Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore

Važnu ulogu na putu dostizanja i poštovanja vrijednosti demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, kao i osiguravanja bezbjednosti i sigurnosti, Skupština Crna Gore ostvaruje kroz stalne delegacije kako pri evropskim tako i svjetskim oragnizacijama: Savjetu Evrope, Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, Organizaciji Sjeveroatlanskog ugovora i Interparlamentarnoj uniji. Parlamentarna saradnja potvrđuje važnost održavanja veze između rukovodstva međunarodnih organizacija i samih parlamenata, koje upravo kroz parlamentarnu dimenziju nastoje da obezbjede ostvarivanje ciljeva i vrijednosti koje promovišu same organizacije.

S tim u vezi, esencijalni smisao postojanja Savjeta Evrope je obezbjeđivanje osnovnih ličnih i demokratskih prava i sloboda u Evropi, a najvažniji akti donijeti radi ostvarenja tog primarnog cilja su: Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnivanje Evropskog suda za ljudska prava. Dalje, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju je najveća regionalna, bezbjednosna organizacija u svijetu čiji je osnovni cilj bezbjednost za sve njene članice, a koja pokriva širok spektar aktivnosti koje se odnose na sve tri dimenzije: političko-vojnu, ekonomsko-ekološku i ljudsku dimenziju bezbjednosti. S druge strane, organizacija Sjeveroatlanskog ugovora, kao transevropska spona, povezuje Evropu i Sjevernu Ameriku u jedinstveni odbrambeni i bezbjednosni savez, pružajući kolektivnu bezbjednost državama članicama s jedne strane, dok u svojstvu foruma za bezbjednosne konsultacije, značajno doprinosi miru i stabilnosti u evroatlantskoj regiji, s druge strane. Prilagođen savremenim izazovima NATO danas djeluje na polju očuvanja mira, stabilnosti, demokratskog poretka i poštovanju ljudskih prava; zatim borbi protiv međunarodnog terorizma i prijetnji koju predstavlja širenje oružja za masovno uništenje; izgradnji stabilnih odnosa sa Rusijom i Ukrajinom; jačanju osnova za razvijanje bliske saradnje sa drugim zemljama partnerima. Konačno, Interparlamentarna unija, od svog osnivanja 1889. godine, teži da parlamentarnu dimenziju iznese na međunarodnu scenu i da se u međunarodnim pregovaračkim procesima čuje glas izabranih predstavnika naroda, apostrofirajući da su mir i bezbjednost visoko kotirani na listi prioriteta ove međunarodne organizacije.