Poštovani građani Crne Gore, u koncipiranju ovog pitanja bitno je bilo da na javnoj sceni sa predsjednikom Vlade razjasnimo nekoliko, po meni, ključnih elemenata.

Polazeći od Vašeg ekspozea, želim da čujem da li ste makar i najmanji dio onoga iz sopstvenog programa što ste prije 100 dana predstavili, realizovali ili barem počeli da ostvarujete.

Da li ste uspjeli da promijenite svoje dosadašnje navike u vođenju državnih poslova i konačno da počnete da radite u interesu svih građana Crne Gore?

Da li smo zadovoljni efikasnošću i kompetentnošću Vlade, ali i ostalih djelova državne uprave, koje su pod vašom direktnom kontrolom, odnosno koliko je ostavki aktivirano od onih famoznih pet stotina. Mi iz SNP-a na naša pitanja možemo da pretpostavimo i vaše odgovore. Očekivati je fraze, optuživanja, ničim izazvanu mržnju, osim ako se nije kojim pukim slučajem kod vas desila neka neočekivana katarza.

Poštovani građani Crne Gore, Klub poslanika SNP-a je prije dvadeset dana obezbijedio, za divno čudo, puno jedinstvo u Vladi Crne Gore, kada su svih predloženih 13 zakona odbili jednoglasno, bez obzira na sve ono što smo tražili. A problemi sa kojima se suočava Crna Gora, prije i nakon ovih sto dana, su nepostojanje rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, nepostojanje socijalnog kartona i poreskog identifikacionog kartona, lokalna samouprava sa preko 11 hiljada zaposlenih koja ima dug preko 200 miliona evra, Crna Gora koja je talac nekvalitetnih kredita, zelenašenje, nekontrolisano iznošenje novca iz zemlje, visoke kamatne stope u uslovima kada bankarski sektor ostvaruje na godišnjem nivou samo za naknadu od platnog prometa neto prihod od 50 miliona evra. Uvoznički lobi u Crnoj Gori koji omogućuje da vrijednost jednog evra u Crne Gore nije adekvatna jednom evru u Italiji. Siva ekonomija, posebno u turizmu, preko milijardu prihoda koji se ne oporezuje.Odluke Savjeta za privatizaciju pokazuju da jedino vrijedno što možete raskinuti su ugovori o privatizaciji u turizmu, pa meni nije jasno zašto preskočiste Vektru Boku. Da li je opravdano da Vlada proda HTP Boku sa kompletnom imovinom od 48 hiljada metara kvadratnih pod objektima i 130 m2 zemljišta za 22.202.000,00 evra, a da se sada borimo da naplatimo od tog strateškog investitora poreski dug na način da on samo jedan objekat restoran Levanger prodaje za milion i 300 hiljada evra.

Mogućnost korišćenja ogromnih potencijala Crne Gore predlažem, pošto je prethodna Vlada to finansirala, da se pročita Edicija Crnogorske akademije nauka i umjetnosti za povećanje kompetetivnosti Crne Gore.Turizmam, energija, ribarstvo, flaširana voda za piće, aktiviranje, predsjedniče Vlade, a ne oporezivanje, najmanje dvije milijarde evra depozita koji se danas nalaze u crnogorskim bankama i još manje četiri milijarde evra koliko se nalazi u inostranim bankama koje imaju crnogorski rezidenti, ogromna imovina kojim raspolaže država Crna Gora a koja nije sada u funkciji. Nekoliko primjera, primjer španske regije, čija je teritorija duplo manja od Crne Gore i ima 320.000 stanovnika. Dvije dominantne grane su vinogradarstvo i maslinarstvo. Prosječni dohodak per kapita tih stanovnika, te španske regije je veći nego prosjek dohodak per kapita u Luksenburgu. Island kao primjer kako se može riješiti dužnička kriza, gdje je zakonom definisano da svaki kredit koji prelazi 120% prihoda na godišnjem nivou komitenta bude otpisan i da država to preuzme.

