Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore

POSLANIČKO PITANJE ZDENKA POPOVIĆ

Koliko iznose pojedinačna dugovanja po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na isplaćene neto zarade svih javnih preduzeća čiji je osnivač država Crna Gora, svih javnih preduzeća čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave u Crnoj Gori kao i dioničarskih društava u Crnoj Gori sa učešćem kapitala države ili jedinice lokalne samouprave?

Molim da se u odgovoru navede naziv svakog javnog preduzeća čiji je osnivač Crna Gora ili jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori i dioničarskog društva sa učešćem kapitala države ili jedinice lokalne samouprave koja imaju dugove po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa i iznos neplaćenog poreza i doprinosa svakog od njih pojedinačno po godinama za koje imaju neizmirene obaveze. Očekivala sam da ću ovaj odgovor dobiti u pisanoj formi kako bi mogla da kvalitetno prokomentarišem ovaj odgovor.

Gospodine Rašketiću, poznata je činjenica da je deficit budžeta za 2013. godinu planiran na iznos od 95,32 miliona eura pa me interesuje da li postoji mogućnost da se nedostatak novca u budžetu nadomjesti naplatom ovog poreskog duga. Takođe, želim da čujem, htjela sam od ministra finansija, ali pošto njega nema evo Vi da mi kažete da li je neplaćanje i opraštanje duga posebno poreskog duga, a i doprinosa posebno kod onih preduzeća čiji je osnivač država ili jedinica lokalne samouprave odgovoran i ozbiljan odnos i prema državi i prema građanima, a i prema zaposlenima koji rade u tim javnim preduzećima. Hvala na pažnji.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite, gospodine Rašketiću.

DAMIR RAŠKETIĆ:

Dame i gospodo poslanici, uvažena poslanice Popović,

Ukupan dug javnih preduzeća koja se finansiraju iz budžeta lokalnih samouprava iznosi 11 miliona i 600 hiljada eura. U navedeni iznos duga nije uključen dug u iznosu od 15 miliona po osnovu ugovora o reprogramu koji se zaključuje između Ministarstva finansija i lokalnih samouprava, kao i odloženi dug u iznosu od milion i 980 hiljada eura po osnovu rješenja Ministarstva finansija o odloženom plaćanju duga, odnosno plaćanju duga u ratama javnih preduzeća shodno uredbi o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja. Dug u iznosu od oko oko 11 miliona i 600 hiljada eura odnosi se na sledeće kategorije. Javna preduzeća koja nemaju benefite, dakle koja nemaju potpisani reprogram duga sa Ministarstvom finansija, odnosno njihove lokalne samouprave ili nemaju rješenje o odloženom plaćanju tog duga, čiji je ukupan dospjeli dug iznosi sedam miliona i 322 hiljade eura, to su javna preduzeća u sledećim opštinama: Andrijevica oko - 100 hiljada, Bar - 2 i po miliona, Bijelo Polje - 933 hiljade, Kotor 237 hiljada, Mojkovac - 74 hiljade, Podgorica - 3 miliona 159 hiljada i Danilovgrad - 261 hiljada. Zatim, javna preduzeća kojima je odobren reprogram, potpisan ugovor između Ministarstva finansija i lokalnih samouprava koje su osnivači tih javnih preduzeća čiji je dospjeli dug, znači od ovih 15 miliona, tri miliona i 23 hiljade eura, a to su javna preduzeća u sledećim opštinama: Opština Nikšić sa dugom od milion 283 hiljade eura, Opština Budva sa dugom od pola miliona eura, Opština Berane - 25 hiljada, Opština Plav - 214 hiljada eura, Opština Pljevlja - milion i 235, Opština Žabljak - milion i 723 hiljade eura i Opština Kolašin - 358 hiljada eura i Opština Cetinje - 552 hiljade eura. Treća kategorija su javna preduzeća kojima je odloženo plaćanje obaveza shodno rješenjima Ministarstva finansija u skladu sa uredbom o odloženom plaćanju poreskog duga čiji dospjeli dug u ovom momentu iznosi milion i 348 hiljada eura. To su javna preduzeća u opštinama Herceg Novi - milion i 129 hiljada eura, Šavnik 116 hiljada eura i Ulcinj oko 100 hiljada eura.

U vezi podataka o stanju duga privrednih društava čiji je osnivač država, napominjemo da na žalost sektor za informacionu tehnologiju Poreske uprave od koje smo dobili ove podatke ne raspolaže funkcionalnošću koja može automatski posebno izdvojiti, obraditi i analizirati podatke za ove subjekte. S toga će ovi podaci kada ih dobijemo od Poreske uprave, kada ih oni obrade biti dostavljeni u pisanoj formi tokom sledeće sedmice.

