Uvažni predsjedniče i članovi Vlade, dame i gospodo poslanici,

U ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke postavljam sljedeće pitanje:

Poštovani predsjedniče Vlade, kada se planira početak gradnje auto-puta Bar-Boljari, da li ima zainteresovanih kompanija za izgradnju i ako ima koje su to kompanije? Obrazloženje: Postojeći magistralni put M-2 posebno njegova dionica od Podgorice do Kolašina predstavlja "žilu kucavicu" u povezvanju sjevera i juga Crne Gore. Svjedoci smo da i najmanji prekid saobraćaja na ovoj dionici skoro u potpunosti odsijeca sjever naše države, a da ne govorimo o vanrednim situacijama kakvu smo imali u februaru 2012. godine.

Gradnja ovog autoputa, kojeg građani sjevera Crne Gore odavno iščekuju, imala bi dugoročne direktne i indirektne posljedice na poboljšanju ekonomske situacije u Crnoj Gori i iz tog razloga smatramo ovaj projekat jednim od krucijalnih. Vjerujemo da bi se njegovom izgradnjom smanjila trenutno veoma izražena regionalna razlika. Na taj način bi se u značajnoj mjeri smanjila i demografska kretanja koja su naročito izražena u periodu između dva posljednja popisa stanovništva.

Predmetni magistralni pravac predstavlja jednu od visoko rizičnih dionica puta. Izgradnjom autoputa, prije svega, povećala bi se bezbjednost u saobraćaju, jer statistika govori da je na ovom putnom pravcu broj saobraćajnih nezgoda poražavajući, a ishodi tih nesreća često budu plaćeni životima.

U interesu svih građana Crne Gore je da ovaj autoput bude izgrađen što prije kako ne bi ostala jedna od obećanih a nikad dovršenih investija.

PREDŚEDAVAJUĆI RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Predsjedniče Vlade, izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Poštovani gospodine Kalač, auto put prema sjeveru zaista predstavlja strateški infrastrukturni projekat za Crnu Goru, koji pored toga što ima izraženi integrativni karakter sa ciljem boljeg povezivanja sjevernog regiona sa centralnim i južnim dijelom zemlje, utiče i na generisanje međunarodnog saobraćaja, boljeg protoka putnika i roba i doprinosi bržem socijalnom i ekonomskom napretku države.

Pored razvoja same fizičke infrastrukture, ovaj projekat daće i doprinos razvoju drugih grana u državi, kao što su turizam, trgovina, energetika i tako dalje. Takođe auto put Bar-Boljare predstavljaće alternativu za postojeći putni pravac kroz kanjon Morače, na kojem su se u proteklom periodu često događale saobraćajne nesreće.

Projekat auto puta Bar Boljare predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta Vlade Crne Gore i jedan je od elemenata naše integracione strategije koji će omogućiti takođe i sigurniju mobilnost ljudi i roba.

Trenutno se po pitanju razvoja ovog projekta odmaklo u saradnji i pregovorima sa tri partnera, sa evropskom investicionom bankom, sa američko-turskim konzorcijumom Behte Lenka i kineskim kompanijama SISISISI i SRPS.

Vlada Crne Gore planira u drugom kvartalu ove godine da donese odluku o realizaciji ovog projekta. U optimističkoj varijanti postoji mogućnost da se u drugoj polovini godine otpočnu radovi na prioritetnoj dionici auto puta od Podgorice do Mateševa. Kada kažemo u optimističkoj varijanti, kao što znate, to će uveliko zavisiti od toga šta će biti stav partnera nakon izbora partnera. Da li će se osloniti na ono što je već pripremljena projektna dokumentacija, sa kojom smo, kao što znate već jednom izlazili na međunarodni tender i imali interes određenih, ne partnera koji nijesu bez renomea, ali na žalost tada je počela globalna ekonomska kriza i tada je bilo nemoguće na međunarodnom finansijskom tržištu zatvoriti konstrukciju finansiranja ovako krupnog projekta.

Dakle, zavisno od toga će i početi fizička realizacija ovog projekta. Naše je uvjerenje da imamo dosta dobro pripremljenu i prostorno-plansku i projektnu dokumentaciju i da je realno, o tome smo već razgovarali sa nekim od potencijalnih partnera, da je realno da se u kratkom roku nakon potpisivanja ugovora pristupi realizaciji prioritetne dionice.

Za projekat auto puta, pored ova tri partnera, postoji interesovanje i drugih partnera, od novijih zainteresovanih želim da pomenem turski konzorcijum Gulsandoguš koji trenutno boravi sa svojim timom inženjera u Crnoj Gori i analizira teren, raspoloživu dokumentaciju i priprema svoju ponudu. U ponedeljak 18. aprila svoje planove povodom projekta auta puta predstavile su indijska kompanija, HSTL, njemačka kompanija Vertag, dok su svoja interesovanja izrazile ili boravile u Crnoj Gori italijanska kompanija Salini, kanadska kompanija SNC, kao i poljska kompanija.Tako da, želim da podijelim sa vama zadovoljstvo zbog rastućeg interesovanja za učešće inostranih partnera u realizaciji ovog strateškog projekta i moje je uvjerenje da ćemo uz punu posvećenost i pažnju koje resorno ministarstvo i Vlada poklanjaju ovom projektu kao prioritetnom razvojnom projektu Crne Gore, uspjeti da u bliskoj perspektivi definišemo partnera i da krenemo u realizaciju projekta koji će svojim multiplikativnim efektima generisati ozbiljna pomjeranja u stvaranju društvenog proizvoda Crne Gore.

