Tokom 2012. godine, a povodom rada Anketnog odbora zaduženog da utvrdi činjenice vezano za korupciju privatizacije Telekoma, kao i povodom sjedice Odbora za bezbjednost na istu temu, pokrenuto je kod Vrhovnog državnog tužioca (na inicijativu nekih poslanika) da se utvrdi ko je odaje tzv. tajne podatke. Tim povodom kod specijalnog tužioca izjavu je dao i Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista "Dan". U kojoj se fazi nalazi ovaj proces, da li je okončan i da li je neko procesuiran, a ko je izvršio krivično djelo odavanja tajnih podataka?

Kada smo već kod te teme, da li je završen postupak povodom odavanja tajnih podataka sa sjednice Odbora za bezbjednost u vrijeme dok ste Vi bili direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, a povodom prezentiranja takozvane Bijele i Plave knjige, organizovanog kriminala, odnosno da li je ovaj slučaj uopšte i procesuiran kod nadležnih organa?

Ovo pitanje postavljam zbog toga što smatram da je u Crnoj Gori učinjen iskorak time što su poslanici, a sada u dva odbora za bezbjednost i odbranu i antikorupciju mogu pristupiti tajnim podacima kako bi izvršili kvalitetna kontrolna saslušanja. To što neki imaju iluziju da to što je bilo na zatvorenim sjednicama tih odbora se i nije desilo ja mogu da kažem da se jeste desilo i to jeste kvalitet, jer makar veći broj ljudi u Crnoj Gori i predstavnici zakonodavne vlasti su došli do određenih podataka. To je očigledno i 2007. godine, a poslije 2012. nekom zasmetalo pa su otvorili hajku na navodno curenje informacija, tajnih podataka i da je time ugrožena država. Umjesto da se smjenjuju oni koji zataškavaju afere ili oni koji ne gone kriminal počinje obrnut proces. Sumnjiče se novinari, urednici, poslanici da izdaju tajne i time se prijeti kaznama od osam godina zatvora i više za odavanje državnih tajni i vrši se u isto vrijeme i njihovo praćenje kao što su tajna praćenja telefonskih razgovora, snimanja i tako dalje, što je jedna vrsta pritiska.

U Crnoj Gori umjesto da se postavi pitanje ko štiti kriminal u državnim strukturama i ko ne radi svoj posao mi imamo već ovu aferu koja se desila vezano za curenje ..... (Prekid)...za rad Anketnog odbora vezano za aferu "Telekom" se nedvosmisleno gospodine, prvi potpredsjedniče Vlade, došlo do saznanja da je 2,3 miliona evra oprano i utvrđena je šema i na zatvorenoj i na otvorenoj sjednici Odbora za antikorupciju Vrhovni državani tužilac je rekao da je bilo nezakonitih radnji. Ovo šta vas ja sada pitam se odnosilo upravo na tu vrstu informacija i umjesto da Vrhovni državni tužilac procesuira one koji su te 2005. godine oprali 2,3 miliona, mi imamo saslušanje novinara, očigledno još jednu ne zataškanu aferu. Kad smo kod toga, time ću zavšiti, možda neko ima impresiju da se tu nije ništa uradilo na tom Anketnom odboru. Ja nemam takvu impresiju, ali ćemo 10. na tu temu razgovarati.Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Hvala kolegi Bulatoviću.

Potpredsjednik Marković odgovor.Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Hvala.

Gospodine Bulatoviću,

Povodom Vašeg pitanja koje se odnosi na utvrđivanje činjenica vezano za, kako vi navodite, korupciju i privatizaciju Telekoma, kao i povodom sjednice Odbora za bezbjednost na istu temu kontaktirao sam Vrhovnog državnog tužioca. Vrhovni dužavni tužilac me je izvijestio da je postupak u predmetu Telekom pred specijalnim tužiocem za organizovani kriminal, korupciju, terorizam, ratne zločine u toku i u fazi je izviđaja . Znam da se i putem međunarodne pravne pomoći i dalje nastavljaju aktivnosti tužilaštva u ovom smislu, odnosno u ovom predmetu.

Što se tiče odavanja tajnih podataka sa sjednice Odbora za bezbjednost postupak je u fazi izviđaja pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici. Znači, pred osnovnim državnim tužilaštovm, a ne specijalnim i u narednom postupku gospodin Nikola Marković dao je izjavu pred osnovnim državnim tužiocem u svojstvu osumnjičenog 20. septembra 2012. godine za krivično djelo odavanja tajnih podatak iz člana 369 stav 1 Krivičnog zakonika. Znači, ovo se ne dovodi u vezu sa predmetom Telekoma, već poštovanjem, odnosno primjenom zakona o tajnosti podataka. Nadam se da ćete se složiti sa mnom da je jedan od osnovnih zamjerki Evropske komisije i naših partnera nepoštovanje zakona, odnosno problem u primjeni zakona. Zakone možemo primjenjivati samo ako ih dosledno poštujemo. Prema tome, ne ide nikome u prilog izjava da ne želi da poštuje zakon i da neće poštovati zakon, jer je to u javnom interesu. Javni interes ne određuje niko personalno od nas, nego se određuje odgovarajućim politikama pa i zakonima i vjerujem da je u tom smislu Osnovno tužilaštvo pokrenulo ovu vrstu provjere.