Žao mi je a nadam se da ćemo 10. aprila imati priliku da razgovaramo o KAP-u i svim ovim stvarima, ali moram da kažem da mi je mnogo poštenije, mnogo pravednije, mnogo korisnije da, ako neko ima bojazan od bankrota Crne Gore, da Crna Gora bankrotira zbog obaveza prema svojim građanima i ljudima koji su zaposleni, ljudima koji su zaposleni u tim kolektivima, a ne prema ne znam kome.

Ono što je realno, palanačka filozofija inferiornosti, koja se nadomještava pojavnim oblicima malograđanštine, ne može biti razvojna šansa Crne Gore.Podržavajući tezu “ne radeći ništa, da se nešto promijeni”, da to predstavlja izdaju budućih generacija smatram da ova Vlada treba da podnese ostavku.

Da postoji u Crnoj Gori zakon o Vladi, ovaj predlog bi bio drugačije učinjen, jer nijesu niti su svi isti vladajućim partijama.

Hvala.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Izvinite, ponovo za ovaj redosljed, nije bila namjera, ponavljam, osvrtom na papir sam pogrešno pročitao i naravno nije vaša krivica nego službe i moje koncentrisanosti na prethodni dijalog da bude što više balansiran.

Predsjedniče Vlade, izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Vlada je uvijek bila otvorena za razmatranje inicijativa koje doprinose da se na optimalan način unapređuju uslovi za rješavanje aktuelnih izazova za crnogorsko društvo. Dio takvih inicijativa imala je i Socijalistička narodna partija, one su pažljivo razmatrane na Vladi i Vlada je dala jasne odgovore za njihovu neprihvatljivost. Dio onoga što ste predlagali bio je već implementiran u propise koje regulišu oblast, čije ste izmjene tražili, mislim na predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli državne pomoći,dio je bio u koliziji sa zakonskim rješenjima iz oblasti koje su u vezi sa onim što ste željeli mijenjati, mislim na predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada u odnosu na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a dio je sadržao kontradiktorne odredbe u istom predlogu zakonskog teksta, predlog zakona o zaštiti državnih interesa u elektroenergetskom sektoru.

Dakle, ponavljam ocjenu, ova Vlada je uvijek otvorena za najširi konsenzus o rješenjima koja će doprinositi optimalnom rješavaju problema iz svih oblasti crnogorskog društva. Vjerujem uz to, svima mora biti jasno da je odgovornost Vlade za implentaciju takvih rješenja najveća, te je i pažnja najizraženija prilikom procjene o prihvatljivosti predloga.

U dijelu u kojem pitate šta je Vlada uradila u interesu građana i da li je ova Vlada kompetentna i efikasna, podsjetiću vas, s obzirom na ograničeno vrijeme na sljedeće: Najprije na to da sve makro ekonomske politike moraju biti usmjerene na očuvanje i jačanje stabilnosti sistema, budući da su instrumenti makroekonomske politike u valorizovanoj ekonomiji ograničeni, odnosno sa nedovoljnom snagom odgovornosti za kontraciklično djelovanje u kriznim vremenima, ostaje na fiskalnoj politici i fiskalnim instrumentima.

Stoga je ova Vlada u proteklih sto dana bila fokusirana na zaustavljanje trenda pogoršanja fiskalnih parametara, u prvom redu budžetskog deficita i njime generisanog nivoa javnog duga. Dakle, odlučno smo usmjerili kapacitete ka snaženju fiskalnih pozicija u pravcu dostizanja stabilnosti, koja je preduslov za finansijsku stabilnost, ekonomski rast i razvoj u krajem veći nivo životnog standarda.

U drugom pravcu smo napravili značajan iskorak, i to kroz paralelno djelovanje na više kolosjeka, počev od usvajanja budžeta koji na svim pozicijama, osim u dijelu jačanja kapaciteta potrebnih za integracione procese ima elemente štednje, zatim kroz definisanje paketa o dodatnim mjerama fiskalnog prilagođavanja i stavljanje posebnog akcenta na borbu protiv sive ekonomije, do aktivnosti koje su usmjerene na restrukturiranje javnog duga.

