo do cifre od 15 kada smo u poslednjem momentu imali investitora.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Vučiniću, imate minut.

JANKO VUČINIĆ:

Pored svih vaših odgovora, gospodine ministre, istina je sledeća: Željezara Nikšić je prodata na riječ Fuatu Tosijaliju. Oni koliko je sjutra mogu da likvidiraju Željezaru, da ti radnici koji su tamo ostanu bez posla i da ostanemo bez proizvodnje čelika u Nikšiću, a i u Crnoj Gori. To je činjenica i to je istina. Mislim da je to porazno danas pošto smo dozvolili da jedna velika fabrika po kojoj je bila prepoznata ne samo Crna Gora i ne samo Nikšić, dođe na te grane da može neki tamo gospodin Fuat Tosijali da je zatvori kako mu se ćefne. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljuejm.

Idemo dalje, mada primjećujem da ovdje treba uskladiti neke podatke. Gospodin Vučinić je govorio o mjesečnoj proizvodnji od nekih sedam hiljada, koliko se ja sjećam, a vi ste govorili o 880 tona.

JANKO VUČINIĆ:

Od kada je Tosijali holding preuzeo Željezaru Nikšić proizvodnja je nešto oko sedam hiljada tona, za nepunu godinu dana. To je bila nekada nedeljna proizvodnja, nekada kad je Željezara radila punim kapacitetom. Znači, od one godišnje proizvodnje 300 hiljada tona ili 400 hiljada tona koju obećava današnji vlasnik, mi imamo nedeljnu proizvodnju od sedam hiljada tona izlivenog čelika, a što se tiče robe koja je prodata ta cifra je daleko manja. Hvala.

Da li je Ministarstvo finansija do sada pravilo analizu poslovanja "Panta grupe" i da li su iz toga proizašli dokumenti u formi memoranduma, ugovora i slično. Ukoliko jesu, potrebno je da mi dostavite kopije tih dokumenata i odgovor na poslaničko pitanje i date informaciju kako je do tih dokumenata došlo i koje posljedice one proizvode.

U medjuvremenu, radnici "PKB" Herceg Novi su na sajtu pročitali ovo poslaničko pitanje i dostavili su mi sljedeći dopis pa ću biti slobodan da vam pročitam šta traže radnici.

Na osnovu plana finansijske konsolidacije nepostojeće "Panto grupe" imovina PKB Herceg Novi i AD "Zelenika" se prodaje, a novčana sredstva te prodaje se usmjeravaju na žiro račune drugih pravnih subjekata prvenstveno za plaćanje dugova većinskog vlasnika "Panto market" DOO.

Žiro račun PKB Herceg Novi AD je blokiran više od četiri mjeseca zbog čega dug državi u iznosu 980.000€ zato što većinski vlasnik "Panto market" DOO ne izmiruje svoje obaveze prema PKB-u na ime obaveza zakupa objekta u višemilionskim iznosima.

Iz svega gore navedenog proizilazi da zaposlenima PKB Herceg Novi AD uplate ličnih dohodaka kasne pet mjeseci, da zaposlenima nijesu uplaćeni porezi i doprinosi više od dvije godine i da PKB Herceg Novi AD "Zelenika" ne može da izmiruje svoje obaveze prema dobavljačima i bankama.

Napominjemo da su i pored blokade žiro-računa PKB-a zaposlenima isplaćivani lični dohoci sa nama nepoznatih žiro-računa. Dnevni pazari se uplaćuju na nama nepoznate žiro-račune.

Zbog ovakvih nezakonitih radnji i nedomaćinskog odnosa menadžmenta i Odbora direktora PKB Herceg Novi "Zelenika" prema imovini ovog akcionarskog društva, postoji realna opasnost da će PKB ostati bez svoje imovine a radnici bez radnih mjesta.

Shodno svemu gore navedenom, pitamo nadležna ministarstva, posebno Ministarstvo finansija i ekonomije koje će se mjere preduzeti da stopiraju dalju prodaju imovine i da se zaštite akcionarska prava i prava zaposlenih u PKB-u?

Radnici smatraju da "Panto grupa" formalno ne postoji i žele da znaju razlog, ukoliko je to tako, zašto je Ministarstvo finansija ušlo u aranžman sa jednim subjektom koji nigdje nije pravno verifikovan.

Očekuju vaše odgovore.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite gospodine Rašketiću.

DAMIR RAŠKETIĆ:

Uvaženi poslaniče Gojkoviću,

Kao što možda znate, početkom 2010. godine Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore su israzali spremnost da, kao medijatori, dakle posrednici preduzeću Panko market - Panto grupi obezbijede podršku u pregovorima sa povjeriocima u cilju prevazilaženja složene finansijske situacije pomenutog preduzeća.

