Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore

Stalne delegacije Skupštine Crne Gore

Važnu ulogu na putu dostizanja i poštovanja vrijednosti demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, kao i osiguravanja bezbjednosti i sigurnosti, Skupština Crna Gore ostvaruje kroz stalne delegacije kako pri evropskim tako i svjetskim oragnizacijama: Savjetu Evrope, Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, Organizaciji Sjeveroatlanskog ugovora i Interparlamentarnoj uniji. Parlamentarna saradnja potvrđuje važnost održavanja veze između rukovodstva međunarodnih organizacija i samih parlamenata, koje upravo kroz parlamentarnu dimenziju nastoje da obezbjede ostvarivanje ciljeva i vrijednosti koje promovišu same organizacije.

S tim u vezi, esencijalni smisao postojanja Savjeta Evrope je obezbjeđivanje osnovnih ličnih i demokratskih prava i sloboda u Evropi, a najvažniji akti donijeti radi ostvarenja tog primarnog cilja su: Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnivanje Evropskog suda za ljudska prava. Dalje,Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju je najveća regionalna, bezbjednosna organizacija u svijetu čiji je osnovni cilj bezbjednost za sve njene članice, a koja pokriva širok spektar aktivnosti koje se odnose na sve tri dimenzije: političko-vojnu, ekonomsko-ekološku i ljudsku dimenziju bezbjednosti.S druge strane, organizacija Sjeveroatlanskog ugovora, kao transevropska spona, povezuje Evropu i Sjevernu Ameriku u jedinstveni odbrambeni i bezbjednosni savez, pružajući kolektivnu bezbjednost državama članicama s jedne strane, dok u svojstvu foruma za bezbjednosne konsultacije, značajno doprinosi miru i stabilnosti u evroatlantskoj regiji, s druge strane. Prilagođen savremenim izazovima NATO danas djeluje na polju očuvanja mira, stabilnosti, demokratskog poretka i poštovanju ljudskih prava; zatim borbi protiv međunarodnog terorizma i prijetnji koju predstavlja širenje oružja za masovno uništenje; izgradnji stabilnih odnosa sa Rusijom i Ukrajinom; jačanju osnova za razvijanje bliske saradnje sa drugim zemljama partnerima. Konačno, Interparlamentarna unija, od svog osnivanja 1889. godine, teži da parlamentarnu dimenziju iznese na međunarodnu scenu i da se u međunarodnim pregovaračkim procesima čuje glas izabranih predstavnika naroda, apostrofirajući da su mir i bezbjednost visoko kotirani na listi prioriteta ove međunarodne organizacije.

Interparlamentarna unija je međunarodna organizacija parlamenata suverenih država. Osnovana je 1889. godine. Unija predstavlja centralnu tačku svjetskog parlamentarnog dijaloga i djeluje za mir i saradnju među ljudima, kao i za čvrsto uspostavljanje predstavničke demokratije. U tom cilju, ova međunarodna organizacija podstiče kontakte, koordinaciju i razmenu iskustava među parlamentima i parlamentarcima iz svih zemalja, razmatra pitanja od međunarodnog značaja i izražava svoje stavove o tim pitanjima kako bi se ostvarilo djelovanje parlamenata i parlamentaraca, doprinosi odbrani i promociji ljudskih prava – kao esencijalnom faktoru parlamentarne demokratije i razvoja, doprinosi boljem poznavanju rada predstavničkih institucija, kao i jačanju i razvoju njihovih sredstava djelovanja.

Parlamentarnu skupštinu Sjevernoatlantske alijanse (PS NATO) čine parlamentarne delegacije odabrane među poslanicima nacionalnih parlamenata zemalja članica NATO-a, uz uslov da sastav delegacije predstavlja političku ravnotežu unutar nacionalnog parlamenta. Jedan od osnovnih zadataka Parlamentarne skupštine je promovisanje zajedničkog osjećaja atlantske solidarnosti i unapređivanje ciljeva i vrijednosti Atlantske alijanse.

Na osnovu odobrenja PS NATO Stalni komitet odlučuje, trećinom glasova prisutnih poslanika koji imaju pravo glasa, da pozove delegacije parlamenata zemalja koje nijesu članice NATO-a, da učestvuju u radu Parlamentarne skupštine. Stalni komitet odlučuje o veličini delegacija zemalja pridruženih članica i o broju poslanika imenovanih u svaki od komiteta Skupštine.

Crna Gora je postala punopravna članica Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju odlukom Stalnog savjeta, 22. juna 2006. godine i time, kao nezavisna i suverena država, prvi put postala članica neke međunarodne organizacije.

Parlamentarna skupština OEBS-a (PS OEBS) utemeljena je Madridskom deklaracijom, a prva sjednica održana je 1992. godine u Budimpešti, kada je odlučeno da sjedište međunarodnog sekretarijata bude u Kopenhagenu. Njen primarni cilj je olakšavanje međuparlamentarnog dijaloga, kao važnog aspekta sveukupnih napora da se uspješno odgovori na izazove demokratije u regionu OEBS-a. Na svakom godišnjem zasijedanju, Skupština bira predsjednika Parlamentarne skupštine, koji je ujedno i najviši predstavnik Skupštine i koji predsjedava njenim sastancima. Važno je napomenuti da će se jesenje godišnje zasijedanje održati u Crnoj Gori u oktobru mjesecu tekuće godine.

Crna Gora je odlukom Savjeta ministara Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope (PSSE) 11. maja 2007. godine postala 47. punopravna članica ove najstarije sveevropske organizacije. Parlamentarnu Skupštinu Savjeta Evrope čine poslanici (i nihovi zamjenici) nacionalnih skupština, što znači da ih one i biraju. Sastav delegacija treba da odražava realan odnos političkih partija, konstituenata nacionalnih skupština. Parlamentarna skupština SE bavi se temama iz oblasti: politike, prava i ljudskih prava, socijalne politike, zdravstva, porodice, kulture, nauke, obrazovanja i životne sredine, poljoprivrede, migracija, izbjeglica i demografije, kao i ravnopravnosti polova. U kontekstu svih ovih oblasti stara se o poštovanju dogovorenih obaveza od strane država članica. Parlamentarna skupština SE sastaje se kvartalno, odnosno četiri puta godišnje u trajanju od pet dana.