Mjere koje smo primijenili djelujući na ovim poljima su uglavnom nepopularne. Jasno je da Vlada od njihove implementacije ne očekuje političke poene, ali očekuje efekte u vidu doprinosa ostvarenju našeg cilja, to je što skorija stabilizacija javnih finansija.

Efekti paketa mjera fiskalnog prilagođavanja procijenjeni su za 30 miliona eura, dok su rezultati i aktivnosti na planu suzbijanja sive ekonomije već vidljivi i procjenjujemo da će dodatno snažno uticati na smanjenje deficita budžeta za tekuću godinu.

Izvorni prihodi budžeta za prva dva mjeseca ove godine u odnosu na prošlogodišnji uporedni period veći su za 11,1%, odnosno u apsolutnom iznosu 13 miliona, dok se u prvoj polovini marta naplata prihoda dodatno povećala.

Niži deficit značiće postepeno smanjenje potrebe za finansiranjem, a samim tim dovesti do smanjenja nivoa javnog duga u narednim godinama. Ovo će značiti fiskalno rasterećenje godina pred nama, manje izdvajanja za otplatu rata i kamata, a više za javne investicije koje osim što stimulišu privrednu aktivnost i otvaraju nova radna mjesta znače moderniju infrastrukturu, bolju zdravstvenu zaštitu, kvalitetnije obrazovanje i poboljšanje svih ostalih usluga koje opredjeljuju kvalitet života naših građana.

Paralelno sa aktivnostima usmjerenim na jačanje fiskalnih pozicija, Vlada ulaže napore u funkciji snaženja i adekvatne izgradnje privredne strukture Crne Gore, uz posebnu pažnju prema stavljanju u funkciju energetskih, turističkih resursa za proizvodnju hrane i razvoja klastera prerađivačke industrije.

Uz ove mjere u kontinuitetu radimo na unapređenju sistema zdravstvene zaštite, brinemo o najranljivijim kategorijama kroz socijalno humanitarna davanja kao i o mladima kroz pokrenuti program stručnog osposobljavanja. U narednom periodu svakako treba računati na pozivitna očekivanja u vidu benefita po osnovu ostvarenog statusa kandidata i efekata kovengercije evroatlantskim integracijama.

Kontinuirano radimo na još jednom stubu ekonomske politike, sprovođenju strukturnih reformi na unapređenju poslovnog okruženja, koje će doprinijeti dinamiziranju ekonomskog rasta, odnosno postaći stvaranje nove vrijednosti. U tom kontekstu vrlo ćemo pažljivo proučiti sve što predlaže Socijalsitička narodna partija na planu reforme poreskog sistema i računam da kroz radno tijelo formirano kod Ministarstva finansija vaši predstavnici već imaju mogućnost da iznesu predloge o kojima ste vi govorili.

Takođe, evo jedna rečenica.Govorili ste o programu koji je Vlada realizovala, preispitivanja ugovornih aranžmana o privatizaciji u oblasti turizma, i pitali, zašto ugovor za "Vektra Boku" nije raskinut.Veoma jasno, u zaključcima Savjeta za privatizaciju, zato što je ona u međuvremenu uvedena u stečaj i u nadležnosti je stečajnog suda.Dakle, njenom imovinom raspolaže stečajni sudija, preko stečajnog upravnika, a tu su sada zatvorene mogućnosti za bilo kakvu intervenciju izvršne vlasti.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Bilo je precizno, vremenski precizno.

Izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Dakle, evo prilike da popravim pitanje.

Da li je privatizacija "Vektre Boke" po Vašem mišljenju bila kvalitetna? I gospodine Đukanoviću, ova Vlada je dobila mandat od građana da izvede Crnu Goru iz ekonomske krize i rešava socijalne probleme. Pitao sam oko toga, vidio sam da nijeste odgovorili. Ali, ono zašto nemate mandat je da se svađate sa makar polovinom naroda u Crnoj Gori, pronalazeći "I dalje unutrašnje ili neke stare, nove spoljne neprijatelje, svjesni, vjerovatno, svoje nespremnosti da se bavite onime za čem ste dobili podršku 14. oktobra".