S obzirom na veličinu ovog preduzeća, broj ljudi koje upošljava, saradnju sa velikim brojem ino i domaćih dobavljača i njegov značaj za privredu, sagledane su moguće opcije u cilju pronalaženja efikasnog programa restruktuiranja obaveza pomenutog preduzeća. Povjerioci su izrazili spremnost da podrže realan program obnove i razvoja kompanije.

Na taj način je planirano da preduzeće "Panko market" dugoročno prevaziđe složenu finansijsku situaciju i obezbijedi neophodna finansijska sredstva potrebna za rješavanje problema nelikvidnosti i nastavak proizvodnje.

Ukupan broj zaposlenih u privrednim društvima u Crnoj Gori koji su obuhvaćeni planom konsolidacije na početku 2010. godine iznosio je 1.953 radnika. Izdavanje maloprodajne mreže kompaniji "Merkator Crna Gora" od strane te kompanije preuzeto je 1.186 radnika, pa je ukupan broj zaposlenih na dan 31. 12. 2012. godine u privrednim društvima u sklopu "Panto grupe" u Crnoj Gori bio 409.

Cjelokupan proces restrukturiranja koji je za potrebe "Panto marketa" izrazila nezavisna kuća "EKI investment" iz Beograda uključivao je sve povjerioce "Panto grupe" među kojima su bili brojni dobavljači i komercijalne banke. Kao povjerioci "Pango grupe" su definisane sljedeće crnogorske banke: NLB Montenegro banka, Crnogorska komercijalna banka, Prva banka i Hipo-Alpe-Adrija banka. Takođe, u procesu restrukturiranja, naknadno na njihov zahtjev, uključena je i NLB Interfinanz a kao bitan povjerilac definisana je i Intesa banka iz Srbije.

Ukupan dug "Pango grupe" na početku restrukturiranja iznosio je oko 110 miliona od čega je oko 70 miliona bio dug prema bankama.

Memorandum o konstituisanja Odbora povjerilaca trebao je da predstavlja dokument kojim bi potpisivanjem bila i formalizovana uloga povjerioca u cjelokupnom procesu konsolidacije "Panto grupe," odnosno njihova prava i obaveze. Pomenuti memorandum nije potpisan od strane svih povjerilaca pa nije u tom smislu ni formalizovan kao dokument ali, zainteresovane strane, povjerioci, su prema podacima koje raspolažemo dalje nastavili zajedničku saradnju na procesu restrukturiranja ovog preduzeća.

Iako je situacija u kompaniji značajno poboljšana u odnosu na početak procesa, imajući, prije svega, u vidu da je velika većina zaposlenih preuzeta od strane "Merkatora" a većina ostalih su nastavili rad u "Panto grupi" smatramo da je neophodno ulaganje dodatnog napora, kako same kompanije, tako i njenih povjerilaca a sve u cilju obezbjeđivanja dugoročnije stabilnosti poslovanja.

Dakle, naglašavam da Ministarstvo finansija nije ušlo u nikakav aranžman, nego je samo bilo posrednik - medijator u pregovorima između povjerioca i "Panto grupe" a sve, prije svega, u cilju interesa ovih 1.900 zaposlenih radnika koji su u međuvremenu poslije tih pregovora, izmedju ostalog, i preuzeti od strane "Merkatora", nešto oko 1.186 zaposlenih u tom momentu. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala Vama.

Kolega Gojković ima riječ.

OBRAD GOJKOVIĆ:

Postaje nejasno. Znači, da "Panto grupa" nije nigdje registrovana kao privredni subjekt i nijesam razumio, iz vašeg odgovora da vi tvrdite da jeste. Znači, vi ste ušli u dogovor sa nekim ko nije pravno verifikovan u ovom našem privrednom sistemu. Tu postoji više kompanija, postoji kompanija PKB. Kazaću vam da radnici smatraju da tu ima puno nepravilnosti, da je imovina PKB opterećena sa hipotekama od 70 miliona eura, da zakupac imovine PKB kompanija "Merkator", čije su godišnje obaveze oko 3,5 miliona eura taj novac uplaćuju "Panto marketu", umjesto PKB-u koji ima svoje manjinske akcionare, koji ima svoje radnike i zaposleni smatraju da je na taj način stvoren dug od 13 miliona. Imovina se konstantno prodaje bez odluke Skupštine akcionara a novac se uplaćuje na račun "Panko marketa". Zgrada Solemar koja je građena u Igalu sa početnih 35% učešća PKB-a spala je na kraju na 12%. Nekada je bilo 360 radnika u PKB-u, sada je 60 i ustupljeno je "Merkatoru" 70 to je 130, sve skupa 230 radnika manje. Što je najcrnje, ti radnici imaju platu 220 eura dok se njihovi direktori voze skupocjenim mercedesima, posjeduju vile i sav luksuz ovog svijeta.