Hvala vam na pažnji.

PREDŚEDAVAJUĆI RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, predsjedniče Vlade.

Poslanik Kalač želi i dopunsko pitanje.

Izvolite.

ALMER KALAČ:

Hvala vam, predsjedniče Vlade.

Malo prije ste kazali da je ekonomska kriza pokosila kompletnu evropsku ekonomiju, pa samim tim i našu. Sa time se slažem, ali se ne slažem sa tim da za sve što se dešava ili ne dešava, ekonomska kriza bude opravdanje.

Poznajući konfiguraciju Crne Gore, jasno mi je da taj auto put ili jedan takav infrastrukturni objekat sigurno ne može koštati kao da se radi u ravničarskim predjelima, pa shvatam i taj dio, ali u prilog ovim mojim tvrdnjama reći ću sljedeće. Imamo zemlju u okruženju koje i pored ekonomske krize rade na izgradnji infrastrukture. Kod nas pored ovoga, kojega smatramo najvećim od infrastrukturnih projekata postoje još projekti izgradnje magistralnog puta Gusinje-Tuzi, preko Albanije. Šta je sa realizacijom toga puta? Onda šta je sa pokretanjem, odnosno stavljanjem ponovo u funkciju aerodroma u Beranama?

Ako uzmemo za primjer Albaniju, našeg susjeda, vidjećemo da je u posljednjih četiri, pet godina, izgrađeno oko 100 km auto puta uz određene nepovoljnosti koje imamo i mi. Konkretno mislim na konfiguraciju terena. U Bosni opet imamo izgrađeno, u posljednjih 4 godine, skoro 100 km auto puta, a Slovenija koja je po teritoriji dva puta veća od Crne Gore, uzeću kao jedan primjer koji u ovom trenutku nije za nas dostižan, a to je izgrađenih 513 km auto puta, s tim što je 200 km naslijeđeno iz bivše SFRJ, dok je ovih 313km izgrađeno u posljednjem periodu.

Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hajdemo širokom džadom ako hoćete.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Veoma kratko. Slažem se sa vama, gospodine Kalač.

Mislim da ste razumjeli da ne želim zaista da pribavljam, ali bih za nečinjenje kada govorimo o posljedicama globalne krize vjerujem da dijelimo ono što su zajednička znanja i utisci i uvijek kažem da je i u takvim uslovima neophodno raditi, tražiti moguće izvore finansiranja za realizaciju i najzahtjevnijih projekata kao što su infrastrukturni.

Znam da se ponešto radi u regionu, imamo komunikacije sa istim partnerima koji učestvuju u finansiranju određenih projekata u drugim državama u region. Možda je mali problem da su kod nas ipak ovi projekti nešto skuplji zbog konfiguracije terena o kojem ste govorili, koja, vjerovatno, čini kilometar gradnje auto-puta u Crnoj Gori posebno na ovoj prvoj dionici od Podgorice do Mateševa, najskupljim ili medju najskupljim u Evropi.Tako da imamo ozbiljne izazove kada je u pitanju obezbjedjenje finansiranja, zatim definisanje uslova finansiranja, kako ne bismo namakli Crnoj Gori i Budžetu omču oko vrata za otplatu kredita u narednom periodu i naravno ono pitanje statističko izdavanja garancija koje nas onda dovodi u neugodnu poziciju kada je u pitanju definisanje kreditnog rejtinga i naše generalne pozicije na medjunarodnom tržištu.

Uprkos svemu mislim da imamo prostor za definisanje aranžmana i optimista sam. Takodje, želim da se složim sa Vama da je veoma važno raditi i na drugim projektima. Ja sam u odgovoru na pitanje gospodina Simovića kazao da nam je oko 65 miliona kapitalni budžet u ovoj godini, 39,7 miliona je budžet Direkcije za puteve. To znači više od polovine ukupnog kapitalnog budžeta je upravo namijenjeno putnoj infrastrukturi i tu se radi na određenim poslovima, ne samo kapitalnog održavanja, nego i daljeg razvoja naše putne infrastrukture.

Konkretno kada je u pitanju ovaj put koji bi povezao Gusinje i Podgoricu problem je, mislim, nešto više na albanskoj strani. Mislim da smo mi uradili dobar dio naše obaveze ali tek se sada očekuje da albanska strana startuje sa svojom dionicom kako bismo jedan vrijedni prekogranični put stavili u funkciju i olakšali život ljudima sa sjevera Crne Gore, ljudima iz Albanije i rekao bih kvalitetnijoj međusobnoj komunikaciji.

Svakako ovim pitanjima ćemo pridavati veliku važnost i u narednom periodu u uvjerenju, kao što sam kazao, da ćemo time podstaći unutrašnju integraciju crnogorskog prostora, bolje korišćenje resursa i stvoriti pretpostavku za kvalitetnije infrastrukturno uvezivanje Crne Gore, kao turističke destinacije, u regionalne tokove. Hvala.