Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore

POSLANIČKO PITANJE OBRAD GOJKOVIĆ

Da li je Ministarstvo finansija do sada pravilo analizu poslovanja "Panta grupe" i da li su iz toga proizašli dokumenti u formi memoranduma, ugovora i slično. Ukoliko jesu, potrebno je da mi dostavite kopije tih dokumenata i odgovor na poslaničko pitanje i date informaciju kako je do tih dokumenata došlo i koje posljedice one proizvode.

U medjuvremenu, radnici "PKB" Herceg Novi su na sajtu pročitali ovo poslaničko pitanje i dostavili su mi sljedeći dopis pa ću biti slobodan da vam pročitam šta traže radnici.

Na osnovu plana finansijske konsolidacije nepostojeće "Panto grupe" imovina PKB Herceg Novi i AD "Zelenika" se prodaje, a novčana sredstva te prodaje se usmjeravaju na žiro račune drugih pravnih subjekata prvenstveno za plaćanje dugova većinskog vlasnika "Panto market" DOO.

Žiro račun PKB Herceg Novi AD je blokiran više od četiri mjeseca zbog čega dug državi u iznosu 980.000€ zato što većinski vlasnik "Panto market" DOO ne izmiruje svoje obaveze prema PKB-u na ime obaveza zakupa objekta u višemilionskim iznosima.

Iz svega gore navedenog proizilazi da zaposlenima PKB Herceg Novi AD uplate ličnih dohodaka kasne pet mjeseci, da zaposlenima nijesu uplaćeni porezi i doprinosi više od dvije godine i da PKB Herceg Novi AD "Zelenika" ne može da izmiruje svoje obaveze prema dobavljačima i bankama.

Napominjemo da su i pored blokade žiro-računa PKB-a zaposlenima isplaćivani lični dohoci sa nama nepoznatih žiro-računa. Dnevni pazari se uplaćuju na nama nepoznate žiro-račune.

Zbog ovakvih nezakonitih radnji i nedomaćinskog odnosa menadžmenta i Odbora direktora PKB Herceg Novi "Zelenika" prema imovini ovog akcionarskog društva, postoji realna opasnost da će PKB ostati bez svoje imovine a radnici bez radnih mjesta.

Shodno svemu gore navedenom, pitamo nadležna ministarstva, posebno Ministarstvo finansija i ekonomije koje će se mjere preduzeti da stopiraju dalju prodaju imovine i da se zaštite akcionarska prava i prava zaposlenih u PKB-u?

Radnici smatraju da "Panto grupa" formalno ne postoji i žele da znaju razlog, ukoliko je to tako, zašto je Ministarstvo finansija ušlo u aranžman sa jednim subjektom koji nigdje nije pravno verifikovan.

Očekuju vaše odgovore.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Izvolite gospodine Rašketiću.

DAMIR RAŠKETIĆ:

Uvaženi poslaniče Gojkoviću,

Kao što možda znate, početkom 2010. godine Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore su israzali spremnost da, kao medijatori, dakle posrednici preduzeću Panko market - Panto grupi obezbijede podršku u pregovorima sa povjeriocima u cilju prevazilaženja složene finansijske situacije pomenutog preduzeća.

S obzirom na veličinu ovog preduzeća, broj ljudi koje upošljava, saradnju sa velikim brojem ino i domaćih dobavljača i njegov značaj za privredu, sagledane su moguće opcije u cilju pronalaženja efikasnog programa restruktuiranja obaveza pomenutog preduzeća. Povjerioci su izrazili spremnost da podrže realan program obnove i razvoja kompanije.

Na taj način je planirano da preduzeće "Panko market" dugoročno prevaziđe složenu finansijsku situaciju i obezbijedi neophodna finansijska sredstva potrebna za rješavanje problema nelikvidnosti i nastavak proizvodnje.

Ukupan broj zaposlenih u privrednim društvima u Crnoj Gori koji su obuhvaćeni planom konsolidacije na početku 2010. godine iznosio je 1.953 radnika. Izdavanje maloprodajne mreže kompaniji "Merkator Crna Gora" od strane te kompanije preuzeto je 1.186 radnika, pa je ukupan broj zaposlenih na dan 31. 12. 2012. godine u privrednim društvima u sklopu "Panto grupe" u Crnoj Gori bio 409.

Cjelokupan proces restrukturiranja koji je za potrebe "Panto marketa" izrazila nezavisna kuća "EKI investment" iz Beograda uključivao je sve povjerioce "Panto grupe" među kojima su bili brojni dobavljači i komercijalne banke. Kao povjerioci "Pango grupe" su definisane sljedeće crnogorske banke: NLB Montenegro banka, Crnogorska komercijalna banka, Prva banka i Hipo-Alpe-Adrija banka. Takođe, u procesu restrukturiranja, naknadno na njihov zahtjev, uključena je i NLB Interfinanz a kao bitan povjerilac definisana je i Intesa banka iz Srbije.

Ukupan dug "Pango grupe" na početku restrukturiranja iznosio je oko 110 miliona od čega je oko 70 miliona bio dug prema bankama.