Znači, jedna katastrofa. Ne govorim o ovom ustupanju zemljišta u Sutorini koji je podijeljen menadžmentu preduzeća i tako dalje. Mislim da bi Ministarstvo finansija trebalo mnogo ozbiljnije da se posveti i da uđe u kontrolu ovih privatizacija i da pomogne radnicima PKB-a jer oni ne zaslužuju poslije 30 godina rada u ovom preduzeću da se tretiraju na ovaj način. To nije nikakvo čudo jer u Herceg Novom je sve tako.

Želio bih da postavim dodatno pitanje, da pojasnite neke stvari, ako ste u mogućnosti. Ovdje je juče predsjednik Vlade rekao da je u "Vektra Boki" uveden stečaj i da zato ne može da se raskine ugovor. Međutim, sinoć i danas su me kontaktirali radnici "Boke" i danas imate u štampi da stečaj nije uveden. Želim da znam šta je istina. Da li je stečaj uveden ili stečaj nije uveden i da li se taj ugovor može raskinuti? Činjenica koju je ovdje naveo predsjednik Vlade da je "Vektra Boka" privatizovana za 22 miliona, da se dobija sada za Institut 200.000 eura najbolje pokazuje da je loša privatizacija "Vektra Boke" uništila privredu i da je ovo što je kvalitetno, kao što je Institut, kao što su druga preduzeća više nije atraktivno, upravo zbog te pogrešne privatizacije "Vektra Boke".

Kao poslanik iskoristiću svoje pravo i na svakom sljedećem poslaničkom pitanju pokazaću fotografiju jednog uništenog objekta koji ima milionsku vrijednost, znači svaki put različito. Juče je počeo kolega Milić, a ja sada nastavljam. Znači, mandat će mi sigurno biti mali jer je tih objekata na stotine u Herceg Novom. Ovo je Hotel "Igalo". Pogledajte ovu ljepotu, ovo može da se proda kada god hoćete, to je spolja samo ovako, unutra je uništeno. Radi se o desetomilionskoj vrijednosti ovakvih objekata. To je jedan od mnogih objekata koji je uništen u Herceg Novom. Koristiću poslanička pitanja da skrenem pažnju javnosti šta se desilo sa privatizacijom u Herceg Novom. Hvala.

Pitanje je za ministra finansija Vlade Crne Gore. Molim vas za preciznu informaciju da li će i kada Vlada predložiti izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, odnosno brisanje članova 14, 22 i 24, i time ukinuti najviša godišnja osnovica plaćanja doprinosa i pravo na povraćaj više uplaćenih doprinosa.

Obrazloženje.

Smatram da ne postoji nijedan ekonomski, niti socijalni razlog za dalje zadržavanje kategorije najviša godišnja osnovica plaćanja doprinosa i povraćaj više uplaćenih doprinosa u vremenu kada se uvode nove takse ili porezi koji opterećuju sve strukture društva, a naročito one sa najnižim primanjima.

Dakle, da vas podsjetim Pozitivna Crna Gora, odnosno Klub poslanika je predložio Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i tražili smo brisanje ova tri člana. Dakle, treći put pokušavamo da nametnemo raspravu po ovoj temi, jer prvi put nam je odbijen dnevni red na prvoj sjednici, drugi put nam je odbijeno proširenje dnevnog reda. Tako da nikako da čujemo prave razloge zašto se ovi članovi Zakona, odnosno zašto se ne pristupi izmjeni ovog Zakona.

Ja imam jedno mišljenje Vlade povodom pokretanja inicijative za izmjenu tog zakona i tu stoji da se sprema poreska strategija i da će se uzeti u obzir i ovo naše mišljenje. Naročito je to sad kompleksno jer treba vidjeti koje efekte može prouzrokovati posebno kod planiranja troškova zarade za poslodavce, odnosno utvrđivanje osnova za penziju i Vlada smatra da ga ne treba usvojiti. To je bilo tumačenje koje smo samo dobili iz službi. Samo da kratko pokušam da objasnim šta u stvari smo htjeli i nešto u ciframa.

