Šta je sve preduzeto u Ministarstvu održivog razvoja i turizma da bi se podigao kvalitet prostorno-planske dokumentacije i koje aktivnosti se sprovode kako bi se inovirale metodologije planiranja područja kulturne baštine uz očuvanje identiteta predjela Crne Gore?
Obrazoženje:
Ubrzana urbanizacija i širenje gradova vrše pritisak na crnogorski predio, pa su promjene očigledne. Do njih je došlo kako u gradskim tako i u ruralnim područjima, uglavnom zbog narušavanja tradicionalnog načina obrađivanja zemlje, bespravne i nekontrolisane gradnje, ali i zbog zastarjelosti planske dokumentacije i planskih smjernica kojima nije dovoljno poštovan identitet prostora uz očuvanje kulturnog predjela. Hvala.
PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:
Hvala.
BRANIMIR GVOZDENOVIĆ:
Potpuno se slažem da svi moramo intenzivno raditi na očuvanju identiteta crnogorskog prostora u pravcu poboljšanja kvaliteta i zaštite naše tradicije, ali takođe i u dijelu koji je vezan za razvoj turizma i na taj način podsticaj je svih elemenata koji stvaraju uslove za nova zapošljavanja. U skladu sa Vašom inicijativom, jasno smo pripremili odgovor koji su sve to planski dokumenti, jasno definisali određene elemente zaštite prostora, zaštite naših svih elemenata koji nas čine posebnim u odnosu na druge prostore i posebno u dijelu koji je vezan za kulturnu baštinu.
Novim izvještajem o uređenju prostora, to će biti jedan od jasno definisanih prioriteta. I u skladu sa tim formiraćemo jedan posebni savjet gdje će jedna od obaveza biti usmjerena u pravcu obezbjeđenja naše konkuretnosti, konkuretnosti koje obezbjeđuje i naš prostor.
Pored već izrađene prostorno- planske dokumentacije koja je maksimalno intenzivirana od 2008.godine, donošenjem Prostornog plana države, donesen je i Pravilnik o kriterijumima i osnovnim elementima, koji su vezani za planiranje, koji u svom segmentu jasno definiše i zaštitu kulturne baštine. Hvala lijepo.
PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:
Hvala, ministre.
Izvolite.
ŽANA FILIPOVIĆ:
Htjela bih, naravno, da zahvalim ministru Gvozdenoviću i njegovim saradnicima na iscrpnom odgovoru iz kojeg mogu da zaključim da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma prepoznalo značaj očuvanja identiteta prostora i prepoznatljivosti crnogorskog predjela, kao jedan od šest najvažnijih ciljeva ove agende prostornih reformi, a imala sam priliku da je pogledam ovih dana, ona je usvojena, koliko sam ja upoznata, u martu sada, dakle ovih dana, 2013.godine. Upravo jedan od šest najvažnijih ciljeva ove agende prostornih reformi jeste očuvanje identiteta prostora i prepoznatljivosti crnogorskih predjela.
Važno je istaći da ste u ovoj agendi prostornih reformi evidentirali taj problem narušavanja identiteta predjela Crne Gore neadekvatnim arhitektonskim intervencijama, a i da je postojala nedovoljna zaštita integralnih vrijednosti prostora.
Međutim, Vi ste ispoštovali članove 89 i 90 Zakona o zaštiti kulturnih dobara u okviru planskih dokumenata, kao i sadržaj studije zaštite kulturnih dobara. Takođe, ispoštovali ste i član 15 istog zakona, koji definiše kulturni pejzaž, kao lokalitet, područje nepokretnog kulturnog dobra. Meni je drago zbog toga što Ministarstvo shvata značaj prosto, prostora kao faktora nacionalne identifikacije. U tom kontekstu strategija politike ovog ministarstva trbala bi da bude još veća posvećenost, još veće angažovanje na očuvanju specifičnih kulturnih obilježja koji prestavljaju, priznaćete, bogatstvo crnogorskog kulturnog identiteta. Hvala lijepo.