Više od 240 parlamentaraca iz 57 zemalja OEBS regiona učestvuje na zimskom zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS-a. Zasijedanje je počelo śednicom Odbora za demokratiju, ljudska prava i humanitarna pitanja, na kojoj su parlamentarci imali priliku da se upoznaju sa izvještajima o slobodi medija Dunje Mijatović, specijalnog izvjestioca OEBS-a za slobodu medija, zatim, Janeza Lenarčića, direktora OEBS Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, Vuka Žugića, predśednika Odbora za ljudsku dimenziju OEBS-a, Isabel Santos, zamjenice predśednika Odbora za demokratiju, ljudska prava i humanitarna pitanja kao i izvještaj Ane Felan u odnosu na godišnje zasijedanje u Istanbulu, specijalnog izvjestioca za ovaj Odbor.

U izvještajima je posebno ukazano na narušavanje ili nizak stepen slobode medija u velikom broju zemalja članica OEBS-a, sa posebnim akcentom na Bjelorusiju, Uzbekistan i Turkmenistan, ali je ukazano i na zabrinjavajuću situaciju u Rusiji, Turskoj i Azerbejdžanu. Napredak u oblasti slobode medija, kako se navodi u izvještajima, napravljen je u Moldaviji i Srbiji.

Tokom diskusije na śednici Odbora za demokratiju, ljudska prava i humanitarna pitanja parlamentarci su bili saglasni da je potrebno da sve države članice OEBS-a preuzmu odgovornost, i u svojim zemljama djeluju na unapređenju zakonodavnih okvira koji tretiraju pitanje slobode medija, ali i na primjenu istih u praksi.

Prvog dana zimskog zasijedanja PS OEBS-a održana je i Zajednička śednica tri Opšta odbora, na kojoj su poslanici imali priliku da čuju obraćanja predśednika Parlamentarne skupštine Rikarda Miljorija, predśednice Narodnog Vijeća Austrije, Barbare Pramer i Vjačeslava Jatsuka, specijalnog izaslanika predśedavajućeg OEBS-om. Tim povodom, Rikardo Miljori, predśednik Parlamentarne Skupštine OEBS-a, ukazavši na pitanja koja su u fokusu pažnje zasijedanja, podśetio je parlamentarce na korijene OEBS-a – ‘Bez obzira na to da li raspravljamo o promjenama naših bezbjednosnih snaga ili da li nove tehnologije utiču na slobodu medija, da li govorimo o stradanju izbjeglica ili zaštiti granica, rješenje za budućnost može se naći u mapi puta potpisanoj u našoj prošlosti, Helsinškom aktu koji nas obavezuje sve zajedno’.

U drugom dijelu dana predviđeno je održavanje śednica Odbora za politička pitanja i bezbjednost i Odbora za ekonomska pitanja, nauku, tehnologiju i zaštitu životne sredine, na kojima će parlamentarci diskutovati o prekograničnoj saradnji i mirovnoj politici kao trajnom nasleđu Helsinkija.

Predśednik Skupštine Crne Gore i šef delegacije Ranko Krivokapić i poslanik Milutin Simović učestvuju na zimskom zasijedanju, kao članovi stalne delegacije Skupštine Crne Gore.

Zimsko zasijedanje otvoreno je za javnost, i može se uživo pratiti na oscepa.org.