Dakle, nažalost penziona reforma u Crnoj Gori nije sprovedena i nije početa iako se od 2006.godine priča o njoj. Po Bizmarkovom modelu koji je u teoriji jedino optimalan, jedino moguć, je ako na jednog penzionera imamo tri zaposlena. U Crnoj Gori na jednog zaposlenog, odnosno na jednog penzionera imamo samo jednog i po zaposlenog i definitivno imamo i deficit stalno u budžetu Fonda PIO, imamo probleme sa naplatom. S druge strane taj zakon je u direktnoj vezi sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica i vidjeli smo da je Vlada hitnim mjerama već krenula i uvela nam zakone kojima je dodatno opteretila građane i to se najviše odnosi na one sa najmanjim i primanjima. S druge strane ovaj zakon štiti one najbogatije u Crnoj Gori i htio bih da čujem obrazloženje zašto je to tako. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite.

DAMIR RAŠKETIĆ:

Zahvaljujem.

Poslaniče Bojaniću kao što znate Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje uređena je obaveza plaćanja doprinosa za obavezno i socijalno osiguranje, propisani obveznici plaćanja, osnovice stope za obračun doprinosa, najviše godišnje osnovice za plaćanje svih doprinosa i prava na povraćaj neplaćenih doprinosa tokom godine. Posebnim zakonskim izmjenama čija su rješenja u primjeni od, naglašavam, marta 2012.godine, uveden je institut najviše godišnje osnovice za plaćanje svih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Dakle, penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje nezaposlenosti, koja je za 2012.godinu iznosila 50 hiljada eura. Takođe, jedna od zakonskih novina je bila i vođenje prava na povraćaj preplaćenih doprinosa koja su plaćena novcem iznad najviše godišnje osnovice za poslodavce.

Treba imati u vidu da se prava na povraćaj više plaćenih doprinosa vrši na osnovu ostvarenja najviše osnovice za plaćanje doprinosa utvrđene za godinu, znači po isteku kalendarske godine. Ministarstvo finansija će tokom 2013.godine pripremiti analizu efekata implementacije aktom i poreskim zakonom. Dakle od marta 2012. godine, kako bi na bazi te analize pripremilo poresku strategiju za naredni period i predložio rješenje kako bi se unaprijedio poreski sistem. Prilikom ove analize, dodatno će se razmotriti navedeni prijedlog i njegova osnovanost posebno sa aspekta efekata koje bi ovo rješenje moglo prouzrokovati u oblasti socijalnog osiguranja, prihoda i rashoda budžeta i zavisno od toga definisati nova zakonska rješenja.

Samo da vas podsjetim zbog preciznosti. Vi znate i kad bi sad u ovom momentu usvojili taj predlog, to rješenje se ne može odnositi na one koji su to pravo stekli tokom 2012.godine, tako da ne vidim razloga da Ministarstvo finansija detaljno sagleda ovu problematiku i eventualno ako se ukaže da je to opravdano do kraja 2013.godine predloži Vladi jedan ovakav predlog. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Bojaniću imate riječ.

MLADEN BOJANIĆ:

Ja nemam službe kao što ima Vlada, naročito Ministarstvo finansija da radim analize detaljne, ali mi nije ni potrebno. Potrebno mi je desetak minuta da vam sračunam, šta ta izmjena, odnosno šta to znači za prihodnu i rashodnu stranu Budžeta.

Dakle, što se tiče prihodne strane, uveli ste da je granica 50 hiljada eura da biste nadomjestili povraćaj 9,5 hiljada eura koji ide za pet hiljada mjesečne plate. Treba vam da oporezujete 500 zarada, odnosno zaposlenih a to je po 19 eura samo da biste 9,5 hiljada vratili jednom koji prelazi tu granicu kome vraćate pare. Ili, pošto su moje procjene, da je 300, odnosno kako sam zvanično saznao tristotine osoba koji imaju platu preko 50 hiljada eura u Crnoj Gori i njima se vraća taj depozit, neka uzmem prosječnu neku koja je bukvalno nešto preko tog limita, da je to nekih tri hiljade eura po jednom od tih tristotine lica kojima se vraćaju sredstva iz Budžeta zbog pretplate dobićemo milion. Taj milion, ako podijelite sa ovih 19 eura što nam je Vlada bez nekakve velike analize na vrat, na nos uvela da dodatno opteretimo samo prosječnu bruto platu od 700 eura dobićete nevjerovatan iznos od 52 hiljade zarada koje ste opteretili sa 19 eura, da biste nadomjestili prihodnu stranu Budžeta ovih 300 eura kojima vraćate. Ili na rashodnoj strani, da pogledamo šta se dešava. Opet ako taj milion uzmemo kao procjena mislim da je tačna ili jako blizu. Od tog miliona mogli ste da isplatite 3.597 prosječnih mjesečnih penzija od 278 eura. Hajmo to sad na godišnji nivo. Znači od tog miliona mogli ste da isplatite tri stotine penzija, odnosno tri stotine penzionera da dobiju prosječnu godišnju penziju od 3.336 eura. Tako da ta analiza vam je vrlo jednostavna, laka ali očigledno da ne postoji volja. Očigledno da i dalje Vlada Crne Gore deklarativno se zalaže za izjednačavanje socijalnih razlika, odnosno da ubjeđuje ljude da i ona dalje brine o najsiromašnijima, a u stvari radi potpuno suprotno. Potpuno suprotno..., da se primjer decidan, cifre su neumoljive da u stvari kompletan poreski sistem je okrenut da zaštiti najbogatije u Crnoj Gori. Hvala.