Što se tiče vašeg drugog pitanja, tražio sam izvještaj od Vrhovnog državnog tužioca koji me izvijestio da u evidenciji Tužilaštva nema prijave koja se odnosila na odavanje tajnih podataka sa sjednice Odbora za bezbjednost povodom takozvane bijele i plave knjige kriminala. Ja se sjećam tog slučaja jer sam i učestvovao u radu tog odbora i naravno svega onoga što se dešavalo nakon odbora, ali definitivno u Tužilaštvu nemamo postupka ovim povodom u skladu sa onim što sam ja dobio od Vrhovnog državnog tužioca. Zahvaljujem se.

PREDŚEDAVAJUĆI SELJO MUSTAFIĆ:

Kolega Bulatović, komentar. Izvolite.

PREDRAG BULATOVIĆ:

Zahvaljujem, prvi potpredsjedniče Vlade na odgovoru. Naravno, sa njim nijesam apsolutno zadovoljan. Ne bi Vi bili prvi potpredsjednik Vlade da ne uočavate kad nemate argumenata ni pet minuta ne potrošite. Vjerujem da ćete u drugom pitanju pet minuta EPP-a probati za Vladu da uradite. Gospodine Markoviću, Crna Gora je zemlja u kojoj se ne poštuju zakoni i tu ćemo se složiti i ja se sa vama slažem. Nije ovdje riječ o tome da li neko poštuje Zakon o tajnosti podataka ili ne, nego je ovdje riječ o tome da neko ne radi svoj posao u skladu sa zakonom i mislim da je riječ o Vrhovnom državnom tužiocu u kontinuitetu od 2007.godine. Da je radio svoj posao ne bi 7,5 miliona evra, vezano za aferu "Telekom", završile u džepove tačno određenih konkretnih ljudi. To smo se i uvjerili kada smo tražili da saslušamo direktora jedne banke koji je sam rekao da je kroz njegovu banku prošlo 2,3 miliona evra. Njega niko nije procesuirao i doveo u poziciju da odgovara pred zakonom zašto je to tako bilo, nego je priveden ili pozvan glavni i odgovorni urednik koji je govorio o toj radnji koja se desila. Upravo Evropska komisija daje Crnoj Gori prigovor zbog toga što su korupcija i organizovani kriminal prisutni na visokom nivou, ne rješavaju se kao što je i u ovom slučaju sad. Crna Gora u kojoj se otvaraju afere, a ne zatvaraju, kao što je afera Listing, Telekom, pitanje praćenja novinara i sada ovo vezano za odavanje sa sjednica Odbora za bezbjednost. Dva su odbora bila - Anektni i Odbor za odbranu i bezbjednost, ali je saslušan samo novinar, a sumnja je stavljena i na poslanike. Nije problem u sumnji, problem je u nečemu što je predsjednik Vlade izgovorio prije neki dan, a to je prijetnja da će reformisati, promijeniti, ne reformisati sektor bezbjednosti i vidjeće oni koji su tražili određene stvari svoga boga, kako nam je on rekao. Problem je u tome što sve veći broj ljudi iz ovoga Parlamenta vidi koje se nezakonitosti dešavaju u određenim sektorima. Kroz kontrolna saslušanja koja su zatvorena za javnost vidimo ko ne radi svoj posao i pretpostavljamo ko je mogao da učestvuje u korupciji privatizacije ili nakon privatizacije Telekoma i tako dalje.

To je nešto zbog čega sam ja pitanje postavio. Dakle, ne može se nešto što znači prikrivanje krivičnog djela, da neko zbog toga odgovara. Novinari su radili svoj posao. Novinari su ukazali na nerad i na to da se na određenim mjestima prikrilo krivično djelo i vi znate dobro po Zakonu o tajnosti podataka izričito rečeno, tajni podatak se zna, vi možete da odredite iz svog domena, Vrhovni državni tužilac može da odredi iz svog domena, i on je nadležan da to skine. Tačno se procedura zna, ali ni Vi ni Vrhovni državni tužilac nemate pravo da nešto što se zove prikrivanje krivičnog djela, da tu informaciju krijete. Dolazimo do nečega što jeste ispunjavanje naših evropskih kriterijuma. Vezano za Plavu i Bijelu knjigu, čitava Crna Gora zna da ste se i Vi i tadašnji direktor Uprave policije žalili da je neko odao podatke. Da vas informišem, vi to vrlo dobro znate. Na Odboru za odbranu i bezbjednost, po tome postoji tonski snimak, dao nagovještaj bivši direktor Upave policije ko je mogao da to oda. Postavlja se pitanje zašto nije procesuiran i zašto je sada sumnja na poslanike? Poslanici to nisu uradili ni u tom slučaju, ni u ovom slučaju. Smisao sledećeg jeste što sam govorio neće moći to što je zamislio gospodin predsjednik Vlade da zaustavi