Dalje, to što ova Vlada ne rešava problem energetsko-metalurškog repro-lanca, ne može abolirati bilo koga ozbiljnoga u ovoj zemlji da mirno sjedi i posmatra kako se sprovodi do kraja projekat spržene zemlje.

Što se tiče SNP-a, smatramo da patriotizam prema ovoj državi se pokazuje tako što se štite interesi svih građana, obezbjeđuju prava svih zaposlenih, instalira se princip socijalne pravde, naplaćuju se sva poreska potraživanja, a ona su sad 350 miliona evra. I pošto ste pomenuli princip fiskalne konsolidacije, ovo je, ne Vama, nego ministru finansija, predlažem da primijeni projekat koji postoji u Hrvatskoj, a to je projekat mobilnih fiskalnih kasa, odnosno da na svakom mjestu u Crnoj Gori, gdje se obavlja privredna djelatnost, a postoji mobilna mreža, može da se naplati porez.

Dakle, ako ova Vlada, ako ne podnesete ostavku ili ako danas u pet sati kada bude Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, SDP ne izađe iz Vlade, ako nastavi u narednom periodu, patriotizam ...

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hoću, hoću, kako neću.

Vi ste ovdje gosti, što ne znači da imate viška prava.

Izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Dakle, patriotizam je zaista plaćanje poreza, i ne bih želio oko toga dužiti.Ono što smatramo da treba da bude cilj, da 2020. godine Crna Gora ima najveći bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u regionu, odnosno da sadašnje liderstvo nekoliko pojedinaca pretvorimo u liderstvo Crne Gore, a za to je potreban red, rad i odgovornost. Ne planiramo da upravljamo zatečenim stanjem, nego hoćemo da ga mijenjamo na mnogo bolje. Ne opredjeljujemo se za ubrzavanje istorije samo, i ne želimo samo puki diskontinuitet.Želimo stvarnu promjenu sistema vrijednosti u Crnoj Gori.Hvala Vam velika.

Ako dozvolite samo malo podataka ...

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Samo izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Nemam, zato što mi je isteklo ovih tri minuta, a vrijeme tek dolazi.

Uplaćeno je u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, gospodine predsjedniče Vlade, od 23. maja 2009. godine do 30. novembra 2012. godine, 18. 211.746 evra, potrošeno namjenski za programe profesionalne rehabilitacije, 1.247.264, 40 evra, preusmjereno odlukama užeg kabineta Vlade Crne Gore 16.964.481,60 evra socijalno najugroženije kategorije stanovništva. Hvala vam.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Predsjedniče Vlade, izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Ideja za razmišljanje, nemam ništa protiv. Poslovnik Skupštine je nešto čega ću se pridržavati, ali vidijeli ste iz izlaganja gospodina Milića da se za pet minuta ili sada za tri minuta može otvoriti 30 pitanja.

Naravno, mogu preko svih njih pretrčati, ali ne znam da li time zadovoljavamo interes javnosti. Što se mene tiče, ne borim se za veće učešće i prisustvo, ali vam predlažem da razmislite. Ako želimo da doprinesemo kvalitetu odgovora, onda teško da za pet minuta možemo obraditi problematiku kakav je KAP.

Razmislite vi, što se mene tiče nema nikakvog problema, mogu da budem veoma kratak, mogu da etiketiram, mogu da radim šta hoćete, ali mislim da je najbolje da se posvetimo problemu i da obezbijedimo vrijeme za tretman tog problema.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Na početku sam rekao, da ne ostanemo bez odgovora, ne ide vrijeme.Da je ovo prvo iskustvo, zajedno ćemo ga procijeniti i što je bolje za dijalog i što je bolje za razjašnjavanje, ne samo dijaloga, da ne postane dijalog svrha sam po sebi, nego ćemo razmotriti, kako možemo dobiti bolji rezultat iz našeg dijaloga.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Ne, nemam ništa protiv, mogu da pošaljem pisani odgovor i da ne dolazim uopšte.Radiću nešto drugo.Ali, razumio sam, da je to smisao, da imate premijera jednom nedjeljno u Parlamentu, hajde da vidimo zašto?