Da li Vlada ima puni plan valorizacije kapaciteta preduzeća "Gornji Ibar" Rožaje koji je Ugovorom 07-7492/1 od 19. oktobra 2007. godine postalo vlasništvo Ministarstva finansija, odnosno Vlade Crne Gore? Obzirom na najave da će se raskinuti ugovori sa novim vlasnicima koji nijesu ispunili ugovorene obaveze, da li će Vlada raskinuti navedeni ugovor preduzeće vratiti ranijim vlasnicima, u preuzetom stanju obzirom da nije do danas privedeno namjeni? A danas je u značajno lošijem stanju od momenta preuzimanja. Da li će Ministarstvo finansija raskinuti ugovor sa Sekjuriti agencijom koja "čuva imovinu Gornjeg Ibra" a pod zaštitom se imovina svakodnevno urušava? Da li će na čuvanje imovinu povjeriti radnicima obezbjeđenja bivšeg preduzeća "Gornji Ibar" koji su poslati na Biro za zapošljavanje, i većina od njih do danas nije ostvarila pravo na otpremninu?

Obrazloženje.

Ovo pitanje Vam postavljam imajući u vidu značaj preduzeća "Gornji Ibar" koje je nekada imalo više od 2000 zaposlenih , za Rožaje i za opstanak građana Rožaja na tom prostoru. "Gornji Ibar" je bio generator razvoja ostalih preduzeća u Rožajama, "Fabrike dekora", "Servistransa", "Hotelsko turističkog preduzeća" i jednostavno bila okosnica razvoja, ne samo Rožaja nego i sjevera Crne Gore. Zasnovano je bilo isključivo na domaćoj sirovini uz domaću radnu snagu koja je bila jedna od najkvalifikovanijih u toj oblasti u bivšoj Jugoslaviji. Kao takvo, preduzeće je otkupila Vlada, odnosno postalo je vlasništvo Ministarstva finansija od 09.10.2007. godine, a da Vlada do danas u svoje preduzeće nije uložila ni jedan jedini euro. Čuvanje imovine umjesto da se povjeri radnicima obezbeđenja "Gornjeg Ibra" koji su radili u tom preduzeću, povjereno je Sekjuriti agenciji iz Nikšića za čije čuvanje ih je angažovalo Ministarstvo finansija.

Pitanje u okviru ovog postavljam. Zašto Ministarstvo finansija nije izvršilo tranziciju preduzeća makar u jedinim segmentima, prije svega mislim na Lamelirnicu i Paneo, u okviru "Gornjeg Ibra". Odgovor je možda objelodanjen krajem 2012. godine kada je usvojen plan da se imovina "Gornjeg Ibra", odnosno zemljište pretvori u gradsko-građevinsko zemljište, što mislim da nije u interesu građana Rožaja.

U ekspozeu premijera od 04. decembra 2012. godine saopšteno je da će Vlada raskinuti ugovore sa vlasnicima koji nijesu ispunili ugovorene obaveze. Takođe je premijer obećao 40 novih radnih mjesta, odnosno 40 hiljada upošljenih. Kapaciteti Lamelirnice, prije svega, su izvaredna prilika za Vladu da uloži sredstva u preduzeće čiji je 100% vlasnik, i da na taj način otvori veoma brzo nova radna mjesta u opštini u kojoj je najveća stopa nezapošljenosti u državi. Na taj način će Vlada zaustaviti iseljavanje iz ovog grada, prekinuti negativna demografska kretanja prema jugu i prema Podgorici. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite gospodine Rašketiću.