Memorandum o konstituisanja Odbora povjerilaca trebao je da predstavlja dokument kojim bi potpisivanjem bila i formalizovana uloga povjerioca u cjelokupnom procesu konsolidacije "Panto grupe," odnosno njihova prava i obaveze. Pomenuti memorandum nije potpisan od strane svih povjerilaca pa nije u tom smislu ni formalizovan kao dokument ali, zainteresovane strane, povjerioci, su prema podacima koje raspolažemo dalje nastavili zajedničku saradnju na procesu restrukturiranja ovog preduzeća.

Iako je situacija u kompaniji značajno poboljšana u odnosu na početak procesa, imajući, prije svega, u vidu da je velika većina zaposlenih preuzeta od strane "Merkatora" a većina ostalih su nastavili rad u "Panto grupi" smatramo da je neophodno ulaganje dodatnog napora, kako same kompanije, tako i njenih povjerilaca a sve u cilju obezbjeđivanja dugoročnije stabilnosti poslovanja.

Dakle, naglašavam da Ministarstvo finansija nije ušlo u nikakav aranžman, nego je samo bilo posrednik - medijator u pregovorima između povjerioca i "Panto grupe" a sve, prije svega, u cilju interesa ovih 1.900 zaposlenih radnika koji su u međuvremenu poslije tih pregovora, izmedju ostalog, i preuzeti od strane "Merkatora", nešto oko 1.186 zaposlenih u tom momentu. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala Vama.

Kolega Gojković ima riječ.

OBRAD GOJKOVIĆ:

Postaje nejasno. Znači, da "Panto grupa" nije nigdje registrovana kao privredni subjekt i nijesam razumio, iz vašeg odgovora da vi tvrdite da jeste. Znači, vi ste ušli u dogovor sa nekim ko nije pravno verifikovan u ovom našem privrednom sistemu. Tu postoji više kompanija, postoji kompanija PKB. Kazaću vam da radnici smatraju da tu ima puno nepravilnosti, da je imovina PKB opterećena sa hipotekama od 70 miliona eura, da zakupac imovine PKB kompanija "Merkator", čije su godišnje obaveze oko 3,5 miliona eura taj novac uplaćuju "Panto marketu", umjesto PKB-u koji ima svoje manjinske akcionare, koji ima svoje radnike i zaposleni smatraju da je na taj način stvoren dug od 13 miliona. Imovina se konstantno prodaje bez odluke Skupštine akcionara a novac se uplaćuje na račun "Panko marketa". Zgrada Solemar koja je građena u Igalu sa početnih 35% učešća PKB-a spala je na kraju na 12%. Nekada je bilo 360 radnika u PKB-u, sada je 60 i ustupljeno je "Merkatoru" 70 to je 130, sve skupa 230 radnika manje. Što je najcrnje, ti radnici imaju platu 220 eura dok se njihovi direktori voze skupocjenim mercedesima, posjeduju vile i sav luksuz ovog svijeta.

Znači, jedna katastrofa. Ne govorim o ovom ustupanju zemljišta u Sutorini koji je podijeljen menadžmentu preduzeća i tako dalje. Mislim da bi Ministarstvo finansija trebalo mnogo ozbiljnije da se posveti i da uđe u kontrolu ovih privatizacija i da pomogne radnicima PKB-a jer oni ne zaslužuju poslije 30 godina rada u ovom preduzeću da se tretiraju na ovaj način. To nije nikakvo čudo jer u Herceg Novom je sve tako.

Želio bih da postavim dodatno pitanje, da pojasnite neke stvari, ako ste u mogućnosti. Ovdje je juče predsjednik Vlade rekao da je u "Vektra Boki" uveden stečaj i da zato ne može da se raskine ugovor. Međutim, sinoć i danas su me kontaktirali radnici "Boke" i danas imate u štampi da stečaj nije uveden. Želim da znam šta je istina. Da li je stečaj uveden ili stečaj nije uveden i da li se taj ugovor može raskinuti? Činjenica koju je ovdje naveo predsjednik Vlade da je "Vektra Boka" privatizovana za 22 miliona, da se dobija sada za Institut 200.000 eura najbolje pokazuje da je loša privatizacija "Vektra Boke" uništila privredu i da je ovo što je kvalitetno, kao što je Institut, kao što su druga preduzeća više nije atraktivno, upravo zbog te pogrešne privatizacije "Vektra Boke".

Kao poslanik iskoristiću svoje pravo i na svakom sljedećem poslaničkom pitanju pokazaću fotografiju jednog uništenog objekta koji ima milionsku vrijednost, znači svaki put različito. Juče je počeo kolega Milić, a ja sada nastavljam. Znači, mandat će mi sigurno biti mali jer je tih objekata na stotine u Herceg Novom. Ovo je Hotel "Igalo". Pogledajte ovu ljepotu, ovo može da se proda kada god hoćete, to je spolja samo ovako, unutra je uništeno. Radi se o desetomilionskoj vrijednosti ovakvih objekata. To je jedan od mnogih objekata koji je uništen u Herceg Novom. Koristiću poslanička pitanja da skrenem pažnju javnosti šta se desilo sa privatizacijom u Herceg Novom. Hvala.