Tabelarni prikaz na kojem vi insistirate pojedinačno sa strukturom duga po svim javnim preduzećima i ...društvima učiniće se dostupnim nakon dobijanja saglasnosti od navedenih poreskih obveznika, imajući u vidu da se ovi podaci shodno članu 16 Zakona o poreskoj administraciji smatraju poreskom tajnom. Tako da kada dobijem saglasnost od ovih privrednih subjekata dostaviću vam i tabelarno te podatke. U slučaju da nemamo tu saglasnost drugačije ne možemo shodno Zakonu o poreskoj administraciji.

Vaše dodatno pitanje u vezi sa ... da se dio budžetskog deficita koji je za ovu godinu projektovan na oko 90 miliona eura, od čega je primarni, čini mi se, 23 može nadomjestiti dijelom i naplatom novih poreskih potraživanja. Naravno, da može. Ministarstvo finansija redovno radi na tome. Mislim da podaci za prva tri mjeseca, znači, za prvi kvartal o povećanju naplate i povećanju prihoda u ovom periodu jasno govore da se redovno radi po tom pitanju i da očekujemo da do kraja godine značajno ili u određenoj mjeri smanjimo budžetski deficit i smanjimo potrebu za dodatnim zaduživanjem države. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala vam.

Koleginice Popović, imate riječ.

ZDENKA POPOVIĆ:

Gospodine Rašketiću, meni je žao što nijesam dobila potpun odgovor, jer je vrlo važno da sem dugovanja koje imaju javna preduzeća i privredna društava čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, niste dostavili odgovor koliki je dug onih preduzeća gdje većinsko učešće ima država.

Sada želim da Vas pitam, da li postoji jedna jedina država u zemlji u okruženju bližem ili daljem okuženju čija Vlada vodi društvenu odgovornu ekonomsku politiku, a čiji je poreski dug na današnji dan negdje oko 350 miliona eura i što je najgore negdje oko 100 miliona oproštenog poreskog duga, da građani Crne Gore ne znaju ko su subjekti kojima je oprošten poreski dug. Nije na odmet reći činjencu, da na današnji dan svaki građanin Crne Gore počeći od najstarijeg stanovnika, najstarijeg penzionera, do novorođenčeta, koje se evo i danas rodilo, je ovog trenutka na današnji dan opterećeno sa 550 eura samo po ovom osnovu. Na taj način se pokazuje koliko ova Vlada odgovorno misli na svoje građane i koliko štiti interese i države, i građana, i zaposlenih. Zar nije, gospodine Rašketiću, najveća doza patriotizma upravo plaćanje poreza i doprinosa, jer se plaćanjem poreza i doprinosa obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje države, prije svega obezbjeđuje se isplata plata svim zaposlenim koji rade u javnom sektoru i koji primaju platu iz budžeta. Ko je u ovoj državi dozvolio da se godinama ne plaćaju porezi i doprinosi i da li je ova država ozbiljna država? Da li je Crna Gora ozbiljna država koja ozbiljno misli o svojim građanima i o svojim zaposlenim? Kako je moguće, gospodine Rašketiću, da Elektroprivreda Crne Gore ne uplaćuje poreze i doprinose i da po tom osnovu duguje oko 40 miliona eura i da se prebija sa Kombinatom aluminijuma po osnovu ne naplaćene, a isporučene električne energije? Kako je moguće da se na taj način zaposleni koji rade u Elektroprivredi, da su oni zakinuti, jer im se ne uplaćuju doprinosi?

Što se tiče lokalnog nivoa, moram da pomenem d.o.o. Putevi, preduzeće koje je u većinskom, koje je bilo najprofitabilnije i najproduktivnije preduzeće iz svere komunalne privrede, koje je sada trenutno u stečaju, gdje je neko dozvolio da se porezi i doprinosi ne uplaćuju godinama, pa se dug nagomilao i sada trenutno iznosi milion i 800 hiljada eura, pa se krčmi njihova imovina, a na čijim vizionarstvom je danas 150 porodica ostalo bez elementarne egzistencije. Dozvolite mi još kratko.

Nažalost, mi imamo sada ovdje iskrivljenu svijest kod jednog dijela članova Vlade koji kažu da patriotizam se ogleda u nekim drugim stvarima, a ne u plaćanju poreza i doprinosa za razliku od svih demokratskih zemalja gdje je patriotizam upravo plaćanje poreza i doprinosa. Ono što me posebno iritira jeste da svi oni zaposleni koji rade u ovim javnim preduzećima i u preduzećima čije je osnivač Glavni grad su zakinuti, ne uplaćuju im se doprinosi i pitam se kako će onog trenutka kad budu krenuli da rešavaju svoju penziju, kako će i na koji način nadomjestiti ono što im je država zakinula. Hvala na pažnji.