DAMIR RAŠKETIĆ:

... /mikrofon nije uključen/

... i broj 077493 od 19.10. 2007. godine, za iznos potraživanja koja je Vlada u tom momentu imala prema "Gornjem Ibru" Rožaje. Zaključkom Vlade, od 05. marta 2009. godine ovlašćeno je Ministarstvo finansija za prodaju imovine koja je predmet navedenih ugovora. Istim zaključkom određeno je da se sredstva ostvarena prodajom koriste za izmirivanje obaveza prema ostalim povjeriocima "Gornjeg Ibra" u stečaju, koja kao što znate ima. S obzirom na navedeno, dosadašnje aktivnosti Vlade Crne Gore u odnosu na valorizaciju bivše imovine "Gornjeg Ibra" Rožaje ustupljen je na ime potraživanja koje je Vlada imala prema tom preduzeću ogledajući se u traženju ozbiljnih investitora koje bi "Gornji Ibar" Rožaje stavili u proizvodnu funkciju. U tom smislu su od 2007. godine do danas objavljena tri javna poziva za prodaju pokretne i nepokretne imovine u vlasništvu države Crne Gore. Na navedenim javnim pozivima nažalost nije bilo zainteresovanih ponuđača, a Vlada Crne Gore i dalje ostaje usmjerena ka traženju strateških partnera u cilju aktiviranja privrednih aktivnosti i ekonomskog razvoja opštine. Pa u cilju adekvatne valorizacije navedene imovine, odlukom o formiranju tenderske komisije Savjeta za privatizaciju za ovu godinu obuhvaćena je i imovina "Gornjeg Ibra" u Rožajama.

Za imovinu bivšeg "Špad" Rožaje, Vlada je trenutno u pregovorima sa investitorima koji su pokazali interesovanje za navedenu imovinu, a sve u cilju uspješne valorizacije koja bi bila od značaja za privredu i stanovnike Rožaja. U dijelu koji se odnosi na raskid ugovora obavještavamo vas da smo nakon dobijanja određenih saznanja koja su tačna o nezakonitim otuđenjima dijela imovine koja je povjerena na čuvanje specijalizovanom preduzeću "Gradina" iz Nikšića pokrenuli postupak raskida ugovora sa navedenim preduzećem. Postupak po ovom osnovu je u toku i očekujemo da bude završen u najkraćem mogućem roku.

Kada su u pitanju postupci protiv radnika koji rade na obezbjeđenju imovine nemamo zvaničnih infrormacija po tom osnovu, ali to je kao što znate svakako posao drugih nadležnih organa koji će na osnovu prikupljenih činjenica preuzeti mjere u skladu sa zakonom.

U vezi Vašeg dobronamjernog prijedloga da se čuvanje imovine povjeri otpuštenim radnicima "Gornjeg Ibra" po važećim zakonima za obavljanje tog posla potrebni su kvalifikovani radnici kao i preduzeća koja imaju dozvole za te vrste posla, dakle, licencu, dok se postupak odabira vrši na osnovu raspisanog tendera, tako da nijesmo u mogućnosti taj vaš prijedlog da prihvatimo. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala Vama.

IZET BRALIĆ:

Gospodine Rašketiću zadovoljan sam potezom Vlade koja je ocijenila da Agencija kojoj je povjereno čuvanje imovine "Gornjeg Ibra" nije na adekvatan način uzvratila ukazano povjerenje i zadovoljan sam potezom Vlade da će raskinuti određeni ugovor. Međutim, "Gornji Ibar" je bio gigant. U obezbjeđenju "Gornjeg Ibra" su radili kvalifikovani ljudi, i ti ljudi su danas na birou. Da li se to pravno može upodobiti da ti ljudi, da Vlada posreduje da se napravi neka agencija u čiji sastav će ti ljudi da uđu? Mislim da nema kvalifikovanijih osoba od tih ljudi koji su radili upravo na čuvanju imovine "Gornjeg Ibra". Mislim da se tu može napraviti još jedan pozitivan iskorak što bi vratilo povjerenje u dobronamjerno postupanje prema imovini Gornjeg Ibra.

Na kraju ću biti slobodan, pošto važim i u krugovima sa kojima komuniciram i odajem utisak isuviše ozbiljnog čovjeka koji se nikad ne šali, i ispričat ću vam jednu anegdotu za imovinu Gornjeg Ibra, a koja je povezana za to da nemamo investitora i onih koji ne žele da investiraju Gornji Ibar. Zubom vremena, vremenskim neprilikama, naročito prošle godine je spoljašnost Gornjeg Ibra koja je na devet hektara u centru grada smještena je značajno urušena. Te su zgrade porušene, nešto ranije od toga. Anegdota je o tome vezana iz vremena NATO napada na Crnu Goru. Tada je Rožaje bilo okruženo sa desetak hiljada vojnika i da navodno je bilo naređenje NATO avijaciji da bombarduje i taj dio. Oni su nadlijetali i vratili su se a nijesu bombardovali. Kada su se vratili dali su objašnjenje da to nijesu uradili jer tamo neko bijaše bombardovao prije nas.

Zahvaljujem se.