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ne još jednom neđeljno, ali idemo ka tome, idemo ka tome.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Da, opasnost je stvarno, samo ste se prepali.

Znači, da dovršim to o čemu sam govorio, kao učincima Vlade. Znači, fiskalne mjere koje su preduzete u prethodnom periodu obezbijediće finansijsku stabilnost koja je u uslovima produženog djelovanja ekonomske krize zaista neophodna, a implementacija mjera ekonomske politike stvoriće stabilnu osnovu za unapređenje konkurentnosti domaće privrede,snažnije privlačenje stranih investicija, jačanje domaćeg preduzetništava i generisanje novih vrijednosti, odnosno snažniji ekonomski rast koji je osnov za kontinuirano poboljšanje kvaliteta života naših građana, što je bila osnovna preokupacija programa kojeg sam predočio Parlamentu 4. decembra prošle godine.

Veoma kratko, u odgovorima na nekoliko direktnih pitanja koje je postavio gospodin Milić.

Što se ostavki tiče, gospodine Miliću, dakle, preda mnom su još tri i po godine mandata predsjednika Vlade, i već sam više puta kazao da su ostavke svakog dana aktuelne. Znači, preda mnom je svakodnevno preispitivanje kvaliteta rada svakog pojedinca u administraciji sa ambicijom da obezbijedimo administraciju koja će biti lojalna državnim interesima Crne Gore, profesionalna, posvećena, koja će biti dovoljno moralna da ispuni sve obaveze sa kojima će se suočavati Crna Gora u narednom periodu.

Drugo pitanje - zašto se svađam sa polovinom Crne Gore? Nijesam razumio da se svađam niti kroz svoj svakodnevni rad, a posebno kroz današnji nastup u Parlamentu.Vjerovatno vam je ostalo u sjećanju neko naše svađanje iz nekog prethodnog perioda, i to pitanje ste očigledno uzeli iz neke prethodne rasprave u Parlamentu.

Treće pitanje je oko energetsko-metalurškog kompleksa, koje ste postavili. O tome sam govorio u odgovoru na prethodno pitanje poslanika Mandića, i kazao, imate predlog Vlade kako obnoviti vitalnost tog kompleksa. Izvolite, podržite i preuzimam odgovornost za implementaciju bez potrebe da dijelimo tu odgovornost sa vama. Podržite kao Parlament i preuzimamo odgovornost za realizaciju toga. Ako imate drugi koncept, nema nikakvog problema, preuzmite odgovornost za taj koncept. Vlada se neće gurati da nosi i taj dio odgovornosti, ima dovoljno svoje odgovornosti i nema nikakvog problema. Računamo da državni organi Crne Gore treba da zajedno promišljaju odgovornost za ono što su vitalni ekonomski i državni interesi Crne Gore.

Četvrto, oko pitanja "Vektra Boke", da li mislim da je to bila uspješna privatizacija, reći ću vam ovako. U tom trenutku, jedna od najuspješnijih. Dakle, mi smo tada za akcije dobili 22 miliona eura, da, da 22 miliona keša, plus je plaćeno iznad 10 miliona, onaj dodatak akcija koje je "Vektra" kupila od mađarskog partnera koji je prethodno bio ušao u "Boku". Dakle, danas nažalost vidimo da on nije bio u stanju da zbog globalne krize realizuje program. Imamo problem, i zbog toga preispitujemo tu privatizaciju.Ali, ako me pitate, da li je to bio dobar privatizacioni ugovor, reći ću vam, odličan.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

MILO ĐUKANOVIĆ:

I napokon, znači, Vlada iz svega o čemu sam govorio, naravno, nema namjeru da podnosi ostavku, na što ste nas pozvali. Mislim da smo kompetentno i odgovorno radili ovih 100 dana, ali to je stvar svakodnevnog ocjenjivanja. Spreman sam da se suočim sa ocjenom koju ne izričem samo ja nego i parlament i ukupna crnogorska javnost.