Da li u skorije vrijeme Vaše Ministarstvo planira mijenjati upisnu politiku, kako u srednjoškolskom tako i u visokom obrazovanju?

Obrazloženje:

Svjedoci smo rasta broja svršenih visokoškolaca ali i rasta broja nezaposlenih . Evidentno je da prema dosadašnjoj upisnoj politici imamo hiperprodukciju kadrova nekoliko struka, a realno stanje je da ti kadrovi u skorijoj budućnosti nemaju šanse za zapošljavanje u svojoj stranci.

S druge strane imamo veliki broj deficitarnih zanimanja, a ista nijesu sastavni dio obrazovnog sistema. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, gospodine ministre. 

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ: 

Poštovani gospodine Kalač.

Pitanje koje ste postavili zahtijeva jednu veoma široku i opsežnu elaboraciju. Upisna politika je na izgled samo upisna. Ona je veoma široko u toj upisnoj politici širok je spektar drugih politika, ali ono što moramo da se složimo to je da ne treba nikoga da boli glava što imamo više diploma, nego je samo pitanje da li te diplome daju dovoljno znanja, jer Crna Gora je i dan danas u zaostatku od svih zemalja Evropske unije sa brojem visokoškolaca. I, evo, jedna od naših politika je da čujete i ova koja realizujemo u visokom obrazovanju. Šta je nama cilj u tom visokom obrazovanju? Nama je cilj da imamo kvalitetnog studenta, i da taj kvalitetan student izađe iz te studentske klupe sa što više znanja. Da li Crnoj Gori smeta da ima što više znanja? Ne. Treba svakoj državi, posebno našoj koja je u razvoju, što više znanja. Kako ćemo doći do tog višeg znanja koje profesori prenose svojim studentima? Konkurencijom. Kako se stvara konkurencija, đe se stvara konkurencija? Na tržištu. A kako se stvara? Pa, utakmicom. A kako se ta utakmica i ta konkurencija realizuje? Tako što ukidamo sve monopole na tržištu. Hoćete li da sasluštate? Korisno je ovo da čujete.

Dakle, tako što se stvara konkurencija na tržištu. A kako se ona stvara da bi se razbio svaki monopol. Treba da se dozvoli svima da se pod istim uslovima, na tom tržištu obrazovanja takmiče. Zato smo mi otvorili to tržište obrazovanja i omogućili svima pa i nama kao pojedincima da otvaramo univerzitete, fakultete, više škole i srednje škole itd. I to je bio naš cilj da tom tržišnom utakmicom u obrazovanju stvorimo i iskristališemo kvalitet koji će da uči naše studente. I mi smo prije samo pet godina imali deficit visokoškolaca na tržištu rada. 23% je tražnja bila veća od ponude visokoškolaca 2007. godine i 2008. godine, u vrijeme ekonomskog buma Crne Gore.Sada imamo globalnu ekonomsku krizu, manje investicija, znači manje radnih mjesta, od najnižih do najviših zanimanja i zato imamo suficit visokoškolaca na našem tržištu rada. To je vjerujte prolazno, mi samo treba da uradimo ono što smo planirali, da iskristališemo i da kanališemo one koji imaju kvalitet da obrazuju visokoškolce. Čuli smo u ekplozeu premijera da mi radimo sada na tome sa našim partnerima iz Brisela. Mi smo preko svjetske banke i uz njihovu finansijsku pomoć angažovali najreferentniju svjetsku agenciju koja će uraditi eksternu evaluaciju svih univerziteta i svih fakulteta i privatnih i državnog u Crnoj Gori. I nakon toga ćemo znati koji fakultet i univerzitet stvara kvalitet, a koji ne. Ta će utakmica doprinijeti selekciji na jedne druge i budućim studentima putokaz đe će da idu.

Prema tome, to je ono što je uradila ekspanzija visokoškolskih obrazovnih institucija u Crnoj Gori i mi ćemo tu ekspanziju, kvalitet da kanališemo preko kontrole koju će da urade međunarodni ... Kod srednjih škola slažemo se da takođe treba da uradimo određenu prekompoziciju, i prekomponovanje da što manje sa završenom osnovnom školom odlaze na nova zanimanja administrativnog karaktera, na zanimanja koja traži tržište rada, to su za zanatska zanimanja. Naši roditelji i njihova djeca treba da shvate da im nije važno da dijete ima diplomu koju će da drži u fijoku, nego da dijete dobije koru hleba i zanat u ruke i tako obezbijedi svoju egzistenciju. Mi smo ove godine sa Privrednom komorom uradili jedan fond stipendija za one koji se upisuju na ta takozvana zanatska zanimanja, koje traži tržište rada, za kojima praktično vapi. Molili smo i opštine da nam se uključe kao partneri u tome da oni stipendiraju nekoliko kuvara, nekoliko konobara, nekoliko automehaničara. Vjerujte da nam se samo javila Opština Budva. Za sada u tom poslu očekujem da će me čuti sada ponovo i ostali i da ćemo raširiti front kako bi učestvovali u tome da bi što više naše djece išlo u ona zanimanja koja im daju sigurnu egzistenciju i odmah išli na tržište rada kojem trebaju ti profili . Zahvaljujem na ovom pitanju jer ste mi pomogli da objasnim jedan dio naše politike koju svakodnevno sprovodimo i organizujemo. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite kolega Kalač. 

ALMER KALAČ: 

Hvala Vam gospodine predsjedavajući.

Uvaženi ministre, raduju me najave da će doći do promjena u obrazovanom sistemu. Međutim danas imamo situaciju da nemamo samo hiper produkciju kadrova, već imamo hiper produkciju fakulteta i ako se ovim tempom nastavi u svakom kvartu ćemo dobiti po jedan fakultet. Na žalost dio tih diploma poslužiće samo kao dekoracija na zidu, jer za sve na ovaj način neće biti posla. Nasuprot tome kao što sam rekao u obrazloženju imamo veliki broj zanimanja koja nijesu sastavni dio obrazovanog sistema, naročito srednjoškolskog. Sa tim ste se i Vi složili. Na ovaj način dobijamo veliki broj visokoobrazovanih kadrova. Ostavljam mogućnost da postoji nezainteresovanost za određeni broj zanimanja i ono što je Zavod za zapošljavanje Crne Gore odradio sa programom prekvalifikacija i stručnog osposobljavanja za svaku je pohvalu. Međutim, smatram da tromjesečni ili četvoromjesečni kurs ne može zamijeniti trogodišnje ili četvorogodišnje obrazovanje. Pad kriterijuma u školstvu je veliki i navešću jedan primjer kako bi što vjerodostojnije prikazao situaciju. Imamo generacije i generacija auto mehaničara, međutim ti ljudi u ovom momentu ću koristiti termin majstori, odnosno njihov nivo znanja je toliki da ne umiju promijeniti ulje u automobilu. Sa takvim kadrovima mi ne možemo očekivati oporavak privrede. Hvala vam.