Koliko iznose pojedinačna dugovanja po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na isplaćene neto zarade svih javnih preduzeća čiji je osnivač država Crna Gora, svih javnih preduzeća čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave u Crnoj Gori kao i dioničarskih društava u Crnoj Gori sa učešćem kapitala države ili jedinice lokalne samouprave?

Molim da se u odgovoru navede naziv svakog javnog preduzeća čiji je osnivač Crna Gora ili jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori i dioničarskog društva sa učešćem kapitala države ili jedinice lokalne samouprave koja imaju dugove po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa i iznos neplaćenog poreza i doprinosa svakog od njih pojedinačno po godinama za koje imaju neizmirene obaveze. Očekivala sam da ću ovaj odgovor dobiti u pisanoj formi kako bi mogla da kvalitetno prokomentarišem ovaj odgovor.

Gospodine Rašketiću, poznata je činjenica da je deficit budžeta za 2013. godinu planiran na iznos od 95,32 miliona eura pa me interesuje da li postoji mogućnost da se nedostatak novca u budžetu nadomjesti naplatom ovog poreskog duga. Takođe, želim da čujem, htjela sam od ministra finansija, ali pošto njega nema evo Vi da mi kažete da li je neplaćanje i opraštanje duga posebno poreskog duga, a i doprinosa posebno kod onih preduzeća čiji je osnivač država ili jedinica lokalne samouprave odgovoran i ozbiljan odnos i prema državi i prema građanima, a i prema zaposlenima koji rade u tim javnim preduzećima. Hvala na pažnji.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite, gospodine Rašketiću.

DAMIR RAŠKETIĆ:

Dame i gospodo poslanici, uvažena poslanice Popović,

Ukupan dug javnih preduzeća koja se finansiraju iz budžeta lokalnih samouprava iznosi 11 miliona i 600 hiljada eura. U navedeni iznos duga nije uključen dug u iznosu od 15 miliona po osnovu ugovora o reprogramu koji se zaključuje između Ministarstva finansija i lokalnih samouprava, kao i odloženi dug u iznosu od milion i 980 hiljada eura po osnovu rješenja Ministarstva finansija o odloženom plaćanju duga, odnosno plaćanju duga u ratama javnih preduzeća shodno uredbi o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja. Dug u iznosu od oko oko 11 miliona i 600 hiljada eura odnosi se na sledeće kategorije. Javna preduzeća koja nemaju benefite, dakle koja nemaju potpisani reprogram duga sa Ministarstvom finansija, odnosno njihove lokalne samouprave ili nemaju rješenje o odloženom plaćanju tog duga, čiji je ukupan dospjeli dug iznosi sedam miliona i 322 hiljade eura, to su javna preduzeća u sledećim opštinama: Andrijevica oko - 100 hiljada, Bar - 2 i po miliona, Bijelo Polje - 933 hiljade, Kotor 237 hiljada, Mojkovac - 74 hiljade, Podgorica - 3 miliona 159 hiljada i Danilovgrad - 261 hiljada. Zatim, javna preduzeća kojima je odobren reprogram, potpisan ugovor između Ministarstva finansija i lokalnih samouprava koje su osnivači tih javnih preduzeća čiji je dospjeli dug, znači od ovih 15 miliona, tri miliona i 23 hiljade eura, a to su javna preduzeća u sledećim opštinama: Opština Nikšić sa dugom od milion 283 hiljade eura, Opština Budva sa dugom od pola miliona eura, Opština Berane - 25 hiljada, Opština Plav - 214 hiljada eura, Opština Pljevlja - milion i 235, Opština Žabljak - milion i 723 hiljade eura i Opština Kolašin - 358 hiljada eura i Opština Cetinje - 552 hiljade eura. Treća kategorija su javna preduzeća kojima je odloženo plaćanje obaveza shodno rješenjima Ministarstva finansija u skladu sa uredbom o odloženom plaćanju poreskog duga čiji dospjeli dug u ovom momentu iznosi milion i 348 hiljada eura. To su javna preduzeća u opštinama Herceg Novi - milion i 129 hiljada eura, Šavnik 116 hiljada eura i Ulcinj oko 100 hiljada eura.

U vezi podataka o stanju duga privrednih društava čiji je osnivač država, napominjemo da na žalost sektor za informacionu tehnologiju Poreske uprave od koje smo dobili ove podatke ne raspolaže funkcionalnošću koja može automatski posebno izdvojiti, obraditi i analizirati podatke za ove subjekte. S toga će ovi podaci kada ih dobijemo od Poreske uprave, kada ih oni obrade biti dostavljeni u pisanoj formi tokom sledeće sedmice.

Tabelarni prikaz na kojem vi insistirate pojedinačno sa strukturom duga po svim javnim preduzećima i ...društvima učiniće se dostupnim nakon dobijanja saglasnosti od navedenih poreskih obveznika, imajući u vidu da se ovi podaci shodno članu 16 Zakona o poreskoj administraciji smatraju poreskom tajnom. Tako da kada dobijem saglasnost od ovih privrednih subjekata dostaviću vam i tabelarno te podatke. U slučaju da nemamo tu saglasnost drugačije ne možemo shodno Zakonu o poreskoj administraciji.

Vaše dodatno pitanje u vezi sa ... da se dio budžetskog deficita koji je za ovu godinu projektovan na oko 90 miliona eura, od čega je primarni, čini mi se, 23 može nadomjestiti dijelom i naplatom novih poreskih potraživanja. Naravno, da može. Ministarstvo finansija redovno radi na tome. Mislim da podaci za prva tri mjeseca, znači, za prvi kvartal o povećanju naplate i povećanju prihoda u ovom periodu jasno govore da se redovno radi po tom pitanju i da očekujemo da do kraja godine značajno ili u određenoj mjeri smanjimo budžetski deficit i smanjimo potrebu za dodatnim zaduživanjem države. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala vam.

Koleginice Popović, imate riječ.

ZDENKA POPOVIĆ:

Gospodine Rašketiću, meni je žao što nijesam dobila potpun odgovor, jer je vrlo važno da sem dugovanja koje imaju javna preduzeća i privredna društava čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, niste dostavili odgovor koliki je dug onih preduzeća gdje većinsko učešće ima država.

Sada želim da Vas pitam, da li postoji jedna jedina država u zemlji u okruženju bližem ili daljem okuženju čija Vlada vodi društvenu odgovornu ekonomsku politiku, a čiji je poreski dug na današnji dan negdje oko 350 miliona eura i što je najgore negdje oko 100 miliona oproštenog poreskog duga, da građani Crne Gore ne znaju ko su subjekti kojima je oprošten poreski dug. Nije na odmet reći činjencu, da na današnji dan svaki građanin Crne Gore počeći od najstarijeg stanovnika, najstarijeg penzionera, do novorođenčeta, koje se evo i danas rodilo, je ovog trenutka na današnji dan opterećeno sa 550 eura samo po ovom osnovu. Na taj način se pokazuje koliko ova Vlada odgovorno misli na svoje građane i koliko štiti interese i države, i građana, i zaposlenih. Zar nije, gospodine Rašketiću, najveća doza patriotizma upravo plaćanje poreza i doprinosa, jer se plaćanjem poreza i doprinosa obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje države, prije svega obezbjeđuje se isplata plata svim zaposlenim koji rade u javnom sektoru i koji primaju platu iz budžeta. Ko je u ovoj državi dozvolio da se godinama ne plaćaju porezi i doprinosi i da li je ova država ozbiljna država? Da li je Crna Gora ozbiljna država koja ozbiljno misli o svojim građanima i o svojim zaposlenim? Kako je moguće, gospodine Rašketiću, da Elektroprivreda Crne Gore ne uplaćuje poreze i doprinose i da po tom osnovu duguje oko 40 miliona eura i da se prebija sa Kombinatom aluminijuma po osnovu ne naplaćene, a isporučene električne energije? Kako je moguće da se na taj način zaposleni koji rade u Elektroprivredi, da su oni zakinuti, jer im se ne uplaćuju doprinosi?

Što se tiče lokalnog nivoa, moram da pomenem d.o.o. Putevi, preduzeće koje je u većinskom, koje je bilo najprofitabilnije i najproduktivnije preduzeće iz svere komunalne privrede, koje je sada trenutno u stečaju, gdje je neko dozvolio da se porezi i doprinosi ne uplaćuju godinama, pa se dug nagomilao i sada trenutno iznosi milion i 800 hiljada eura, pa se krčmi njihova imovina, a na čijim vizionarstvom je danas 150 porodica ostalo bez elementarne egzistencije. Dozvolite mi još kratko.

Nažalost, mi imamo sada ovdje iskrivljenu svijest kod jednog dijela članova Vlade koji kažu da patriotizam se ogleda u nekim drugim stvarima, a ne u plaćanju poreza i doprinosa za razliku od svih demokratskih zemalja gdje je patriotizam upravo plaćanje poreza i doprinosa. Ono što me posebno iritira jeste da svi oni zaposleni koji rade u ovim javnim preduzećima i u preduzećima čije je osnivač Glavni grad su zakinuti, ne uplaćuju im se doprinosi i pitam se kako će onog trenutka kad budu krenuli da rešavaju svoju penziju, kako će i na koji način nadomjestiti ono što im je država zakinula. Hvala na pažnji.